U ZNAKU VODENJAKA
NE MOŽE SE SLUŽITI DVOJICI GOSPODARA
TOLKIENOVA ENIGMA
Dok je radnja priče o Harry Potteru, smještena u svijet vještica, iz komercijaliziranog poganstva, evoluirala u duhovitu kinematografsku znanstvenu fantastiku, Tolkien je u svome literarnom opusu pokazao daleko više originalnosti. Fantastičnu priču o borbi između dobra i zla koja se, metaforički, odvija oko bitke za prstenove, on je smjestio u mitski prostor "Međuzemlja" čiji su stanovnici vilenjaci, čarobnjaci i hobiti.
Prsten je pravo malo savršenstvo. A kad je urešen i draguljem, postaje prava mala dragocjenost. Prsten s dragim kamenom najljepše odsjeva na Sunčevoj svjetlosti. Umočen u med samo dobiva na sjaju, gurnut u blato gasi svoju briljantnost. Samo budala bi ga bacala u more, vjerujući da će ga tamo ponovno naći. Prsten je najljepši na Gospodarevoj ruci. A što je prsten ljepši, Gospodar je na njega ponosniji. Nije tajna da ga, katkada, ono kao "slučajno", i hotimice izloži očima javnosti, uživajući u njihovom divljenju. Prstenova ljepota puno govori i o Gospodarevoj moći. Samo bogati gospodari mogu si priuštiti skupocjeni prsten. A među gospodarima najbogatiji imaju najviše najljepših prstenova.
Prsten posjeduje i nevidljivu snagu. Sjetimo se prstenova na ruci Zaručnika. Makar su njihovi prstenovi bili i siromašniji, Zaručnicima oni znače više od svih drugih. To su njihovi zlatni okovi ljubavi. A na koncu, i sami prstenovi, na rukama Zaručnika, u toplom ozračju ljubavi, mora da se osjećaju sretnima...
No, nisu svi gospodari prstenova dobri. Postoje i zli gospodari, kojima prstenovi služe da se hirovito razmeću svojom snagom, i ulijevaju strah okolini koja im se ne usuđuje zamjeriti zbog njihove nesmiljene silovitosti. Takav je i Tolkienov "Gospodar prstenova", pomalo nalik mrtvacu na dopustu, koji svoju afirmaciju, odnosno "moć", nalazi u materijalnom posjedu kojeg, metaforički, simboliziraju prstenovi.
Dok je radnja priče o Harry Potteru, smještena u svijet vještica, iz komercijaliziranog poganstva, evoluirala u duhovitu kinematografsku znanstvenu fantastiku, Tolkien je u svome literarnom opusu pokazao daleko više originalnosti. Fantastičnu priču o borbi između dobra i zla koja se, metaforički, odvija oko bitke za prstenove, on je smjestio u mitski prostor "Međuzemlja" čiji su stanovnici vilenjaci, čarobnjaci i hobiti (narod kojemu se on sam doumio).
Priča o zlom "Gospodaru prstenova", u svjetlu Božje riječi korizmenog i preduskrsnog vremena, može nam ukazati na krhkost granica između bajki i stvarnosti. Svi smo mi zapravo hobiti, nastanjeni u "Međuzemlju" ili u "dolini suza" u kojoj nam nema počinka sve dok povjereni nam "prsten", kojeg nosimo u "glinenim posudama", ne bude odložen u "prave ruke". To ne može učiniti nitko drugi umjesto nas. Stanovnici "Međuzemlja" samo nam mogu pomagati ili odmagati. I, kao što ističe Tolkien, tu nema kompromisa. Jer, isti prsten ne može, u isto vrijeme, biti na prstu dvojice gospodara. Produbljeno shvaćanje Tolkiena neka nam i samima pomogne svjesnije se uključiti u "trku koja je pred nama".
Dr. fra Guglielmo Spirito, franjevac konventualac, rado se odazvao našoj molbi da nam, ukratko, predstavi britanskog profesora John Ronald Ruel Tolkiena, pravog poliglota i slavnog autora "Gospodara prstenova". Dr. fra Gugliemo Spirito, talijanski je državljanin, rođen 1958. godine u Buenos Airesu (Argentina), od oca Talijana i majke Austrijanke. Magistrirao je iz medicinske pastoralne teologije na Camillianumu u Rimu, a doktorirao iz duhovnosti na Papinskom učilištu Antonianum. Profesor je na Teološkom Institutu u Asizu i na Papinskom učilištu Seraphicum u Rimu. Kao gost-profesor neke predmete je predavao i U sjemeništu Redemptoris Mater u Puli i u franjevačkom sjemeništu u Romanu (u Rumunjskoj). Trenutno boravi u Moskvi i član je jedne od brojnih Tolkienovih organizacija, radi čega smo ga i zamolili za razgovor.
