Od osamostaljenja naše domovine i buđenja hrvatske nacionalne svijesti, kao i snažnijeg osjećaja pripadnosti rimokatoličkom civilizacijskom krugu, u našim se medijima sve do danas ne prestaje pisati o okultnim simbolima kojima se koriste pripadnici raznih supkulturnih skupina, kultova i sekti. Često se pisalo o masonskim simbolima koji su česti motivi u našoj tradicionalnoj arhitekturi, pa čak i onoj sakralnoj.
No, vrijeme je da zaronimo u izvorna značenja svih tih simbola kako bismo ih počeli gledati drukčijim očima. Strah i neznanje često dovode do posve pogrešnih, dapače i štetnih tumačenja kojima zbog pretjeranog nacionalnog zanosa osiromašujemo vlastitu kulturu. Dobar je primjer „jezično čistunstvo”. Skloni smo izbaciti neke riječi iz vlastitog jezika samo zato što se one rabe u srpskom ili bosanskom. Zašto bismo izbacili riječ „upotreba” i ostavili samo „uporaba”, kada su obje sasvim dobre hrvatske riječi. Ponekad se razmećemo riječju „sustav” nauštrb imenice „sistem” koja ionako nije srpska nego izvorno grčka, a ako pitate astrofizičare, oni će vam potvrditi da su im obje riječi potrebne jer ih rabe u drukčijem značenju.
Isto je i sa simbolima. Istina je da je zvijezda petokraka simbol socijalizma i komunizma. Istina je da je ona i drevni poganski simbol višestrukog značenja. No, odreći je se znači odreći se i vlastite duhovnosti jer zvijezda je i kršćanski simbol, o čemu ćemo uskoro detaljnije. Važno je prepoznati univerzalna značenja pradavnih simbola koji se iz generacije u generaciju „recikliraju” za potrebe raznoraznih filozofskih, religijskih i političkih pravaca.
Raspelo i svastika
Križ je znak koji se sastoji od dviju dužina koje se u svojim središtima sijeku pod pravim kutom. Jedan je od najdrevnijih simbola čovječanstva, a potječe još iz kamenog doba. Izvorno predstavlja spojene suprotnosti, tj. esencijalne binarne opreke: vrijeme ÷ prostor, kozmos ÷ kaos, duh ÷ materija, Zemlja ÷ Nebo itd. Dakle, predstavlja kozmološko ustrojstvo svemira i čovjekov položaj u njemu. S obzirom na pojedinosti, postoji više inačica križa: grčki križ (crux graeca) čija su sva četiri kraka jednake duljine, latinski križ (crux imissa) čiji je donji krak dulji od ostalih, što je simbol kršćanstva; tau-križ (crux commissa) u obliku slova „T” što u predstavlja astrološki znak Bika; položen križ (crux decussata) u obliku slova „X” itd. Zanimljivo je da ne vjeruju svi kršćani u Kristovo raspeće na križu. Primjerice, Jehovini svjedoci vjeruju da je Isus bio razapet na običnom stupu (crux simplex) u obliku slova „I”. No, križ je osnova i cijelog niza etničkih simbola diljem svijeta.
„Sunčev kotač” drevni je simbol Sunca koji potječe još iz neolitika. Simbolika je očita – gibanjem Sunca kolo godine dijeli se na četiri godišnja doba. Također, u jednom danu Sunce zauzima četiri ključna položaja: izlazak, podne, zalazak i ponoć. U raznim kulturama nastale su specifične varijante Sunčeva kotača, pri čemu se najčešće dodaju krakovi koji simboliziraju Sunčeve zrake.
Nordijsko Sunce često se javlja u germanskom novopoganstvu. Krakovi prate kružnicu, pa se samo neznatno razlikuje od Sunčeva kotača. Keltski križ keltska je varijanta Sunčeva kotača. Kršćani su ga preuzeli i produljili mu donji krak kako bi što više podsjećao na latinski križ. Kolovrat ili svarica simbol je Sunca u slavenskom rodnovjerju. Taj naziv doslovno znači „kolo koje se vrti”.
