BROJNE KONTRADIKCIJE ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA O VINU I KAVI
Zdravo, nezdravo, zdravo, nezdravo…
|
|
Piše Mladen RADIĆ
Ljubiteljima zdravog života stvarno nije lako. Ako bi se držali savjeta koji se pojavljuju u novinama o štetnosti nekih napitaka, vjerojatno bi brzo došli u krizu. Takav je slučaj kada se radi o vinu. Je li ono štetno ili nije? Je li bolje piti umjereno ili uopće ne piti ili pak ne obraćati pažnju na ograničenja?
Nije nam tu bitno otkriti konačnu istinu o vinu ili kavi, već samo prikazati nelogičnosti i proturječnosti u informacijama o njima. U pravilu svako iduće istraživanje o vinu ili kavi pobija ono prethodno.
Nije nam tu bitno otkriti konačnu istinu o vinu ili kavi, već samo prikazati nelogičnosti i proturječnosti u informacijama o njima. U pravilu svako iduće istraživanje o vinu ili kavi pobija ono prethodno.
Malo i nimalo
»Oko 125 mililitara vina dnevno povećava rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva za devet posto, dok se rizik od dobivanja raka usta ili grla uvećava za alarmantnih 168 posto«, pokazalo je istraživanje koje je proveo nacionalni institut za istraživanje raka u Parizu. Jao! Dobro, ali u malim količinama se može popiti, zar ne? To je općepoznato? Predsjednik spomenutog instituta Dominique Maraninchi kaže da su male dnevne doze alkohola najštetnije. »Nema količine, bez obzira na to koliko ona bila mala, koja je dobra za zdravlje«, smatra on i još dodaje da, unatoč uvriježenom mišljenju da su male količine alkohola dobre za zdravlje srca, danas stručnjaci tvrde da su ta istraživanja iz 80-ih godina bila pogrešna.
To su zaključci, pogotovo ovaj zadnji, s kojima se ne bi složio nutricionist George Mateljan, sudeći prema tekstu koji je u našim novinama prenesen krajem listopada prošle godine, a čija jedna rečenica kaže: »Jedna čaša crnog vina na dan, dvije maksimum«. Za Michela Montignaca od vina je opasnija Coca-Cola!
- Uporno govorim na svojim predavanjima da bi bilo zdravije maloj djeci davati vino nego Coca-Colu jer je toliko nezdrava, izjavio je Montignac u jednom intervjuu.
»Vino sadrži velik udio antioksidansa koji neutraliziraju štetno djelovanje slobodnih radikala koji uzrokuju mnoge bolesti, pa čak i rak. (…) Za jačanje imuniteta – čaša vina na dan. Probajte kuhano vino. Zaljubit ćete se!«, piše na web stranici Fitness.com.hr.
To su zaključci, pogotovo ovaj zadnji, s kojima se ne bi složio nutricionist George Mateljan, sudeći prema tekstu koji je u našim novinama prenesen krajem listopada prošle godine, a čija jedna rečenica kaže: »Jedna čaša crnog vina na dan, dvije maksimum«. Za Michela Montignaca od vina je opasnija Coca-Cola!
- Uporno govorim na svojim predavanjima da bi bilo zdravije maloj djeci davati vino nego Coca-Colu jer je toliko nezdrava, izjavio je Montignac u jednom intervjuu.
»Vino sadrži velik udio antioksidansa koji neutraliziraju štetno djelovanje slobodnih radikala koji uzrokuju mnoge bolesti, pa čak i rak. (…) Za jačanje imuniteta – čaša vina na dan. Probajte kuhano vino. Zaljubit ćete se!«, piše na web stranici Fitness.com.hr.
Zlatna sredina koje nema
Znači, ipak ima još dobrih vijesti za vinopije jer po nekima crveno vino pomaže u sprječavanju Alzheimera, smanjuje rizik od raka i dobro djeluje na krvožilni sustav zbog čega ga neki nazivaju eliksirom života. Je li vam sada lakše?
Sljedeći primjer našli smo u Glasu Istre. Ljubitelji dijeta, čuvajte se jer: »Čaša vina sadrži jednak broj kalorija kao i kriška torte«, smatra britansko ministarstvo zdravstva.
