Katolička crkva u Hrvatskoj i u svijetu iznimno je bogata organizacija. Njezinu imovinu neki procjenjuju na više tisuća milijardi eura u čitavom svijetu, u Hrvatskoj neprocjenjiva količina milijardi eura, a u Sloveniji na oko milijardu eura. Samo u Italiji vrijednost crkvenih nekretnina iznosi 1.200 milijardi eura, a u Njemačkoj oko 300 milijardi eura.
Hrvatska država samo je u Zagrebu dužna vratiti Crkvi najmanje 35 tisuća raznih nekretnina, doznao je Nacional iz krugova bliskih Vladi, a ta obveza proizlazi iz Ugovora o gospodarskim pitanjima koji su 9. listopada 1998. u ime Republike Hrvatske i Svete Stolice potpisali Jure Radići Giulio Einaudi.
Tako bi Crkvi, kada bi joj se vratilo sve što joj je oduzeto za vrijeme komunizma, Zagreb morao isporučiti i 24 škole i vrtića, četiri kazališta, pet muzeja, dva centra za kulturu i osam kina. Crkva, osim toga, očekuje i obeštećenje za većinu zemljišta na kojem je izgrađen Novi Zagreb.

Hrvatska se za vrijeme Franje Tuđmana obvezala Vatikanu da će vratiti svu imovinu koju bude mogla, a za ostalo će platiti u novcu ili zamjenskim nekretninama. Dobro upućeni pojedinci ove ugovore smatraju štetnim dogovorom dvojice ljudi, Tuđmana i zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića, što je učinjeno narodu iza leđa, odnosno bez ikakve javne rasprave.

Cjelokupnom crkvenom imovinom, tj. imovinom po cijelom svijetu, upravlja samo jedan čovjek: to je rimski papa. Jedan čovjek upravlja s bogatstvom o kakvom većina država može samo sanjati. To bogatstvo papa upotrebljava samo u političke svrhe umjesto da ga razdijeli siromasima, čime se dalje povećava jaz između bogatih i siromašnih. Iako papa stalno propovijeda o ljubavi prema bližnjima, on dobro zna da svaki dan od gladi umire preko 10.000 djece, milijuni i milijuni gladuju, no svejedno se ne vide njegova djela na ukinuću siromaštva odnosno jaza među bogatima i siromašnima. Očito se njegova ljubav prema bližnjima odnosi samo na bogate – a što je sa siromašnima? Jesu li simbolične mrvice koje nagovještava papa Franjo stvarna želja da Katolička crkva postane siromašna i u službi svojih vjernika?

Rimokatolička crkva dobiva u Italiji godišnje oko devet milijardi eura iz proračuna (porezne privilegije nisu uračunate), u Njemačkoj oko 10 milijardi eura. U Njemačkoj je preko milijun ljudi zaposlenih u organizacijama Karitasa i Đakonije (dobrotvorne evangelističke organizacije). Ove organizacije dobivaju od njemačke države još 45 milijardi eura (Karitas 25, Đakonija 20) . Za troškove svojih aktivnosti obje organizacije doprinose godišnje samo 800 milijuna eura, sve ostalo daju drugi. RKC i EC u Njemačkoj imaju u vlasništvu tri tiskarske agencije, 55 novina, 279 revija, 48 radijskih postaja, dva radijska odašiljača i 17 produkcijskih kuća.

Još nekoliko činjenica o RKC:

- KC je danas najveći vjerski privredni koncern na svijetu, jako angažiran na području nekretnina, kemije, elektronike … te dioničar u mnogim velikim tvrtkama. Samo u Njemačkoj RKC ima oko 100 milijardi kapitala i investicija, dionice i vrijednosne papire, a posjeduje i mnoge banke. Poznat je primjer talijanske banke Intesa koja udružuje katoličke novčane ustanove i koja se udružila s bankom San Paolo Imi u jednu od najvećih banaka u Europi.

- Imovina KC u Njemačkoj vrijedna je više od 200 milijardi eura (bez umjetničkog blaga i arhiva).

- Godišnji proračun nadbiskupije Köln iznosi slabu milijardu, no samo je udio te nadbiskupije u oko 26.000 stambenih i poslovnih jedinica 2003. godine bio vrijedan oko milijardu eura.

- Imovina njemačkog Karitasa je prema podacima iz 1995. iznosila 65.000 maraka.

- Crkva ima po svijetu velik broj tiskarskih agencija, novina, revija, radijskih i televizijskih stanica i drugih medija.

- U Australiji ocjenjuju da bi KC kao privredna korporacija kotirala među prvih pet u svijetu s imovinom vrijednom više od 60 milijardi dolara i skoro 10 milijardi prihoda u godini 2005. (Ljubljanski Dnevnik, 24.04.2008.).

- Po mišljenju nekih papina banka bi svaki trenutak mogla raspolagati sa sto milijardi eura (Jure Emožnik, Mladina, 17.07.2009.)

Znate li da je:

- papa Benedikt XVI. prodajom svojih knjiga u godinama od 2005.-2010. zaradio 5 milijuna eura?

- papa Pio XII. koji je umro 1958 g. ostavio je svojim nasljednicima 80 milijuna maraka, a za vrijeme njegovog papovanja su njegova tri nećaka u Vatikanu odnosno s njim povezanim poduzećima zaradili (preračunato) 120 milijuna maraka.

- bruto plaće biskupa, nadbiskupa i kardinala u Njemačkoj iznose od 10.000-13.000 eura, osnovna plaća svećenika je 5.000 eura.

