Grad Jeruzalem, koji je nastao prije otprilike 3.000 godina, već se dugo smatra svetim gradom mira – koncept koji je utjelovljen u svoje ime. Iako među bibličarima ne postoji konsenzus o tome što točno znači Jeruzalem, „najstariji poznati oblik riječi, Uru-sa-lim, mnogi smatraju da znači „grad mira“ ili „grad (bog) Salema“. A s obzirom na ime hebrejskog podrijetla, drugi ga tumače kao „temelj mira“ ili „posjed mira“ (International Standard Bible Encyclopedia, „Jeruzalem“).

No, za stanovnike ovog poznatog grada nije bilo previše mira. Ironično, stoljećima je ovaj grad bio mjesto brojnih sukoba. Prema Ericu H. Clineu, grad je „uništen najmanje dva puta, opkoljen 23 puta, napadnut još 52 puta, zarobljen i preotet 44 puta“ (citirano iz „Dijelimo li najsvetiji grad?“, Moment, Ožujak/Travanj 2008.).

Iako se povijest jeruzalemskih sukoba lako dokumentirala, danas se često postavljaju sljedeća pitanja: Što slijedi za ovaj čuveni grad na kraju vremena? Hoće li biti još više sukoba ili će konačno doći do mira spomenutog u njegovom imenu?

Što Biblija kaže o Jeruzalemu u proroštvu?

Da bismo odgovorili na ova pitanja, počnimo danas s pregledom napetosti.

Sukob između Abrahamskih religija

Povijest judaizma, kršćanstva i islama objašnjavaju zašto sve tri ove velike religije tvrde da je Jeruzalem jedno od njihovih svetih mjesta štovanja. Kako su nastale sa istog sveobuhvatnog područja na Bliskom istoku i od zajedničkog pretka – biblijskog patrijarha Abrahama – netko bi pomislio da će ove religije imati poseban odnos jedne s drugima. No, to nije slučaj.

Odnos ovih blisko povezanih religija uvijek je bio problematičan. Od svog osnutka kao nacije 1948. godine, Izrael se borio da preživi; a brojni američki predsjednici i drugi međunarodni čelnici pokušali su posredovati za mir na Bliskom istoku. Unatoč najboljim ljudskim namjerama, Bog preko svojih proroka otkriva da će Jeruzalem i dalje biti leglo sukoba do povratka Isusa Krista na zemlju.

Preko pisanja proroka Zaharije, Bog je otkrio svoju duboku ljubav prema gradu Jeruzalemu i svoju namjeru da mu je Jeruzalem bio i da će mu biti posebno mjesto u budućnosti (Zaharija 1,14. 17. 2,12). Međutim, Bog je također preko proroka otkrio da će taj poseban grad biti „teškim kamenom svima pucima“ (12,3). Jer tisućama godina grad Jeruzalem često je bio u središtu regionalnog i svjetskog sukoba.

Zahtjevi grada

Židovi, koji danas zastupaju oko dvije trećine stanovnika suvremenog grada, zahtijevaju dugovječnost posjeda, iako su stoljećima bili protjerani iz Jeruzalema i davno im je uništen njihov hram. Mnogi Židovi i dalje žele da se hram obnovi, a mnogi konzervativni Židovi žele vidjeti žrtvovanje životinja ponovno na mjestu Salomonova hrama. Njihovo nacionalno osvajanje Jeruzalema tijekom arapsko-izraelskih ratova iz 1967. i 1973. godine pružilo je nadu o mogućoj obnovi mnogim religioznim Židovima koji se mole na Brdu hrama. No postoje velike političke, vjerske i fizičke prepreke.

Kršćani žele održati krhki mir u ovom svetom gradu koji sadrži mnoge njihove crkve i svetišta. Uostalom, ovdje je počelo kršćanstvo, a svaki sukob između muslimana i Židova uznemiruje trenutnu ravnotežu moći i može ugroziti kršćanska svetišta i sigurnost 15.000 kršćana koji sada žive u Jeruzalemu i oko njega. Kršćani čine oko 2 posto stanovnika.

Muslimani, otprilike trećina stanovništva, neće se odreći svoje džamije Al-Aksa i Kupole na stijeni na Brdu hrama. Ova su svetišta previše važna za islam da bi razmotrili dijeljenje hrama sa Židovima koji ga isto tako žele. Još uvijek kontroliraju Brdo hrama, iako Židovi kontroliraju grad i područje oko muslimanskih svetišta.

