Buda je rođen u Indiji prije otprilike 2560 godina u kraljevskoj obitelji u visoko razvijenoj kulturi. Mladi je princ uživao u tim izuzetno privilegiranim uvjetima, te je do svoje 29 godine poznavao samo užitak. Napustivši palaču po prvi put, njegov se svijet preokrenuo. Tijekom tri slijedeća dana vidio je vrlo bolesnu osobu, staru osobu i mrtvaca. Kada je prepoznao neizbježnost starosti, bolesti i smrti te prolaznost svega, to ga je duboko uznemirilo. Slijećeg jutra je prošao pored jogina u dobokoj meditaciji i njihovi umovi su se sreli. Inspiriran ovim, princ je napustio svoj dom i obitelj i lutao je po zemlji u potrazi za učenjima koja mogu prevladati smrt i patnju. Učio je kod raznih učitelja, ali nijedan ga nije mogao voditi do njegovog konačnog cilja.

U dobi od 35 godina, nakon šest godina duboke meditacije, realizirao je istinsku prirodu uma i bio je prosvjetljen. Postao je svjestan esencije svih stvari: sveznajućeg prostora koji sve čini mogućim, njegove sjajne jasnosti koja živahno izražava bogatstvo uma i njegove bezgranične ljubavi kojoj ništa ne stoji na putu. Slijedećih 45 godina Buda je tisuće nadarenih studenata učio metode, kako doseći cilj - prosvjetljenost.

Što je Budizam?

Najbolje objašnjenje Budinog učenja dolazi od samog Bude. U sanskritu se učenja nazivaju Dharma a na tibetanskom Chö. Oboje znače "kako stvari stoje". Dakle Budizam možemo vidjeti kao komplet oruđa koje nas osposobljavaju da stvari vidimo onakve kakve zaista jesu sada i ovdje. Budizam nema dogmi i dopušta postavljenje bilo kakvih pitanja. Budina učenja imaju za cilj potpuni razvoj i slobodu tijela, govora i uma.

Budizam može biti promatran kao filozofija, sve dok njegova učenja predstavljaju kompletan i logičan pogled, ali to nije samo filozofija. Filozofija može objasniti stvari na formalnom nivou riječi i ideja, dok Budina učenja rade s pojedincem kao s cjelinom. I dok filozofija i prakticiranje budizma vodi do jasnoće misli, samo ovo drugo vodi ka trajnim promjenama, zato što pružaju praktičan ključ ka unutarnjim i vanjskim događajima koje svakodnevno proživljavamo.

Zbog sposobnosti ovog učenja da transformira one koji ga prakticiraju, neki ljudi Budizam smatraju za neku vrstu psihologije. Sve različite škole psihologije se trude pomoći ljudima da ne budu na teret društvu ili da nemaju previše osobnih poteškoća. Dok filozofija i Budizam mogu mijenjati ljude, Budizam je za one koji su već zdravi. Moglo bi se reći, da Budizam počinje tamo gdje psihologija završava. Dijamantni put postaje koristan od točke kada su ljudi već stabilni, kada proživljavaju prostor kao blaženstvo i nisu prestrašeni. S ovog nivoa, učenja razvijaju neograničenu hrabrost, radost i ljubav - koja su bogatstvo uma.

Primjenjujući učenja, u životu pojedinca ću izrasti duboko povjerenje u vlastitu spretnost i sve situacije će davati okus smisla i rasta. Jednom kada se svjesnost o uvjetovanoj prirodi svih stvari razvije, ukrućeni koncepti će nestati a savršene kvalitete tijela, govora i uma će se sasvim prirodno pojaviti. Krajnji rezultati prakticiranja - potpuno prosvjetljenje iliti Buda-stanje - nadilazeći intelektualne ili terapeutske ciljeve filozofije i psihologije, to je stanje savršenstva iza svih koncepata. Sjedinjavanje logičkog pogleda i moći promjene s metodama, s ciljem postizanja trajnog i stanja iza osobnih mentalnih stanja, Budizam je naposljetku 2500. godina religija iskustva.

To su četiri osnovne misli koje daju trajan smisao našem životu. Prvu stvar koju štujemo je naša vrlo rijetka i divna prilika da smo u mogućnosti sresti se s prosvjetljenim učenjima i da smo u mogućnosti s njima raditi i učiti. Sva bića žele sreću i žele izbjeći patnju. Čak će i mrav dopuzati vrlo daleko kako bi izbjegao smrt i ljudi će napraviti sve kako bi se osjećali dobro. Dakle, susret s učenjima koja donose trajnu sreću je vrlo važan.

Nakon toga, shvaćamo da nećemo uvijek imati ovu šansu. Sve što se rodilo će umrijeti, sve što se spojilo razdvojit će se, i sve što se pojavilo nestat će. Naše vrijeme je ograničeno. Sigurno je da će naši životi okončati, ali mi ne znamo kada. Dakle, prepoznavanjem toga, mi sada imamo tu šansu i željeti ju iskoristiti je također nešto neizmjerno vrijedno.

Treća stvar koju razumijemo je ta, da je svijet zaista matica uzroka i posljedica, te da će naša sadašnja djela, riječi i misli postati naša budućnost. Shvatili mi to ili ne, sve što radimo, kažemo ili mislimo ostavlja dojmove unutar nas i izvana u svijetu. Ovi dojmovi će nam se kasnije vratiti. Negativni dojmovi će se posebno manifestirati kao patnja ili neugodne situacije u budućnosti, osim ako ne koristimo meditacije da ih raspustimo.

Na kraju, prepoznajemo činjenicu da nema alternative korištenju učenja. Prosvjetljenje je najviša radost. Nema ničeg više ispunjujućeg i potpunog od ovog stanja jedinstva sa svim stvarima, svim vremenima, svim bićima i svim smjerovima. Isto tako, kako ćemo pomoći drugima ako smo i sami zbunjeni i patimo.

Dakle, smatramo da ova četiri faktora daju baze za budističku praksu i meditaciju. U suprotnom, ako se priljepimo za naše uobičajne vrijednosti, nemožemo izbjeći patnju. Ako i dalje mislimo "ja sam moje tijelo" i "ove stvari su moje", starost, bolest, smrt i gubitak bit će izuzetno neugodni. Nitko nemože izbjeći patnju govoreći: "Ova stvar s prosvjetljenjem je preteška za mene", zato jer ako smo rođeni, zasigurno ćemo umrijeti. Nema veće svrhe u životu od pronalaženja vrijednosti koje trajno svladavaju patnju i smrt. Dobrobiti prosvjetljenja su zato neizmjerne, i za nas same i sva ostala bića.

Buda je dao instrukcije trima glavnim vrstama ljudi. Oni koji su željeli izbjeći patnju primili su informacije o uzroku i posljedici. Onima koji su željeli učiniti više za druge bile su dane instrukcije o suosjećanju i mudrosti. Kada su ljudi imali snažno povjerenje u vlastitu Buda-prirodu i Budinu prirodu ostalih, podijelio je izravan pogled uma, poznat pod imenom Veliki pečat (tib. Čhagčhen, skt. Mahamudra). Prvi od ova tri stupnja se naziva "Mali put" ili "Teravada", drugi se naziva "Veliki put" ili "Mahajana" i treći nosi ime "Dijamantni put" ili "Vadžrajana".

www.budizam.org