Upisao:

zlatan

FINE MANJERE BABE LUIGIE

Upisao:

zlatan

KAKO IZDRŽATI STO GODINA

Upisao:

zlatan

SLUCAJEVI NASIH LJUDI U ADELAIDEU

Upisao:

zlatan

HRVATSKI PRAVOPIS U ADELADEU

Upisao:

zlatan

KAKO SMO RAZLIČITI!!!!!

Upisao:

zlatan

PREDGOVOR KRITIČKOM IZDANJU BIJELE KNJIGE

Upisao:

zlatan

NAŠI NAJVEĆI FILOZOFI I PITANJE SUPSTANCIJE

Upisao:

zlatan

AUTOPSIA DEI BALKANI

Upisao:

zlatan

PREDGOVOR UZ MANUSKRIPTE KOZMOLOGIJE DIJANE JELČIĆ

Upisao:

zlatan

KAKO SAM PRONASAO MAGICUS

Upisao:

zlatan

STAKLENA ZVONA

Upisao:

zlatan

PISMENOST I NEPISMENOST U HRVATSKOJ

Upisao:

zlatan

MUCKE BOSANSKE ZAJEDNICE

Upisao:

zlatan

ANDREOTI I MUSSOLINI U ADELAIDEU

Upisao:

zlatan

DA LI SAM BOLJI OD GANDIJA?

Upisao:

zlatan

BRITANSKA PSIHIJATRIJA I STVARI OKO NJE

Upisao:

zlatan

ANDY THOMAS I PROBLEMI OKO NAUTIKE

Upisao:

zlatan

TKO JE BOLJI?????

Upisao:

zlatan

POIMANJE ŽENE U LEGENDAMA KRLEŽE

Upisao:

zlatan

O NERKESI MUHAMMEDU

Upisao:

zlatan

PJESNIŠTVO EMILIJE DEVIĆ

Upisao:

zlatan

OD HRVATSKOG SPIJUNA DO RUSKOG AGENTA

Upisao:

zlatan

ZAPRŠKE U NAŠOJ NARODNOJ KUHINJI

Upisao:

zlatan

STEPINAC I TITO

Upisao:

zlatan

OSTAVŠTINA STALJINA I TITA

Upisao:

zlatan

POŠTOVANOM ČITATELJSTVU MAGICUSA U SVEZI SA DOKUMENTIMA HAGA

Upisao:

zlatan

JOŠ JEDNOM O RADIKALNOM FEMINIZMU

Upisao:

zlatan

ADENDUM,SLUČAJ DEJTONSKOGA SPORAZUMA

Upisao:

zlatan

RAZGOVOR SA ZDENKOM ŠKREBOM

Upisao:

zlatan

INTERVIEW: KAZUO OTA

- „Rado ističete da jedno marksističko poimanje historije, zasnovano na historijskom materijalizmu, omogućuje znanstveno i sistemtizirano shvaćanje događaja u suvremenom svijetu. Tvrdite kako su proizvodni odnosi, usklađeni s razvojem proizvodnih mogućnosti injihov izraz u sferi društvenih odnosa što iz njih proizlaze, model koji se sve više priznaje i koji predstavlja polaznu točku znanstvene analize društva. Zapravo su to, tako bih rekao, polazne pretpostavke znanstvene analize koju pruža marksizam.

Upisao:

