Navještenje Samsonovog rođenja
Manoah iz Sore bio je od Danova plemena. Žena mu je bila nerotkinja i nije imala djece (Suci 13,2). Uviđamo sličnost s izvještajem u knjizi Postanka. Abrahamova žena Saraja također je bila nerotkinja (Post 11,30). Anđeo Jahvin ukazao se Manoahovoj ženi te joj zapovjedio da ne pije vino i ne jede ništa nečisto jer će uskoro zatrudnjeti i roditi sina (Suci 13,3-4). Rekao joj je da britva ne smije nikada prijeći preko njegove glave. On će izbaviti Izrael iz Filistejskih ruku. Žena je svom mužu Manoahu priopćila radosnu vijest.
Anđeo se javlja i drugi put
Manoah je molio Jahvu da Božji čovjek opet dođe k njemu i njegovoj ženi te da ih pouči što činiti s djetetom kad se rodi (Suci 13,8). Kao Jeremija i Sluga Jahvin, i Samson je posvećen Bogu već od majčina krila. Majka se mora držati propisa nazirejstva koji će biti naloženi sinu kojega nosi. Manoah pita Anđela Jahvinog kako mu je ime (13,17). Anđeo mu odgovara da je njegovo ime tajanstveno (13,18). Opet uviđamo sličnost s knjigom Postanka, gdje Jakov pita Anđela kako se zove (Post 32,30). Manoah i žena prinijeli su Jahvi žrtvu paljenicu. Manoah smatra da će umrijeti zato što su vidjeli Boga (Suci 13,22). Žena je rodila sina i dala mu ime Samson. Dijete je odraslo i Jahve ga je blagoslovio.
Samsonova ženidba
U mladenačkoj dobi Samson odlazi u grad Timnu i zaljubi se u filistejsku djevojku. Njegovi se roditelji protive ženidbi s djevojkom koja nije Židovka, ali on ustraje u svom naumu. Odlazi ponovno voljenoj djevojci i na ulazu u grad udari na lava i golim ga rukama razdere. Za vrijeme svadbe bijahu zbog toga svi uzvanici na oprezu jer se pronio glas o njegovu junaštvu; na oku ga je držalo 30 probranih mladića.
Deuteronomistički redaktor želi pomiriti Samsonovu ženidbu s njegovim protufilistejskim djelovanjem. Samson, kada izabire filistejsku ženu, krši zapovijed koju je Abraham dao svome sluzi (Post 24,3–4), i Izakov nalog Jakovu (Post 28,1–2).
Samsonova zagonetka
Samson Filistejcima postavi zagonetku; ako je odgonetnu za sedam svadbenih dana, on će im dati trideset truba platna i trideset haljina, a ako je ne riješe, oni će njemu dati to isto. Kako nisu mogli pronaći odgovora, izvrše pritisak na Samsonovu mladu ženu: ona mora od njega izmamiti rješenje; ako to ne učini, spalit će i nju i očev joj dom! Samson joj ne htjede povjeriti tajnu, ali ona bijaše uporna i on konačno popusti. Povjeri joj rješenje zagonetke, a ona ga priopći ljudima svoga naroda. Samson ode u Filistejski grad Aškelon, ubije trideset ljudi, uze im odjeću i dade je onima koji su riješili zagonetku. Zatim se vrati srdit svojim roditeljima, ali u vrijeme žetve ponovno dođe u dom svoje žene. No nje nije našao. Njegov ju je tast dao drugom mladiću.
Samson pali Filistejcima ljetinu (Suci 15,1–8)
Samson im zapali žitna polja, maslinike i vinograde. Filistejci zbog toga zapale njegovu ženu i njezine roditelje, ali i Samson se stade njima osvećivati na sve strane.
Magareća čeljust
Filistejci odgovore svestranim napadom na Izraelce postavljajući zahtjev za Samsonovo izručenje. Izraelci tada zatraže od Samsona miran pristanak na predaju. On pristane i svezan bude izručen Filistejcima. Dok su se oni radovali zbog takve lovine, Božja snaga prožme Samsona i on rastrgne konope i lance, kojima bijaše svezan i navali na svoje protivnike te ih poubija.
Nakon što je pobio tisuću ljudi Samson reče : »Magarećom čeljusti gomile prebih,
Magarećom čeljusti tisuću pobih.«
Tada je bacio čeljust iz ruke. Odonda se to mjesto zove Ramat Lehim (čeljusna uzvisina) (Suci 15,15–17).
Zgoda s vratima Gaze (16,1–31)
Biblijsko izvješće kao da se tu prekida, pa se s nekom mjerom ponosa ističe kako u vrijeme prevlasti Filistejaca Samson bijaše sudac dvadeset godina. Međutim uslijedili su novi zapleti. Samson je jednom prilikom došao u Gazu i tu su mu neprijatelji postavili zamku. Nu on je prozreo njihov naum, iščupao gradska vrata s oba dovratnika i uznio ih na vrh gore.
Delila izdaje Samsona (16, 4–21)
Poslije toga Samson je ponovno zavolio neku ženu imenom Delila; i ona, kao i prva, bijaše Filistejka. Filistejski knezovi obećaju joj mnogo novaca ako ga zavede i od njega dozna izvor njegove snage. Tri puta je pokušavala i Samson je odolio kušnji, ali četvrti joj put prizna kako je izvor njegove snage u Bogu, kojemu je od majčina krila zavjetovan služiti; zoran znak toga zavjeta je njegova kosa: ako bi je ljudi obrijali, izgubio bi svoju snagu. Delila pozove ljude koji joj donesu obećani novac; ona uspava Samsona, a oni mu obriju sedam pramenova kose te on počne gubiti snagu, i Gospod okrenu od njega glavu. Filistejci ga uhvate, iskopaju mu oči i prisile da u tamnici okreće mlinski kamen.
Žene su uvukle Samsona u sve njegove pustolovine; izišao je iz njih zahvaljujući snazi koju Bog daje čovjeku koji mu je posvećen. Posljednji će ga put jedna žena upropastiti jer će ga zavesti da prekrši svoj nazirejski zavjet.
Samsonova osveta i smrt (16, 22–31)
Za vrijeme velike svečanosti uz koju bijaše povezana i žrtva u znak zahvalnosti za veliku pobjedu nad Samsonom, na svečanost dovedu i Samsona. On tada zavapi Bogu i zamoli da mu još jednom vrati snagu. Napipa srednje stupove na kojima počiva zgrada i snažno ih potrese te sruši zgradu i zajedno sa sobom gurnu u smrt filistejske knezove i sabrani narod. Pisac završava svoje izvješće: »Više ih ubi umirući nego što ih pobi za života!« ( Suci 16,30).
Samsonov završetak sadrži oznake istinske veličine: on daje život zalažući po posljednji put protiv neprijatelja svoga naroda snagu koju dobiva od Boga.
Zaključak
Promotrimo li Samsonov usud u bitnim odrednicama koje se kriju i pod ruhom nama nerazumljivih izlijeva nadljudske snage, zapazit ćemo neke izrazito ljudske, ljudima svojstvene crte! To može biti dostatan razlog koji nam potvrđuje potrebu traženja srednjega puta: između divljenja i osude pronaći srednji put koji se zove put razumijevanja! Koliko god njegova snaga budi divljenje, Samson u jezgri svoje ljudskosti nama ostaje stran. To je velika pouka! Ima u nama ljudima odista nešto strano u ljudskom biću. Početak Samsonova života bijaše u znaku Božje naklonosti – došao je na svijet kao Božji dar i ujedno kao nada svojih roditelja i svoga naroda.