TIJELO I DUŠA

Starenje u dobrom zdravlju

Per-Anders Hedlund

Mi starimo. To je dio života. Naravno, mi možemo umrijeti prije vremena zbog bolesti ili nesreće i sl. No, većina nas će proputovati kroz sva godišnja doba našeg zemaljskog života – djetinjstvo, mladost, zrelo doba i na kraju starost, kada naše tijelo postupno slabi i prestaje funkcionirati.

No, Martinus kaže da se naš razvoj i dalje nastavlja i objašnjava da smrt predstavlja ugodno iskustvo i olakšanje, barem za stariju osobu čije fizičko tijelo iz dana u dan sve više počinje sličiti zatvoru. To je prirodni zakon da sa prolaskom godina sve funkcije postaju sporije i slabije – naša pokretljivost je smanjena i naše razmišljanje se usporava, oslabljuje naše osjetilo vida i sluha, kao i osjetila mirisa i okusa. Povrh toga, mnogi ljudi trpe zbog ukočenosti, a ponekad i zbog bolova, koji bi bili još teže podnošljivi da nisu izumljene tablete protiv bolova. Zbog toga je to prekrasan kontrast osloboditi se našeg tijela i odjednom se osloboditi svakog bola, povratiti punu pokretljivost i ponovno početi opažati (možete čitati o ljudima koji su doživljeli iskustva bliska smrti).

U svojoj knjizi «Kroz vrata smrti» Martinus objašnjava kako će svatko nakon svoje smrti provesti prekrasne i ugodne praznike u duhovnim svjetovima, gdje svatko može iskoristiti talente i vještine koje su razvili na Zemlji, bez ikakvih ograničenja. «I nakon što su doživjeli sve što su mogli na svojem trenutnom stupnju razvoja, oni će dobiti novi organizam na fizičkoj razini i pomoću njega mogu nastaviti svoje 'učenje kako misliti u skladu sa zakonima života', jer je to prava svrha fizičkog postojanja.» (17. poglavlje).

Čim više počnemo razmišljati i živjeti u skladu sa zakonima života, tim sretniji i bolji će biti naš život na Zemlji – uključujući i starost. Mi smo već mnogo naučili. Dokaz toga je porast prosječne životne dobi kod ljudi. Na primjer, u Švedskoj prosječna očekivana životna dob u 18 stoljeću bila je 33 godine za muškarce, a 36 godina za žene. Danas je to 75 godina za muškarce i 80 godina za žene (nešto niže u Danskoj i drugim zemljama), i nije teško vjerovati da će ona porasti, u ne tako dalekoj budućnosti, na 100-120 godina.

U današnjem modernom društvu nitko ne mora istrošiti svoje tijelo kao u 18 stoljeću zbog pretjeranog rada ili rađanja djece i nitko ne mora umrijeti od gladi ili bakterija zbog loše higijene. U drugu ruku, takozvane 'bolesti životnog stila' kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes sprječavaju mnoge ljude da dožive duboku starost.

Uzrok većine bolesti blagostanja nije premalo hrane, već previše hrane, koja je siromašna hranjivim tvarima i koja ima previše šećera. Drugi faktori su pušenje, stres i premalo fizičkog vježbanja. No, u današnjem društvu raste svijest o zdravlju, tako da je samo pitanje vremena kada ćemo pobijediti i te bolesti.

Nije nemoguće da će naša fizička tijela uskoro trajati gotovo stotinu godina, pod uvjetom da imamo odgovarajuću DNK ili gene. Međutim, prema duhovnoj znanosti, naši roditelji nisu primarni uzrok naše genetske strukture. To smo mi sami, to je rezultat našeg načina života u svakom pojedinom životu. Svi mi znamo da naš način tretiranja i održavanja tijela može osnažiti ili oslabiti njegove sposobnosti i funkcije. Ti odnosi energija utječu ne samo na našu fizičku stranu, već i na našu duhovnu i kozmičku stranu koja uvijek preživljava naše fizičko tijelo.

Ovdje u metafizičkom području, naš način života i naš odnos energija pohranjeni su u onome što Martinus naziva 'jezgre talenata'.