I dalje: »Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. (…) Loš učinak na ljudski organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti«. Ovo je izvučeno sa stranice firme koja prodaje alkotestere.
Negdje u nepostojeću zlatnu sredinu mogla bi se ugurati izjava doktora Viktora Peršića, zamjenika ravnatelja opatijske Thalassotherapije, koju smo objavili u listopadu 2007.: »Alkohol u malim količinama (1,5 dl vina ili 3 dl piva) pogoduje kardiovaskularnom zdravlju, dok u većima šteti«, kaže on. »No, sasvim je sigurno da one koji ne piju alkohol na to ne treba poticati, već samo one koji to čine valja uputiti da budu umjereni«, upozorava doktor.
Ajme, zbrke! Kada se neki od tih savjeta prouče, shvati se da međusobno i nisu toliko proturječni, ali nisu ni svi nutricionisti za bavljenje analizom onoga što je autor htio reći. Činjenica jest da se plasiraju kontradiktorne i zbunjujuće informacije. Kao da to nije dosta, neki se prepiru je li crno vino zdravije ili nezdravije od bijelog, i obrnuto.
Je li vino, općenito, zdravo ili nezdravo? Tko bi ga znao. A i što vas briga ako ne pijete. Ili ako ne čitate ovakve tekstove.
Sljedeći primjer našli smo u Glasu Istre. Ljubitelji dijeta, čuvajte se jer: »Čaša vina sadrži jednak broj kalorija kao i kriška torte«, smatra britansko ministarstvo zdravstva.
I dalje: »Vino je najkorisnije od svih pića, najukusnije od svih lijekova, najugodnije od svih živežnih namirnica. (…) Loš učinak na ljudski organizam nema vino, nego pretjerivanje u pijenju, kao i pretjerivanje u prehrani ili bilo kojoj drugoj fizičkoj aktivnosti«. Ovo je izvučeno sa stranice firme koja prodaje alkotestere.
Negdje u nepostojeću zlatnu sredinu mogla bi se ugurati izjava doktora Viktora Peršića, zamjenika ravnatelja opatijske Thalassotherapije, koju smo objavili u listopadu 2007.: »Alkohol u malim količinama (1,5 dl vina ili 3 dl piva) pogoduje kardiovaskularnom zdravlju, dok u većima šteti«, kaže on. »No, sasvim je sigurno da one koji ne piju alkohol na to ne treba poticati, već samo one koji to čine valja uputiti da budu umjereni«, upozorava doktor.
Ajme, zbrke! Kada se neki od tih savjeta prouče, shvati se da međusobno i nisu toliko proturječni, ali nisu ni svi nutricionisti za bavljenje analizom onoga što je autor htio reći. Činjenica jest da se plasiraju kontradiktorne i zbunjujuće informacije. Kao da to nije dosta, neki se prepiru je li crno vino zdravije ili nezdravije od bijelog, i obrnuto.
Je li vino, općenito, zdravo ili nezdravo? Tko bi ga znao. A i što vas briga ako ne pijete. Ili ako ne čitate ovakve tekstove.
Znanstveni mamurluk
Slično je i s kavom. Ako je suditi po arhivi našeg lista, posebno su tekstovi o štetnosti ili korisnosti kave bili aktualni prije dvije godine kada smo ih objavili više od deset. Evo samo naslova: »Kava ne povećava opasnost od srčanog udara«, »Nema lijeka protiv mamurluka«, »Kava može ublažiti negativan utjecaj alkohola«, »Kava nije dobar doping«, »Kava može biti dobra za zdravlje«.
Prema talijanskim znanstvenicima, kava može pomoći u zaštiti jetara od određenih patoloških promjena. Na sastanku u Milanu rekli su da nekoliko šalica kave dnevno može smanjiti mogućnost pojave nekih vrsta tumora. Trudnice, po njima, također nemaju razloga za zabrinutost jer nije otkrivena veza između ispijanja kave i slabog razvoja fetusa ili prijevremenog rođenja, no je li kava dobra za trudnice ili nije, to je još jedna stvar oko koje se stručnjaci ne mogu dogovoriti.
Kava je po Amletu D'Amicisu bogata antioksidativnim svojstvima i djeluje kao blagi stimulans. Čak može pomoći pri mršavljenju. Možda nakon čaše vina?