I muslimani i Židovi kažu da ne mogu i neće dijeliti ovaj važan dio posjeda. Opasna prijetnja se nastavlja. Svjetsko javno mnijenje, uz pritisak kršćanskih crkava i izraelskih saveznika, pomaže u održavanju krhkog mira na Brdu, u gradu i regiji.

Suvremena država Izrael također zahtijeva grad Jeruzalem jer je bio glavni grad drevnog naroda Izraela pod kraljem Davidom (2. Samuelova 5,5; 1. Ljetopisa 15,1-3). Danas većina naroda ne prepoznaje Jeruzalem kao glavni grad Izraela. Međunarodni konzulati su u Tel Avivu. Opet, to je zato da bi se održao vrlo krhki i slabi mir u gradu i regiji.

Jeruzalem u proroštvu: Budući sukob

Biblija otkriva da će u vrijeme pred Kristov povratak na zemlju ovo područje svijeta i grad Jeruzalem ponovno biti u nemirima i sukobima. Krhka ravnoteža mira koja trenutno postoji bit će uništena.

Prorok Daniel nadahnuto je napisao da će u posljednja vremena Židovi obnoviti žrtvovanje životinja i da će izrasti vjerska sila pod nazivom „mali rog“ (Daniel 7,8. 11. 21-22; 8,9 -10). Svojim utjecajem i nadzorom nad civilnom vladom – zvanom „zvijer“ u Otkrivenju 13,1-4 – ovaj će čovjek koristiti vojsku zvijeri da zaustavi ove svakodnevne žrtve (Daniel 8,12) i postavi „gnusobu opustošenja“ na ono što je očito Brdo hrama (Daniel 12,11; Matej 24,15).

U dugom i detaljnom proroštvu, Daniel je također prorokovao sukob koji bi se dogodio između „kralja Juga“ i „kralja Sjevera“ u „vrijeme svršetka“ (Daniel 11,40). Jeruzalem će biti zahvaćen usred ove bitke. Proročanstvo otkriva da će „kralj Sjevera“ „ući će i u Prekrasnu zemlju“ – što upućuje na Palestinu. Ovaj kralj i njegov duhovni savjetnik preuzet će kontrolu nad gradom Jeruzalemom.

Armagedon

Kad se Isus Krist vrati na zemlju, proriče se velika borba. Sotona đavao i njegove dvije lutkarske vođe, poznate kao zvijer i lažni prorok, uzbunit će narode svijeta da se bore protiv Krista u „boju za onaj veliki dan Boga Svemogućega“ (Otk 16,14). Područje za ovu bitku bit će mjesto pod nazivom „Armagedon“ ili Har Meggido, koji se nalazi oko 55 milja od Jeruzalema.

Sama bitka održat će se u Jeruzalemu. Zaharija je prorekao da će se Krist vratiti na zemlju na Maslinskoj gori u Jeruzalemu i da će sukob obuhvatiti grad (Zaharija 14,1-4). Proročanstva pokazuju da će Isus Krist uništiti one narode koji navale protiv Jeruzalema (12,9; 14,2-3. 12).

Jeruzalem nakon Kristovog povratka

Nakon Kristova povratka, Jeruzalem će biti obnovljen (Zaharija 1,16) i novi hram će biti izgrađen u gradu (6,13.15). Uz bogatstvo okolnih država okupljenih zajedno (14,14), sredstva će biti dostupna za izgradnju novog, veličanstvenog hrama koji će biti mjesto štovanja svim ljudima u novoosnovanom Božjem kraljevstvu (14,16-19). Žive vode će poteći iz hrama i Jeruzalema u ostatak zemlje kako bi pružile fizičko i duhovno iscjeljenje svim narodima (Zaharija 14,8; Ezekiel 47,1-12).

Tada, i tek tada, Jeruzalem će biti „grad mira“. Kao što je prorok Zaharija zapazio: „I opet će stanovati u njemu, i prokletstva više neće biti; i Jeruzalem će prebivati spokojno“ (Zaharija 14,11).

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela zasigurno će donijeti nova previranja i uzburkati javnost, ali i pridonijeti ostvarenju proročanstava o dolasku Antikrista koji će zavladati svijetom.

Autor: Jim Haeffele; Izvor: Lifehopeandtruth.com

Prenijeto sa :  biblijaiznanost.net