Kada se mi trebamo ponovno roditi, nas automatski privlače roditelji koji imaju srodne jezgre talenata, drugim riječima roditelji koji imaju navike, inteligenciju, bolesti ili dobro zdravlje koji su slični onima koje smo sami razvili. Taj princip je razlog zašto slonovi rađaju bebe slonove, zašto ljudi rađaju ljudska bića i zašto zdravi roditelji obično rađaju zdravu djecu. Zahvaljujući tom principu osoba koja je danas slabog zdravlja – na primjer osoba sa dijabetesom – u budućnosti će postati potpuno zdrava kada promijeni svoj način života (zdravija prehrana, vježbanje, itd.). Već u sljedećem životu ona može biti rođena sa boljom gušteračom, a možda i sa nekim drugim poboljšanim funkcijama.

Suprotno vrijedi za osobu koja uživa u dobrom zdravlju u ovoj inkarnaciji, ali živi nezdravim životom (puši, konzumira alkohol, jede nekvalitetnu hranu, itd.). No, ipak takva osoba može živjeti veliki dio života ili možda čitavi život na prošlim zaslugama, sa tjelesnim funkcijama koje su bile zaslužene zdravim životom u prethodnim životima. Međutim, dugoročno gledano, njihov sadašnji način života odrazit će se na njihovim jezgrama talenata i utjecat će na njihove buduće živote.

Svaka epoha ili stoljeće ima svoju naročitu razinu znanja i probleme sa kojima se bori.

Danas se vodi zanimljiva rasprava o cjepljenju i korištenju penicilina (antibiotika); da li je to toliko korisno kao što smo mislili ? Trebamo imati na umu da su prije uvođenja cijepljenja i antibiotika brojni ljudi umirali od bolesti kao što su upala pluća, tuberkuloza i raznih drugih zaraznih bolesti. U 18 i 19 stoljeću opća razina higijene bila je još uvijek vrlo niska (zaražena voda, itd.), što je predstavljalo prirodno okruženje za bakterije i viruse, što je bilo pogoršano slabom prehranom. Takvi životni uslovi slični su onima koji prevladavaju u današnjim nerazvijenim zemljama gdje cijepljenje i antibiotici spašavaju brojne živote. Dakle, cijepljenje i antibiotici igrali su i nastavljaju igrati ključnu ulogu, iako oni ne mogu otkloniti uzrok bolesti.

Dugotrajno istraživanje grupe djece pokazalo je da su djeca sa zdravom crijevnom florom, koja nisu bila cijepljena kao bebe, bila zdravija od ostale djece. Izgleda da ako se tu i tamo razbolimo kada smo maleni i umjesto da nas liječe penicilinom dobijemo korisne kulture bakterija kroz hranu, na primjer u obliku kiselih mliječnih proizvoda, dugoročno ćemo biti manje izloženi bolestima. To će 'trenirati' naš imunološki sustav i povrh toga zaštitna bakterijska flora na našoj koži i sluznici neće biti uvijek nanovo sabotirana penicilinom i drugim antibioticima. Čak i majčino mlijeko sadrži antitijela koja jačaju naš imunološki sustav, antitijela koja su od životne važnosti za zdravlje i razvoj naše djece.

Na primjer, djeca dobivaju određene esencijalne masne kiseline koje su važne za razvoj mozga i živčanog sustava, naravno, pod uvjetom da njihove majke dobivaju te tvari putem hrane (koje su u velikoj mjeri prisutne u ribama i ribljem ulju, a za vegetarijance u algama, orašastim plodovima i sjemenju. Laneno sjeme i repičino sjeme su druge mogućnosti.) Te masne kiseline i druge važne tvari kao što su vitamini, minerali i aminokiseline, također su važne kako mi rastemo i nastavljamo svoj životni ciklus na Zemlji.

Tijekom jeseni našeg života također je važno održavati u dobroj formi cirkulaciju krvi ukoliko želimo osigurati da našem tijelu ne nedostaju hranjive tvari i kisik. Kada bi se to dogodilo naše tijelo bi počelo prije vremena degenerirati ili propadati. To se može spriječiti redovitim vježbanjem – hodanjem, tjelovježbom, ći-gongom, itd., kao i uzimanjem određenih biljaka i vitamina koji poboljšavaju cirkulaciju (naročito ginko biloba i vitamin E).

