Piše: Goranka Jureško
Foto: Sipa
Najbolji svjetski liječnici sve rjeđe strahuju od greške u liječenju, ali se zato panično boje superbakterija. MRSA, klebsiella, pneumokok, pseudomonas, acinestobacter ili Escherichia coli su bakterije koje ubrzano mijenjaju svoje lice preživljavajući sva oružja kojima se na njih obrušava znanost. Prije nekoliko mjeseci znanstvenici su uspjeli shvatiti zašto nerijetko niti jedan antibiotik, ma koliko bio potentan, ne uspijeva uništiti MRSA-u (meticilin rezistentni zlatni stafilokok). Naime, bakterija se jednostavno makne s puta kojim prolazi antibiotik, sakrije se, a potom vraća tamo gdje je i bila, još snažnija i razornija. Nakon ovog otkrića na potezu su istraživači koji bi trebali zatvoriti “izlaze za nuždu” u koje se spomenuta bakterija skriva od lijekova i ubija zaraženu osobu.
Treba štedjeti
Nedavno je u The New Yorkeru dr. Roger Wetherbee, stručnjak za infekcije, opisao trogodišnju borbu u njujorškoj Sveučilišnoj bolnici Tisch na odjelu intenzivne skrbi sa sojem bakterije klebsiella pneumoniae otpornim na antibiotike. Naime, bakterija je uništavala pluća i bubrege bolesnika, a na nju nije djelovao niti jedan antibiotik osim starog lijeka kolistina, čija je nuspojava oštećenje bubrega.
- Pokušalo se dezinfekcijom odjela svim mogućim sredstvima, ali tek je djelomično pomogla varikina ili obično bjelilo. No, to nije zaustavilo širenje infekcije. Od 36 bolesnika, umrlo ih je polovica. Svi djelatnici bolnice radili su isključivo s rukavicama za jednokratnu uporabu, strogo provodili najrazličitije mjere zaštite i tako nastojali zaustaviti pošast. Svi ti napori bili su nedovoljni - rekao je Wetherbee. Tek nakon tri godine i brojnih, zahtjevnih mjera opreza konačno se našao glavni krivac. Utvrdilo se da su najveći izvori zaraze kateteri za mokraću koji se stavljaju svim operiranim pacijentima, te da se prilikom njihova vađenja inficira okoliš koji je postaje leglo klebsielle.
Nakon tog otkrića intenzivna skrb te njujorške bolnice mogla je odahnuti. Ovaj je primjer tek jedan od stotina u svijetu. Praćenje rezistencije superbakterija na antibiotike vrlo zorno pokazuje kako je olako propisivanje antibiotika u uskoj vezi s njihovom neučinkovitošću. No, pacijentima je teško objasniti da za svaku virozu ne treba uzimati antibiotike jer će bolest proći uz odmaranje i povećani unos tekućine i bez takve vrste lijekova. Primjerice, većina roditelja u Hrvatskoj nije zadovoljna ako iz liječničke ordinacije izađu bez antibiotika za upalu uha ili grla svog mališana. Spremni su čak i promijeniti pedijatra koji “štedi baš na njihovu djetetu”! Liječnici smatraju da ne treba uzimati antibiotike ako viroza ne traje duže od tri ili četiri dana, a tjelesna temperatura nije viša od 38 stupnjeva.
Treba pričekati tri ili četri dana, a u međuvremenu uzeti bris nosa ili grla i poslati ga na laboratorijsku analizu. Nažalost, mnogi se toga ne pridržavaju. Podaci kazuju da se u različitim zemljama od 55 do 75 posto antibiotika propisuje zbog bolesti dišnih putova virusnog porijekla. A tu antibiotici ne pomažu. Švedska je zemlja koja se može pohvaliti najmanjom smrtnošću zbog superbakterija. Tamošnji liječnici ne propisuju antibiotike u prva tri dana bolesti uha i grla. U bolnicama, osobito na jedinicama intenzivne skrbi, uvedeni su posebni, vrlo strogi protokoli koje moraju poštovati svi zaposleni.