- Lucien Gregorie u knjizi Ubojstvo u Vatikanu tvrdi da je Karel Wojtyla papinu stolicu kupio mitom u visini od 100 milijuna dolara.

- papa Ivan Pavao II. je dio novca koji je bio namijenjen siromasima, upotrijebio za adaptaciju papinske palače u Vatikanu i ljetne rezidencije u Castel Gandolfu gdje je dao za vlastite potrebe izgraditi veličanstveni bazen za plivanje.

- papa Ivan Pavao II. imao je svoje osobno tajno blago u koje se je slilo barem 200 milijardi lira, koje je upotrijebljeno za rušenje komunizma u Poljskoj. Vatikan je sindikat Solidarnost podupirao sa 100 milijuna dolara.

- kardinal Alberto di Joria, predsjednik IOR u svom testamentu je Vatikanu darovao vile, zemljišta, obveznice i bankovne depozite.

- 7 biskupa za vrijeme filipinske predsjednice Arroyo primilo je skupe automobile iz sredstava lutrije kao zamjenu za potporu Arroyi.

Iako je kardinal Vagnozzi rekao: »Samo sa zajedničkim snagama sve tri službe sigurnosti KGB, CIA i Interpola možda bismo mogli dobiti barem približne podatke o bogatstvu Vatikana i gdje se sve nalazi« (Ronald Cooke, Vatican Jesui Global Conspiracy), unatoč tome u javnosti kruže brojke o bogatstvu KC. Brojke su različite, a po jednoj listi je stanje sljedeće (približno u dolarima):

SAD: 600 milijardi

Njemačka: 300 milijardi

Francuska: 230 milijardi

Brazil: 200 milijardi

Španjolska: 160 milijardi

Meksiko: 155 milijardi

Belgija: 105 milijardi

Kanada: 90 milijardi

Austrija: 80 milijardi

Argentina: 80 milijardi

Poljska: 74 milijarde

Kolumbija: 70 milijardi

Filipini: 60 milijardi

Irska: 47 milijardi

Čile: 43 milijarde

Peru: 38 milijardi

Mađarska: 33 milijarde

Nizozemska: 33 milijarde

Portugal: 33 milijarde

Venezuela: 27 milijardi

Švicarska: 26 milijardi

Velika Britanija: 24 milijarde

Australija: 20 milijardi

Slovenija: 1 milijardu eura

http://one-faith-of-god.org/final_testament/end_of_darkness/truth/truth_0030.htm

U samo 23 države svijeta crkveno bogatstvo vrijedi najmanje 3.000 milijardi dolara (3.000.000.000.000 $). I ta brojka je još niska kada je u Italiji vrijednost crkvenih nekretnina približno 1.200 milijardi eura, što znači da je ukupna vrijednost barem 4.000 milijardi dolara. Može se pretpostaviti da su procjene crkvene imovine i u drugim država postavljene prilično nisko: zato bi bilo moguće tim brojkama dodati još mnogo milijardi. Svemu tome je potrebno dodati još vrijednost crkvene imovine u državama koje nisu spomenute u gornjoj listi. Takvih država ima još otprilike 150 što zajedničkoj vrijednosti crkvene imovine donosi još više 100 milijardi dolara, moguće čak i 1.000 milijardi. Tako bi mogla biti vrijednost cjelokupne crkvene imovine u čitavom svijetu otprilike 5.000 milijardi dolara. Umjetničko blago i arhivi pri tom nisu uključeni. Zlato je za crkvu »božja« valuta i krasi praktički svaku crkvu. KC je najveći pojedinačni posjednik zlata i posjeduje oko 60.000 metričkih tona zlata što je dva puta više od službenih zlatnih svjetskih rezervi. (http://one-faith-of-god.org/

Vrijednost crkvenog zlata procjenjuje se na 1.200 milijardi dolara. Crkva čuva otprilike 20% zlata u službenim rezervama i to većinom u Američkoj središnjoj banci i u bankama u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Ogromnu količinu zlata pokrala je u Južnoj Americi te ga prevezla u Evropu. Kako izvještava kroničar Bartolomej iz Las Casasa, zbog zlata su najokrutnije poklali na milijune Indijanaca. Puno tog zlata nalazi se u crkvama i nikada nije vraćeno vlasnicima. S prvim zlatom kao plijenom iz Južne Amerike papa Aleksandar VI. u Santa Maggiore u Rimu dao je ukrasiti i opremiti strop sa simbolom svoje obitelji. 20 tona zlata je na oltaru katedrale u Sevili, kardinal Cisner je dao napraviti 3m visoku monstrancu od zlata te ju je poklonio katedrali u Toledu. Podaci o topljenju peruanskog zlatnog blaga: »Tada je to trajalo mjesec dana dok su rastopili dragocjeno posuđe na kojem su zlatari Peruanaca radili noć i dan.« Kroničar je ocijenio vrijednost zlata te akcije na 1.326.539 zlatnih pesosa. To danas odgovara približnoj vrijednosti od 450,000.000 eura. »Indijanci kojima je bila posvećena tolika milost i dobrota, svoju bi pokornost i dobru volju trebali pokazati tako da veliku količinu zlata, dragocjeno kamenje, srebro i druge stvari koje posjeduju, dobrovoljno izruče njegovoj visosti, kralju i guverneru, inače bi mogao bog, naš gospodin i njihova veličanstva biti jako nemilosrdni.« (www.zrtve-cerkve.org)

Koliko crkvenog zlata je bilo dobiveno na pošten način? Koliko se zlata pokradenog između ratova sada čuva u Vatikanu? Je li se i Isus kitio zlatom? Koga zastupa KC? Boga ili demona?

Krešimir Pavlović(facebook)