Malo je vjerojatno da igdje u svijetu danas postoji grad koji bi bio toliko bogat poviješću, kulturom, znanošću i vjerskom raznolikošću, kao što je to slučaj s Benaresom. Malo je gradova i u samoj Indiji koji na jednom mjestu spajaju dvije velike filozofije koje je ova zemlja iznjedrila- hinduizam u raznim njegovim formama i budizam, a od svih najživopisniji je svakako baš Benares, najsvetiji grad Indije. Najživopisnije i najdojmljivije je u njega doći vlakom, te usput vidjeti Agru sa Taj Mahalom (simbol velike ljubavi mogulskog vladara Šaha Jahana, prema svojoj prerano preminuloj supruzi Mumtaz, koji je njoj u spomen sagrađen 1643. godine) i Allahabad, grad poznat po vjerskim svečanostima- kumbha melhama. Grad se naziva još i Varanasi, te Kashi i najstariji je živući grad na svijetu. Ne zna se koliko je ovaj grad zapravo star, iako povjesničari procjenjuju da je mogao biti utemeljen 1000. godine prije Krista. Mark Twain, nakon što je posjetio grad krajem 19. stoljeća zapisao je:" Benares je stariji nego povijest, stariji od tradicije, stariji čak i od legendi, a izgleda dva puta stariji od svega ovoga zajedno." Samo ime grada na hindi jeziku-Varanasi označava ustvari uže područje grada koje je na sjeveru omeđeno rijekom Varana, a na jugu rijekom Asi, pa otuda i ime gradu-Varanasi. Grad je smješten u indijskoj saveznoj državi Uttar Pradesh i danas broji preko milijun stanovnika, a spominje se još u drevnim upanišadskim tekstovima, gdje ga Jahala upanišada opisuje kao "obitavalište bogova i sjedište Brahmana:" Brahman se ovdje ne smije shvatiti u teističkom kontekstu, već je to pojam koji u filozofiji advaita vedante koja je stoljećima bila dominantna u Indiji, označava vrhovno počelo, koje je neosobno i sveprotežno.

Benares je, vjeruju Indijci, sjedište boga Šive na zemlji. Grad je zbog te činjenice svetiji i od Vrindavana, koji je prema vaišnavitima sjedište boga Krišne ovdje na zemlji. Zbog te vjerske činjenice Benares je prepun hramova, a vjeruje se da ih ovdje ima preko 2 000, a kipova koji se ovdje štuju više je od pola milijuna. Grad je poznat i po šiva-lingamima koji su neka vrsta manjih spomenika podignutih u čast Šive, iako neki povjesničari tvrde da oni potječu iz budističkog razdoblja i manja su forma budističkih stupa (relikvijara). Benares se uz to ponosi i mnogobrojnim kipovima Ganeshe, boga obilja i plodnosti, te Hanumana, majmunolikog boga iz hindu panteona. Jedan od najpoznatijih gradskih hramova svakako je Vishwanath Mandir, posvećen Šivi, a star je koliko i sam grad. Ovaj je hram uništen tijekom mogulske vladavine Indijom, a ponovno je sagrađen 1750. godine, da bi ga maharaja Ranjit Singh 1853. godine izvana optočio zlatom, te je danas uz Dasaswamedh ghat najčešće odredište velikog broja hodočasnika. Benares je i grad vjerskih festivala. Ovdje se naime svake godine održi nevjerojatnih 563 vjerskih svetkovina.