zlatan

INTERVIEW: THEOTONIO DOS SANTOS

-“ Znamo, da A. Gorz pripada onim kritičarima marksizma koji su se pedesetih godina borili za obnovu marksističke teorije i za jednu novu socijalističku politiku. Stoga njegovo “odustajanje od proletarijata” valja shvatiti ozbiljno. Mi ćemo se zadržati na jednoj njegovoj tezi koja je od presudnog značenja: Andre Gorz odstupa od političkih partija radničke klase. Nama su poznate te teze. Sporno je “odustajanje od proletrijata”. Počesto su Gorzovi argumenti neizdiferencirani, ili su oni pak površni na nivou historijske konkretizacije i industrijsko-sociološkog aktualiteta. Zamolili bismo Vas da, ukoliko je to moguće, ispitate svrsishodnost ove Gorzove generalizacije i to naročito iz iskustva marksizma u Latinskoj Americi i iz perspektive revolucionarnih pokreta toga prostora.Ovo pitanje možemo i drugačije postaviti: je li, po Vašem mišljenju, ispravno tvrditi da izvjesne manifestacije krize evropskog marksizma nemaju odjeka u stvarnosti Latinske Amerike, budući da nju karakteriziraju dominacija imperijalizma i nasilje vladajućih klasa.”

Upisao:

zlatan

INTERVIEW: JOSE SANDOVAL

- Na početku je teško. Teško je nekoga potaknuti na razgovor. Ja bih zato krenuo onim lakšim putem i htio bih da nam date jedan pregled Vašeg političkog rada, i da kažete nešto o putešestvijama Vas komuniste?!

Upisao:

zlatan

INTERVIEW: ELMAR ALTVATER

„Danas se među marksistima mnogo govori o krizi marksizma. U jednom prilogu diskusiji u Veneciji 1977. Althuser je rekao kako je marksizam u krizi i ne samo to – „mi je ne samo vidimo, nego je i proživljavamo“.Naravno, Althuser nam ne kaže ništa novo. No, nije li pomalo u althuserovskom smislu ta teza pretenciozna. Mi znamo da je ovaj problem daleko osjetljiviji, on je i u teorijskom i u praktičnom smislu složeniji. Što Vi o tom problemu mislite?“

Upisao:

zlatan

RAZGOVOR SA WOLFGANGOM FRITZOM HAUGOM

Upisao:

zlatan

RAZGOVOR SA HENRY LEFEBVREOM

PREDGOVOR Knjiga pod naslovom Razgovori koju hrvatski čitatelj upravo ima pred sobom nastala je u periodu od 1980 do 90 godine kao sažetak novinarskoga rada autora u redakcijama zagrebačkih glasila Studentskoga lista i Poleta. Ja sam izabrao deset razgovora sa istaknutim suvremenicima uz recenciju knjige pokojnoga Ervina Peratonera. Knjiga je bila predstavljena ondašnjem Ministarstvu kulture kao jedan kritički prilog suvremenog hrvatskoga novinarstva ali nikada u bivoj državi nije ugledala svjetlost dana. Iz kojekakvih razloga ona je čekala bolje dane pa nije čudno da je trebalo više od 25 godina da bude štampana kao historijski i filozofski dokumenat suvremene hrvatskoge politike koji na jedan indirektan način tumači i objašnjava razloge pada socijalističke ideologije na našim prostorima. Ali i ne samo našim. Dobar dio ove knjige ima dakle samo dokumentarnu vrijednost. Mnoge su stvari zaboravljene, mnoge su potisnute ustranu, od mnogih se stvari odustalo u ime novih vrijednosti kojima danas ne znamo pravu težinu. Međutim ima jako puno momenata u ovoj knjizi koju nju čine aktualnom i dan danas. U tom smislu bila bi potrebna jedna temeljita revizija nacionalne politke u Hrvatskoj koju bi svakako trebalo izvuči iz rigidne konzervativne baruštine koju naslijeđujemo od Tuđmana i njegovih istomišljenika. Jedan pokušaj da se stane na kraj toj rigidnoj svijesti o nacionalnom identitetu koja je u dobroj mjeri značila unazađivanje hrvatskoga nacionalnoga bića u ime ideala rase i podrijetla predstavlja i ova knjiga koju treba vidjeti kao prilog suvremenoj hrvatskoj historiografiji za period uoči Domovinskoga rata dakle za period koji se odnosi na godine ''hrvatske šutnje'' i neposrednih priprema za rat. autor, adelaide 16.10.2012.