Kada je u pitanju energija, ove aktivnosti i tvari predstavljaju uravnoteženi oblik 'energije teže'. To je osnovna kozmička energija i prema Martinusu ona se nalazi iza svake topline i kretanja u našem unuatrnjem i vanjskom svemiru. Važni ili vitalni mikro-nutrijenti koje smo spomenuli gore istovjetni su tkzv. 'B životnim jedinicama' koje su naročito dostupne i u izobilju prisutne u voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenju. Također je važno biti umjeren prilikom upotrebe soli i masti (naročito životinjske masti). Višak tih proizvoda može se lako nataložiti na stijenkama naših krvnih žila, što ih čini krutima i začepljenima. Višak masti također može dovesti do krvnih ugrušaka.

Tvari koje razrjeđuju krv dostupne su npr. u češnjaku, ginko bilobi, vitaminu E i ribljem ulju. Antioksidansi također mogu odgoditi rano starenje. Svaki dan naše stanice napadaju tkzv. 'slobodni radikali' koji predstavljaju dio našeg normalnog metabolizma stanica. Ako je smanjena zaštita našeg tijela, mogu biti oštećeni određeni dijelovi stanica, pa čak i DNK. Antioksidansi pružaju tu zaštitu. Oni se sastoje od određenih aminokiselina, minerala i vitamina (kao što su selen i vitamini E, A i C).

Međutim, slobodni radikali nisu potpuno štetni za naše tijelo. Na primjer, kada se naše tijelo bori protiv bakterijske infekcije, naše tijelo stvara velike količine slobodnih radikala u našim bijelim krvnim stanicama. Isto se događa u vezi sa lokalnim upalama kada treba potaknuti cirkulaciju krvi kako bi se ubrzao proces izlječenja. To samo pokazuje koliko je savršeno stvaranje prirode ili Božje stvaranje – sve što postoji ima svoju naročitu funkciju, pa čak i slobodni radikali. Prema tome, problem nije u samim slobodnim radikalima. Problem samo nastaje ako oni muče naše tijelo ili ne žele otići dovoljno brzo, a to se događa ukoliko nam nedostaje antioksidansa.

Brojni degenerativni problemi i bolesti koje se teško liječe (rano starenje, arterioskleroza, artritis, raširena skleroza, Parkisonova bolest, demencija, itd.) vjeruje se da su rezultat djelovanja slobodnih radikala kojima je bilo dozvoljeno da uzrokuju pustoš. Bolesti srodne demenciji pogoršavaju stres i društvena izolacija. Dok društvena izolacija uzrokuje nedovoljnu stimulaciju mozga, stres može dovesti do pretjeranog stvaranja hormona kortizona koji štetno djeluje na mozak. Događa se to da se smanjuje sposobnost mozgovnog centra pamćenja da koristi šećer u krvi (glukozu, jedino gorivo za mozak) i povećava se stvaranje slobodnih radikala, što za uzvrat može oštetiti živčane stanice.

Ne samo da su za rad mozga potrebne zdrave živčane stanice (to je poznato kao naša fizička dnevne svijest), mi također trebamo dotok tkzv. molekula kemijskih glasnika ili signalnih tvari. Kada njih nema između stanica se ne mogu prenijeti informacije. Postoji blizu stotinu različitih signalnih tvari, a šest od njih je naročito važno za naše mentalne procese jer one prenose osjećaje, raspoloženja i sjećanja. Jedna naročita tvar stvara uzbuđenje, druga omogučava opuštanje, a treća nosi većinu našeg pamćenja. Samo da spomenemo jednu, signalna tvar acetil-kolin, koja je izuzetno važna za pamćenje i misli.