Čime se bavite u Rusiji?
U Rusiji sam radi ostvarenja projekta našega Reda, ondje ponovno prisutnog desetak godina, iako su prvi fratri u Rusiju stigli 1245. i uvijek su bili prisutni na nekom ruskom području, jednako tako i pod komunističkim režimom. Gvardijan sam samostana sv. Franje u Moskvi i surađujem u formaciji postulanata i klerika.
Kakva je Vaša veza s Tolkienom?
Član sam Societa' Tolkieniana Italiana, čiji je predsjednik Paolo Paron, jedne od brojnih organizacija u svijetu koje se bave produbljivanjem Tolkienovih djela, širenjem publikacija, organiziranjem susreta, itd. Svećenici, kao i toliki drugi, privučeni su Tolkienom jer je bio veliki pisac, poput Lewisa, njegovoga prijatelja, ili Chestertona; isto su tako i u Španjolskoj, Austriji i Argentini, na primjer, mnoge crkvene osobe i profesori katoličkih sveučilišta članovi Tolkienovih društava.
Tko je bio John Ronald Ruel Tolkien?
Bio je Oxfordski profesor, strastveni ljubitelj jezikâ, književnosti i mitologije, uvjereni i gorljivi katolik. Umro je 1973. godine. Njegov najstariji sin John je svećenik. Postao je jedan od najslavnijih engleskih pisaca, i među najboljima uopće.
Kako je nastao Tolkienov opus?
Tolkien je najprije napisao The Hobbit kao pripovijest za svoju djecu, potom, doživjevši uspjeh, zamolili su ga da napiše i nastavak, te se tako pojavio i The Lord of the Rings, prava epopeja, roman mitskog književnog roda. Posthumno je objavljen The Silmarillion, materijali i mitske priče koje su služile kao podloga drugim njegovim knjigama. Objavio je također i druga mala djelca, bajke i različite priče, i djela literarne kritike, uz to još i neke članke u Britanskoj Enciklopediji.
Koji je doprinos Tolkienovih djela današnjem čovjeku?
Ona razbuđuju upotrebu mašte i pomiruju je s arhetipovima našeg osobno i kolektivno nesvjesnog, poučavaju ljepoti i časnosti, vjernosti i otvorenosti prema misteriju.
Biste li mogli usporediti, odnosno, ukazati na neku razliku između djela Tolkiena, J. K. Rowlingove i onih P. Coelha?
Rowlingova je autorica simpatične znanstvene fantastike, a Coelho je autor na liniji New Agea. S mojeg gledišta među njima nema ničega zajedničkog.
Prema općoj procjeni "Gospodar prstenova" je doživio veći uspjeh od Harry Pottera. Kakav je Vaš komentar?
Bez daljnjega! I to trajan uspjeh koji je u stalnom usponu poslije nekoliko desetljeća… Ali ja govorim o knjigama, ne o filmu!
Za kraj, molim Vas neku Tolkienovu misao ili poruku.
Tolkien bijaše zaljubljen u duhovnu stvarnost, tj. u ono što može dati prvu radost, zato je više puta ponavljao da su u Evanđelju ostvarena sva bajkovita i mitološka iščekivanja: Utjelovljenjem i Uskrsnućem su ostvarena sva iščekivanja čovječanstva. Ovo je neprolazni uzrok radosti.
Razgovarao: JOSIP BLAŽEVIĆ
Priča o zlom "Gospodaru prstenova", u svjetlu Božje riječi korizmenog i preduskrsnog vremena, može nam ukazati na krhkost granica između bajki i stvarnosti. Svi smo mi zapravo hobiti, nastanjeni u "Međuzemlju" ili u "dolini suza" u kojoj nam nema počinka sve dok povjereni nam "prsten", kojeg nosimo u "glinenim posudama", ne bude odložen u "prave ruke". To ne može učiniti nitko drugi umjesto nas. Stanovnici "Međuzemlja" samo nam mogu pomagati ili odmagati.
bglavac
edin.kecanovic