Svastika je križ s četiri kraka. Naziva se i kukastim križem (crux gammata). Ta imenica potječe iz sanskrta i doslovno znači „dobrohotni”, tj. „onaj koji je dobar”. Izvorno je riječ o još jednoj inačici simbola Sunca, a i dan-danas može se vidjeti na hinduističkim hramovima. Nažalost, riječ je o simbolu koji su zlouporabili nacisti koji su bili opsjednuti drevnom pretkršćanskom simbolikom, što je pak suviše opsežna tema te ju moramo ostaviti za sljedeći put.
No, ima toga još… Arevakhach je armenska varijanta Sunčeva kotača, Borgjali gruzijska, a Lauburu baskijska varijanta.
Svetost simbola
U posljednjih tridesetak godina u svijetu alternative jako je popularna tzv. „sveta geometrija”. Riječ je o skupu tumačenja duhovnog značenja geometrijskih likova i tijela. Rani grčki filozofi, poput Platona, Pitagore i Empedokla, promatrajući svijet, uvidjeli su brojne pravilne obrasce koji se javljaju u prirodi poput simetrije, spirala, valova, pukotina i sl. Danas znamo da se priroda može precizno opisati fraktalnom geometrijom, no euklidska geometrija sasvim je dovoljna da prirodne uzorke aproksimiramo do razine uporabne vrijednosti. Stoga su, osim već spomenutog križa, temeljni simboli čovječanstva: kružnica, trokut, četverokut i razni mnogokuti u obliku zvijezda.
Mnogi vjeruju da su Pitagora i njegovi učenici smatrali kako brojevi predstavljaju konačnu i primarnu razinu egzistencije, što se donekle podudara s monoteističkim prikazom Boga kao apsoluta koji je stvorio sve ni iz čega. To bi značilo da matematički odnosi postoje a priori, neovisno o materijalnoj realnosti. „U trenutku našeg začeća, kada je Duh sišao u materiju, formirala se jedna zigota koja nosi po 23 kromosoma od svakog roditelja. Potom mejotičkom diobom od jednog nastaju dva, a zatim se dvije polovine dijele dalje i formiraju 4 stanice”, tumači novodopski učitelj Rohan Kapur.
Promatrajući odnose među veličinama u prirodi, matematičari su otkrili fascinantne podudarnosti iz kojih su otkriveni prirodni brojevi poput baze prirodnog logaritma e ili odnosa opsega i promjera kruga, tj. broja pi (π). Na osnovnoj razini uspoređivanja prirodnih relacija čovjek je ponajprije shvatio koncept omjera, a na višoj razini inteligencije zatim je shvatio i koncept razmjera.
Talijanski matematičar Leonardo Pisano Bigollo (≈1170.-1250.), zvan Fibonacci, prvi je opisao niz brojeva koji nastaje tako da se zbrajaju prethodna dva broja u nizu. Po njemu ga nazivamo Fibonaccijev niz. Ako bilo koja dva susjedna broja međusobno podijelimo, dobit ćemo broj čija vrijednost iznosi oko 1,618. Taj omjer predstavlja transcendentni broj koji se naziva zlatni rez, a označava se grčkim slovom φ.
Zlatni rez iznimno je bitan jer se javlja kao zapanjujuća konstanta u nebrojenim prirodnim oblicima i pojavama. Raspored sjemenki suncokreta slijedi logaritamsku spiralu na bazi zlatnog reza. Jedini glavonožac s ljuskom jest mekušac iz roda indijske lađice (nautilus). Njegova lijepa kućica također je razvijena u spirali zlatnog reza. Isti obrazac vidimo u spiralnim galaktikama i tropskim olujama. Broj latica cvijeta slijedi Fibonaccijev niz. Po istom se slijedu grana drveće i razmnožavaju neke životinje, poput pčela i kunića. Ljudsko tijelo prepuno je zlatnog reza: visina pupka u odnosu na visinu cijelog tijela, duljina dlana u odnosu na podlakticu, itd. Gotovo da nema dijela tijela od lica do stopala gdje ga ne bismo uočili. Javlja se i u ekonomiji, npr. na grafikonima cijena dionica ili razlike cijena valutnih parova. Zlatni rez ima i estetsku vrijednost. Obrasce u tom omjeru čovjek instinktivno doživljava – lijepim. Stoga on nailazi na široku primjenu u umjetnosti, posebice onoj paganskoj sakralnoj. Poznatiji je primjer hram Partenon čiji su brojni međusobni dijelovi izgrađeni u tom omjeru.
