GNOZA

Tko su, zapravo, bili gnostici?

Što dokumenti otkriveni u Nag Hammadiju mogu reći o gnosticizmu?

Činjenica je da obilje tekstova koji stoje na raspolaganju istraživačima tijekom posljednjih više od pola stoljeća, a pogotovo njihova raznolikost, otežavaju svako poopćavanje i uzrok su da je dogovor o tome što gnosticizam doista jest gotovo nemoguće postići.

Jedna od metoda kojom se povjesničari rado služe da bi saznali više o predmetu svojeg proučavanja – istraživanje povijesnih korijena – u ovom slučaju vodi u slijepu ulicu.

Naime, u potrazi za izvorima gnosticizma granice se bez ikakvih ograda mogu pomicati sve dalje u prošlost, ostavljajući traženi odgovor jednako nedostupnim kao i prije.

Umjesto toga, mnogi su se istraživači posvetili istraživanju filozofskih i religijskih svjetonazora antičkog doba te počeli promatrati gnosticizam kao pokret čiji su tekstovi nastali kao rezultat ezoterijskih razmatranja i mističnih iskustava.

Dapače, dublji uvid u problem gnosticizma pružilo je istraživanje bogatog simbolizma kojim obiluje gnostička literatura, proučavanje gnostičkih metafora, mitova i književnih oblika.

Odgovor je, čini se, ipak u srži univerzalnog pojma kojeg su gnostici i gnosticizam samo suvremene izvedenice s povijesnim konotacijama.

Definiciju gnosticizma treba, dakle, temeljiti na etimologiji riječi gnosis – znanje, a gnostici su, prema tome, "oni koji znaju".

Međutim, gnosis nije bilo kakvo znanje. To je posebna vrsta znanja koju je ova riječ označavala u platoničkom, neoplatoničkom i drugim filozofskim sustavima antičkog doba.

Ne radi se o općem, intelektualnom znanju koje stječemo učenjem ili životnim iskustvom u dodiru sa svakodnevicom; ne radi se o empirijskom znanju do kojeg se dolazi promatranjem i eksperimentiranjem.

Primjerice u Tumačenju duše, gnostičkom tekstu iz Nag Hammadija (Zbirka iz Nag Hammadija – u daljnjem tekstu (NH).), kaže se da povratak duše u stanje cjelovitosti " ... nije stvar napamet naučenih riječi, stečenih vještina ili znanja naučenog iz knjiga."

To je znanje, točnije spoznaja, koje potječe od osobnog mističnog ili ezoterijskog iskustva do kojeg svatko tko je spreman može doći izravnim dodirom s božanskim.

U Evanđelju istine (NH), tekstu koji se pripisuje Valentinu, tumači se: "Znanjem (Gnozom) se pročišćujemo od mnoštva i doživljavamo jedinstvo... proždirući materiju vatrom u sebi, kao što svjetlost guta tamu, a život proždire smrt... Bez sumnje, od tog trenutka ne postoji više nikakav oblik jer je raspršen stapajući se s jednim... Oni koji su ostvarili gnozu znaju i početak i kraj... Dok su živjeli u neznanju djelovali su kao u snu, a spoznaja je kao buđenje iz sna. I sretan je onaj tko dođe k sebi probudivši se iz sna."

Doživljaj božanskog na osobnoj razini pruža konačan odgovor na vječno pitanje i otkriva tajnu s kojom se svatko od nas neprestano suočava: "Tko sam, odakle dolazim i kamo idem?"

Prema Klementu, biskupu aleksandrijskom koji je imao mnogo zajedničkog s gnosticima, spoznati sebe najveći je nauk, jer " ...kad čovjek spoznaje sebe, on spoznaje Boga."

Izreka iz Delfa "Spoznaj samoga sebe..." oduvijek je bila osnovni poticaj svim gnosticima, bez obzira na podrijetlo i međusobne razlike.

Gnoza ili spoznaja za kojom su tragali predstavlja, zapravo, samospoznaju ili prosvjetljenje.

Gnostički učitelj Theodot, osnivač orijentalne valentinističke škole, definira gnostike kao ljude koji su spoznali " ... tko su bili i što će postati, gdje su bili ... kamo hitaju, čega se oslobađaju, što je rođenje, a što ponovno rođenje."

Za gnostike je duhovni put ili potraga za samospoznajom bio isto što i potraga za spoznajom Boga jer dok poniremo u sebe, spoznajemo svoj pravi identitet i otkrivamo da mi jesmo upravo to za čim tragamo – Bog sam, ili bolje, otkrivamo Boga u sebi.

Samospoznaja je, prema tome ujedno i bogospoznaja.

U Tominom evanđelju (NH) i dijelovima Isusovih izreka (Logia Iesou) pronađenih oko 1890. u drevnom gradu Oxyrhynchusu u Egiptu stoji i ova izreka: "Ako onaj koji vas vodi kaže, 'Gledajte, kraljevstvo Božje je na nebesima,' onda će vas i ptice prestići.

Ako kaže, 'Kraljevstvo je u moru,' i ribe će tamo stići prije vas.

Radije, kraljevstvo je u vama, ali i oko vas. Tko spozna sebe, otkrit će ga i znat će da je dijete vječnog Oca.

Ali, ne spoznate li sami sebe, živjet ćete u siromaštvu i vi sami bit ćete siromaštvo."

nastavlja se...

Zoran Peh
Iz: časopisa Nova Akropola broj 49