 
U gradu je također djelovao, uz Budu najveći mislilac Indije-Sankara. Ovaj je učenjak, utemeljitelj monističkog pravca u indijskoj filozofiji ovdje u Benaresu, na već spomenutom Manikarnika ghatu, izložio svoje poznate komentare na Vedanta sutre (logičke istine), upanišade (filozofski tekstovi kojih ima oko 150), te na Bhagavad-Gitu (božanska pjesma koja spada u šestu knjigu velikog epa Mahabharata). Njegova su učenja kasnije zapisana na palminom lišću, te su se potom razgranala diljem Indije. Sankarina filozofija jedan je od stupova na kojima počiva cjelokupna indijska misao. Velik je bio ovaj mislilac, mistični pjesnik i osnivač isposničkih redova koji postoje i danas, a njegova se tumačenja vedskih spisa i danas drže najmerodavnijima. Njegovi nasljednici nose naslov Sankaracarya, a stoluju u četiri kuta Indije, sjeveru, istoku, zapadu i jugu. Značajnog traga na ovom mjestu ostavio je i jedan od pionira teističkog pravca indijske filozofije Ramanuja (r. 1017.), te njegov sljedbenik Madhava, a Sankarina je učenja, koja su tada bila dominantna u Indiji ovdje pobijao "zlatni avatar" iz Bengala, Caitanya Mahaprabhu (15. st.). Ako sve ove činjenice uzmemo u obzir, tada ćemo se zasigurno složiti sa velikim indijskim vjerskim reformatorom Swami Vivekanandom koji u jednom svom dokumentiranom govoru kaže:"Baš kao što se krv pumpa iz srca u sve ostale dijelove tijela, tako i duhovno naslijeđe Indije, od najranijih vremena putuje upravo iz Benaresa u sve ostale dijelove ove velike zemlje."

U novije vrijeme u Varanasi su rado dolazili velikani indijske misli, poput Ramakrišne Paramahamse, te njegov glasoviti učenik, malo prije spomenuti Swami Vivekananda, pravnik i redovnik, koji je među prvima Zapad upoznao sa drevnom indijskom misli. Ovamo je također nerijetko svraćao kontroverzni, originalni i jedinstveni Jiddu Krishnamurti, za kojeg je Aldous Huxley napisao da ga njegovi govori podsjećaju na govore Bude.

Mahatma Ghandi na ghatovima Varanasija tražio je duhovni mir, osjećajući duhovni naboj ovog svetog mjesta.

Benares je i grad gdje se čuva uspomena na najvećeg indijskog književnika Tulsidasa, koji je ovdje umro 1623. godine, a uz Tagora svakako je najpoznatije ime indijske književnosti. Tulsidas je poznat i po tome što je književnost približio masama, pišući na jeziku naroda, a ne na sanskrtu, a to je i jedan od razloga njegove popularnosti. U hramu Tulsi Manas Mandir, koji je posvećen bogu Rami, na zidovima se nalazi uklesano njegovo književno remek-djelo "Ramcharitmanas" i danas je ovo mjesto jedno od najatraktivnijih turističkih znamenitosti ovoga grada. Grad je znamenit i po svom nadaleko poznatom sveučilištu, gdje se posebna pažnja posvećuje izučavanju sanskrta, do danas filozofski najpreciznijeg svjetskog klasičnog jezika. Ono što je latinski jezik u filozofiji europskog srednjovjekovlja, to je sanskrt u domeni indijske misli, no to je i jezik učenih pandita (učenjaka), a ne priprostog puka, a po svojoj učenosti indijski su panditi na glasu, a napose oni iz Benaresa. Važno je ovdje napomenuti da su sva kapitalna djela indijske filozofije pisana baš na sanskrtu, a neka upravo i ovdje. Spomenuto sveučilište pohađa i velik broj tibetanskih redovnika. Razlog tome leži u činjenici što su tibetanski lotsawe(prevoditelji), od 9.-12. stoljeća odlazili u tadašnju Indiju, koja je bila pretežno budistička, te sa sanskrta preveli sva značajna djela budističke filozofije. Benares je i svjetski poznato središte izrade tekstila, a njegov je pamuk dobro poznat zbog svoje finoće. Ovdje se proizvodi i nadaleko čuvena svila koja diljem Indije ima istaknuto mjesto, jer se koristi tijekom vjerskih svečanosti i obreda.

Rečeno je da je Budino tijelo nakon smrti bilo zamotano u benarešku svilu, te se tako ovaj grad odužio najvećem sinu Indije, koji je sa ovih obala krenuo u misijsko osvajanje cijelog Istoka.