Dobro je da znanstvenici istražuju. Kad se malo pročešljaju vijesti vidi se da kava nije pogubna za srce, smanjuje rizik od raka, dijabetesa, Alzheimera i Parkinsonove bolesti te štiti od kolesterola, a šalica do dvije dnevno ne povisuju tlak. Do daljnjeg.
Prema nizozemskim znanstvenicima na čelu s dr. Martinom Grubbenom filtrirana kava jednako je štetna kao i obična jer se filtriranjem ne uklanja tvar povezana sa srčanim bolestima i kapi, stoji u jednoj staroj vijesti.
Nedavno je objavljeno da su osobe koje konzumiraju više od sedam šalica kave na dan izložene opasnosti od halucinacija. To su zaključili britanski znanstvenici koji naglašavaju da kava ipak nije jedini uzrok halucinacija, ali preporučuju što manji unos kofeina ljudima koji su redovito pod stresom.
I zato, oprez, nikad se ne zna. Ma, zapravo, znate što - zanemarite sve ovo prethodno jer dvije nove studije objavljene u časopisima Circulation i Stroke, a što smo sa stranice www.vitamini.hr i iz Novog lista prenijeli početkom svibnja, sugeriraju da se mogućnost moždanog udara može smanjiti konzumiranjem toplih napitaka. Tako kažu istraživači, ali se ipak ograđuju jer zaštitni učinak »ne vrijedi za pušače, oboljele od dijabetesa te osobe s visokim krvnim tlakom ili povećanim kolesterolom«.
Tko ima pravo, i u ovom slučaju najbolje znaju oni koji vole zaviriti u šalicu i usput pokušati predvidjeti budućnost.
Prema talijanskim znanstvenicima, kava može pomoći u zaštiti jetara od određenih patoloških promjena. Na sastanku u Milanu rekli su da nekoliko šalica kave dnevno može smanjiti mogućnost pojave nekih vrsta tumora. Trudnice, po njima, također nemaju razloga za zabrinutost jer nije otkrivena veza između ispijanja kave i slabog razvoja fetusa ili prijevremenog rođenja, no je li kava dobra za trudnice ili nije, to je još jedna stvar oko koje se stručnjaci ne mogu dogovoriti.
Kava je po Amletu D'Amicisu bogata antioksidativnim svojstvima i djeluje kao blagi stimulans. Čak može pomoći pri mršavljenju. Možda nakon čaše vina?
Dobro je da znanstvenici istražuju. Kad se malo pročešljaju vijesti vidi se da kava nije pogubna za srce, smanjuje rizik od raka, dijabetesa, Alzheimera i Parkinsonove bolesti te štiti od kolesterola, a šalica do dvije dnevno ne povisuju tlak. Do daljnjeg.
Prema nizozemskim znanstvenicima na čelu s dr. Martinom Grubbenom filtrirana kava jednako je štetna kao i obična jer se filtriranjem ne uklanja tvar povezana sa srčanim bolestima i kapi, stoji u jednoj staroj vijesti.
Nedavno je objavljeno da su osobe koje konzumiraju više od sedam šalica kave na dan izložene opasnosti od halucinacija. To su zaključili britanski znanstvenici koji naglašavaju da kava ipak nije jedini uzrok halucinacija, ali preporučuju što manji unos kofeina ljudima koji su redovito pod stresom.
I zato, oprez, nikad se ne zna. Ma, zapravo, znate što - zanemarite sve ovo prethodno jer dvije nove studije objavljene u časopisima Circulation i Stroke, a što smo sa stranice www.vitamini.hr i iz Novog lista prenijeli početkom svibnja, sugeriraju da se mogućnost moždanog udara može smanjiti konzumiranjem toplih napitaka. Tako kažu istraživači, ali se ipak ograđuju jer zaštitni učinak »ne vrijedi za pušače, oboljele od dijabetesa te osobe s visokim krvnim tlakom ili povećanim kolesterolom«.
Tko ima pravo, i u ovom slučaju najbolje znaju oni koji vole zaviriti u šalicu i usput pokušati predvidjeti budućnost.
bglavac
edin.kecanovic
