'Nismo dali amen za religijsku kulturu'
Pišu: D. Pavičić, I. Kalogjera-Brkić
- Ta informacije me nije uplašila, ali nisam ostao ni ravnodušan - rekao je glavni čovjek za vjeronauk u Katoličkoj crkvi dr. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije.
Poslije mise peticije protiv pobačaja i istospolnog braka
Dr. Pažin jučer nije krio iznenađenje zbog objavljene informacije jer je u izradi Nacionalnog kurikuluma nitko dosad nije spominjao.
Dijete koje ne ide na vjeronauk ne može za to vrijeme lutati školskim hodnicima
Prof. Matijević
- Prije nekoliko dana bila mi je to prva informacija. Ne znam uopće koji je cilj tog predmeta, tko je inicijator, koja su mu sredstva i tko će ga predavati - s neskrivenim čuđenjem rekao je dr. Ivica Pažin. No, siguran je da će biti alternativa vjeronauku u osnovnim i srednjim školama, ali i etici u srednjim školama.
- Uputit ću ovih dana upit Ministarstvu prosvjete o čemu se točno radi da bih se u ime 2500 vjeroučitelja mogao pripremiti - najavio je dr. Ivica Pažin. Upoznat je s predmetom religijske kulture u europskim zemljama, za koji kaže da je vrlo kvalitetan i otvoren u prikazivanju različitih religija.
Dr. Pažin misli da religijska kultura kod nas nije potrebna zbog “nacionalnog standarda”, odnosno otvorenosti katoličkog vjeronauka prema svim ostalim konfesijama.
- Vjeronauk je otvoren i dijaloški prema svima, ekumenski i međureligijski - tvrdi dr. Ivica Pažin, najavljujući očito burnu raspravu o najavi uvođenja religijske kulture kao konkurencije vjeronauku u hrvatske škole. Vjeronauk je od uvođenja imao poseban status: bio je izborni predmet, no nije imao alternativu.
Ustavna obveza
Prof. dr. Milan Matijević, jedan od autora Nacionalnog okvirnog kurikuluma, profesor na Učiteljskom fakultetuu Zagrebu, kaže kako izborni predmet mora imati alternativu. Zbog toga su kao alternativu i predložili novi predmet: religijsku kulturu.
- Ne može alternativa vjeronauku biti hodanje po hodnicima. Ako je osnovno školovanje po Ustavu obvezno, znači da je građanin obvezan poslati dijete u školu, pa je neustavno to dijete jedan ili dva školska sata poslati na hodnik - rekao je Matijević.
| Komentar Darka Pavičića: Trojanski konj iz 90-ih Katolička crkva nije se prvi put srela s pojmom religijske kulture. Prvi put je to bilo na početku 90-ih kada se počelo razgovarati o uvođenju religijske nastave u škole. Nitko iz Katoličke crkve nije izrijekom u počecima spominjao vjeronauk, nego se isprva govorilo samo o - religijskoj kulturi. Ona je, zapravo, poslužila kao svojevrsni trojanski konj kojim se Crkva poslužila da se u škole uvede konfesionalni vjeronauk. Da je odmah tražila uvođenje vjeronauka i da se nije poslužila mekšim terminom religijske kulture, vjerojatno bi polučila mnogo skromnije rezultate nego što na kraju jest. Ovako je konfesionalni vjeronauk postao dominantan i jedinstven, a premda je izborni, zapravo je nezaobilazan predmet. Nastavu pohađa gotovo 90 posto djece, a nije nebitno što se zapošljava i oko 2500 vjeroučitelja. Vjeronauk je, jednostavno, postao institucija. Koliko jaka, možda je ponajbolje osjetio župni vjeronauk, koji je pod moćnim “mlađim subratom” popustio i postao gotovo periferan. No, kako Crkva ne bi iznevjerila duh otvorenosti kojim je zagovarala općenitu religijsku kulturu, u svoj je vjeronauk ugradila mnoge pozitivne elemente dijaloga i međureligijske otvorenosti. I tu nema dileme. No, sada joj se religijska kultura vraća poput bumeranga nakon desetljeća i pol. Jednostavno, kao rušenje prava na monopol. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