Najsvetiji grad Orijenta

Benares je, spomenuli smo, najsvetiji grad budista i hindusa. Broj budista u samoj Indiji zanemariv je, jer je nakon muslimanskog osvajanja Indije, budizam gotovo nestao iz zemlje u kojoj je nastao. U okolici Benaresa i u samom gradu zamjetan je broj budističkih redovnika, uglavnom Tibetanaca, koji su nakon kineske aneksije Tibeta 1959. godine prebjegli u Indiju. U Benaresu grade svoja visoka učilišta, te brojne samostane i stupe (relikvijare). Za njih je Benares, uz Bodghayu (mjesto Budina prosvjetljenja), također u Indiji, najsvetiji grad. Znatan je broj burmanskih, tajlandskih, sinhaleskih i kineskih buddhističkih hramova, kako u samome gradu, tako i u njegovoj okolici. Teško je izbrojati koliko pak indijskih ashrama (samostana) ima u Varanasiju, te koliko gurukula (vjerskih škola). Njihov se broj procijenjuje na preko 500. U gradu je moguće sresti veliki broj zapadnjaka, koji su ovamo došli u potrazi za duhovnošću. Neki su od njih budisti, no najveći broj stanuje po mnogobrojnim ashramima, slijedeći neku od škola indijske filozofije. U novije vrijeme svoje ashrame u Varanasiju utemeljili su Sri Sri Lahiri Mahasaya, učitelj Sri Sri Yukteshvar Girija, učitelja Paramahamse Yoganande, čija je knjiga "Autobiografija jednog yogija" izazvala golemo zanimanje javnosti za drevni nauk yoge. Zanimljivo je spomenuti da najveći živući Yoganandin učenik Swami Kriyananda, tvrdi da je na obale Benaresa prije više do 2000 godina svraćao i Krist, gdje ga je besmrtni avatar Sri Sri Mahavatar Babaji, prema Kriyanandinim riječima inicirao u znanost yoge. Tome u prilog ide i teza isusovca Bernarda Tyrella, koji u jednoj publikaciji piše o tome kako je Isus čak 12 godina živio u Benaresu. Sjetimo se samo da kanonska evanđelja ne spominju gdje je Krist živio od djetinjstva do početka svog javnog djelovanja. Moguće je da je boravio u Benaresu. Već spomenuti Mahavatar Babaji fenomen je koji zahtjeva pojašnjenje. Za njega se tvrdi da u istom tijelu živi već nekoliko tisuća godina. Navodno izgleda kao da mu je nešto više od dvadeset godina, a nekolicini se učenika ukazuje svakog jutra na jednom od ghatova u gradu. Na nekim je ghatovima u Benaresu moguće sresti i siddha tantrike, poklonike boga Šive, koji sa lomača na kojima se pale mrtvi uzimaju lubanje, koje im služe u obredne svrhe. Za njih se tvrdi da piju ljudsku krv i jedu ljudski mozak, no da bismo ovaj fenomen razumjeli potrebno je razumjeti kontekst yoge, kao znanosti u cjelini. Toliko o siddha tantricima, tajnoj sekti koja djeluje isključivo u Benarseu. Benares je, uz Allahabad i grad velikih kumbha mela, vjerskih svečanosti koje svake godine na ovom mjestu okupljaju milijune hodočasnika koji dolaze na obredno kupanje u Ganges, posebice na Dasasvamedh ghat, za koji predaja tvrdi da je na njemu vjerska žrtvovanja (yajne) vršio sam bog Brahma. S obzirom na to da je budizam najrasprostranjenija religija na svijetu (religija je ovdje nesretna riječ, jer je budizam više filozofski nazor nego vjera), a hindusa ima skoro milijardu, Benares je najveće svetište cijeloga svijeta, veće od Jeruzalema ili Meke, a grad godišnje posjeti više desetaka milijuna hodočasnika. Na kraju Varanasi je grad koji vrvi isposnicima, redovnicima, hodočasnicima. U njemu mitovi postaju stvarnost. Grad je to gdje svaki zalazak sunca slavi njegovu antiknost i neprolaznost i gdje tisuće ljudi svakodnevno na njegovim obalama traži oslobođenje od vječnog kruga rađanja i umiranja. Stoga nije ni čudo što jedna od upanišada za Benares kaže da je to mjesto gdje "nos i vjeđe susreću samadhi (oslobođenje) neba i odlaze s onu stranu."

www.travelmap.hr