Dharma Singh Khalsa, američki liječnik, vjeruje da bi milioni ljudi mogli unaprijediti svoju koncentraciju i pamćenje samo time da jedu hranu koja potiče proizvodnju acetil-kolina. To su, na primjer, lecitin, vitamini B i C i određeni minerali, od kojih je lecitin najvažniji. Druga ključna tvar s time u vezi je noradrenalin. Ta tvar igra glavnu ulogu po pitanju prenošenja kratkotrajnog pamćenja do centra u mozgu koji održava dugotrajno pamćenje. Nadalje, noradrenalin nas održava u dobrom raspoloženju. Drugim riječima, niska razina noradrenalina može nas dovesti u depresiju. Dopamin je još jedna signalna tvar koja osvježava i potiće našu koncentraciju. On također doprinosi motornim živčanim signalima koji se nalaze iza kretanja naših mišića tako da ti pokreti postaju ravnomjerni i skladni. Ljudi koji pate od Parkinsonove bolesti, koja se očituje ukočenošću i drhtanjem, imaju problema kod proizvodnje dopamina. Razina dopamina pada tijekom dana kod svih ljudi. To je ono što nas čini malo pospanim i mentalno iscrpljenim tijekom poslijepodneva i večeri. Upravo zato je spavanje tako važan dio našeg fizičkog života. Tijekom spavanja u našim živčanim stanicama ponovno se uspostavlja biokemijska ravnoteža i mogu se stvarati nove signalne tvari – ukoliko mi dodajemo nove «građevne blokove» - kao što su vitamini, minerali i esencijalne aminokiseline.

Dr. Singh Khalsa preporučuje da stariji ljudi piju čašu Greensa (praha zelenih biljaka pomiješanih sa vodom ili sokom) svako jutro na prazan želudac. To će dodati neophodne građevne tvari njihovom tijelu i živčanom sustavu. U svojem lječilištu u Arizoni on koristi konvencionalnu medicinu i alternativne metode liječenja koje su pomogle brojnim ljudima koji pate od blagih, kao i ozbiljnih oblika demencije.

Dr. Singh Khalsa vjeruje da je sposobnost našeg tijela da se iscjeljuje i obnavlja izuzetna – čak i kod starih ljudi, samo ako ih netko podržava u tom procesu. Njegovo liječenje se temelji na četiri stupa, koji između ostalog trebaju održavati dobru cirkulaciju krvi u tijelu, dostavljati dobru energiju i hranjive tvari i signalne tvari mozgu. To su : promjene u prehrani (vitalizirajuća prehrana zajedno sa dodacima prehrani i prirodnim tvarima), kontrola stresa (meditacija i ponašanje koje oslobađa od stresa), vježbanje (fizičke i mentalne vježbe i yoga) i zamjenska terapija lijekovima i hormonima (potrebno poznavanje lijekova). Na nesreću ne može svatko ostati zdrav u starosti – čak ni ako desetljećima živi uzornim životom. Mi razumijemo da je to rezultat naših jezgara talenata koje na ovom stupnju našeg razvoja nisu dovoljno kvalitetne da bi ostali zdravi. No, plodovi zdravog načina života uvijek će se pokazati u sljedećim životima.

Mi ne trebamo samo 'upoznati i proučavati' ovdje na Zemlji samo naš odnos prema našem tijelu i mikrokozmosu; trebamo usavršavati i naš odnos sa drugim ljudima, životinjama, prirodom, itd.

Slabo zdravlje tijekom našeg života ili u starosti može pružiti brojne prilike za razvoj – na primjer, više suosjećanja, strpljivosti i poniznosti. I konačno, intelektualna strana čovjeka može više doći do izražaja kada je tijelo ograničeno fizičkim poteškoćama. Sa rastom ljubavi prema bližnjem i višim tehničkim stupnjem našeg modernog društva postoje brojni ljudi koji pate od tkzv. 'kroničnih bolesti', koji ipak uspijevaju živjeti ispunjenim životom. Tradicionalna medicina i socijalna skrb nude rehabilitaciju, pomoć i lijekove ljudima u potrebi, i to je pravi blagoslov. Drugim riječima, Bog je sa nama u dobrim i lošim vremenima. I čim više učimo o sebi i našem svakodnevnom postojanju, tim bolji i ugodniji će postati naš život na Zemlji – čak iako smo duboko zašli u jesen našeg života.

Preporuka za čitanje : O smrti : Kroz vrata smrti (Martinus) (IBS) : na primjer Život nakon smrti (K.Ring) Život nakon života (R.Moody) Mentalno zdravlje : Dugovječnost mozga (Singh Khalsa)

Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden (07.05.2011.)