Magija petorih kutova
Pentagram je pravilni peterokut iscrtan petorim ravnim crtama. Nije samo univerzalni poganski simbol, nego i jedan od najčešćih simbola u gotovo svim kulturama i religijama svijeta. Temeljni je simbol novopoganske vještičje religije Wicce. Rabili su ga još Sumerani prije pet tisuća godina. Predstavljao je pet planeta: Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn. Grci su ga isprva nazivali Higija, prema imenu boginje zdravlja, jer su se divili njegovim savršenim geometrijskim proporcijama. Danas je taj simbol popularan ponajprije jer ga je njemački liječnik, filozof i okultist Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim (1486.-1535.) opisao kao simbolički prikaz pet elemenata. U svom djelu „De occulta philosophia” prikazao je ljudsko tijelo položeno na pentagramu na čijim se vrhovima nalaze astrološki simboli petorih planeta.
Pentagram je ponajprije simbol života. Peterostruke strukture često nailazimo u živom svijetu: pet prstiju, pet kandži, pet latica… Također, on je simbol pet elemenata: zraka, vatre, vode, zemlje i duha. Simbol je i volje. To što se duh nalazi na najvišem položaju govori o težnji za spoznajom koja nas uvijek nagoni da zapažamo, istražujemo i učimo o prirodi sveukupne kreacije, što je uostalom i pokretački duh znanosti. Kružnica oko pentagrama simbol je svemira, vječnosti, cjelovitosti i prirode.
U srednjem vijeku razvila se i kršćanska interpretacija pentagrama pa se otada u crkvama tumači da on simbolizira pet Isusovih rana: dvije na ruci, dvije na stopalima i jedna na boku. Štoviše, u engleskoj tradiciji tumačio se kao simbol pet kršćanskih otajstava (navještenje, rođenje, uskrsnuće, Isusovo uzašašće i Marijino uznesenje).
Obrnuti pentagram simbol je deklariranih sotonista. Okultist Éliphas Lévi (1810.-1875.) prvi je počeo tumačiti razliku između uspravnog i obrnutog pentagrama, dodjeljujući potonjem karakteristike „zla”. Za sotoniste je to simbol palih anđela, neposlušnosti i pobune protiv Jahve.
Kršćanski znak
Četverokraka zvijezda stilizira se tako da sliči križu i poznata je kao Betlehemska zvijezda ili Božićna zvijezda. Oblik križa podsjeća na njegovo rođenje, ali i svrhu zbog koje je rođen.
Petokraka zvijezda također je Betlehemska zvijezda. Sugerirajući oblikom ljudsko tijelo, ona simbolizira Isusovo utjelovljenje.
Šestokraka zvijezda je Stvoriteljeva zvijezda. Njezinih šest krakova simboliziraju šest dana stvaranja. Krakovi također predstavljaju šest Božjih atributa: moć, mudrost, veličanstvo, ljubav, milost i pravdu.
Sedmokraka zvijezda simbolizira sedam darova Duha Svetoga: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost, strah Božji.
Osmokraka zvijezda je krsna zvijezda. Osam je tradicionalno broj koji simbolizira preporod.
Devetokraka zvijezda simbolizira devet plodova Duha Svetoga navedenih u Poslanici Galaćanima: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, skromnost i uzdržljivost.
Dvanaestokraka zvijezda simbol je pak dvanaest plemena Izraelovih ili dvanaest apostola. Može se također koristiti za Bogojavljenje kao simbol dvanaest dana Božića u kojima Crkva slavi pojavu Krista kao Sina Božjega.
Zaključak je nevjerojatan: i križ i sunčev kotač i kružnica i trokut i svastika i pentagram i sve vrste zvijezda mogu imati primjenu u gotovo svim i ideologijama. Ne treba zaboraviti da se opsežno upotrebljavaju i u kršćanstvu.
Autor:Zlatko Govedić / 7Dnevno
irida
edin.kecanovic