Treba štedjeti
Nedavno je u The New Yorkeru dr. Roger Wetherbee, stručnjak za infekcije, opisao trogodišnju borbu u njujorškoj Sveučilišnoj bolnici Tisch na odjelu intenzivne skrbi sa sojem bakterije klebsiella pneumoniae otpornim na antibiotike. Naime, bakterija je uništavala pluća i bubrege bolesnika, a na nju nije djelovao niti jedan antibiotik osim starog lijeka kolistina, čija je nuspojava oštećenje bubrega.
- Pokušalo se dezinfekcijom odjela svim mogućim sredstvima, ali tek je djelomično pomogla varikina ili obično bjelilo. No, to nije zaustavilo širenje infekcije. Od 36 bolesnika, umrlo ih je polovica. Svi djelatnici bolnice radili su isključivo s rukavicama za jednokratnu uporabu, strogo provodili najrazličitije mjere zaštite i tako nastojali zaustaviti pošast. Svi ti napori bili su nedovoljni - rekao je Wetherbee. Tek nakon tri godine i brojnih, zahtjevnih mjera opreza konačno se našao glavni krivac. Utvrdilo se da su najveći izvori zaraze kateteri za mokraću koji se stavljaju svim operiranim pacijentima, te da se prilikom njihova vađenja inficira okoliš koji je postaje leglo klebsielle.
Nakon tog otkrića intenzivna skrb te njujorške bolnice mogla je odahnuti. Ovaj je primjer tek jedan od stotina u svijetu. Praćenje rezistencije superbakterija na antibiotike vrlo zorno pokazuje kako je olako propisivanje antibiotika u uskoj vezi s njihovom neučinkovitošću. No, pacijentima je teško objasniti da za svaku virozu ne treba uzimati antibiotike jer će bolest proći uz odmaranje i povećani unos tekućine i bez takve vrste lijekova. Primjerice, većina roditelja u Hrvatskoj nije zadovoljna ako iz liječničke ordinacije izađu bez antibiotika za upalu uha ili grla svog mališana. Spremni su čak i promijeniti pedijatra koji “štedi baš na njihovu djetetu”! Liječnici smatraju da ne treba uzimati antibiotike ako viroza ne traje duže od tri ili četiri dana, a tjelesna temperatura nije viša od 38 stupnjeva.
Treba pričekati tri ili četri dana, a u međuvremenu uzeti bris nosa ili grla i poslati ga na laboratorijsku analizu. Nažalost, mnogi se toga ne pridržavaju. Podaci kazuju da se u različitim zemljama od 55 do 75 posto antibiotika propisuje zbog bolesti dišnih putova virusnog porijekla. A tu antibiotici ne pomažu. Švedska je zemlja koja se može pohvaliti najmanjom smrtnošću zbog superbakterija. Tamošnji liječnici ne propisuju antibiotike u prva tri dana bolesti uha i grla. U bolnicama, osobito na jedinicama intenzivne skrbi, uvedeni su posebni, vrlo strogi protokoli koje moraju poštovati svi zaposleni.
Superbakterije:
-Kirurgija 8 posto
-Ginekologija 4 posto
-Kateteri 40 posto
-Respirator 10 posto
-Implantanti 1,5 posto
-Operacije debelog crijeva 24 posto
Učestalost bolničkih infekcija superbakterijama
Prošlog je mjeseca i britanska liječnička udruga preporučila liječnicima da smanje propisivanje antibiotika. Smatra se da će tako antibiotici biti učinkovitiji u teškim slučajevima infekcije, kaže britanski NICE (agencija za lijekove). Liječnici su, pak, odmah uzvratili da se boje reakcije pacijenata koji nerijetko smatraju da je “dobar liječnik samo onaj koji daje recepte”. Tamošnji su se mediji ovih dana uzbudili oko rezultata kontrole bolnica - devet od 10 ustanova iz nacionalne zdravstvene mreže nije prošlo “higijenski test”, niz pravila postavljenih da bi se uspješno borili protiv superbakterija.
Veća zarada
Istodobno i u SAD-u i u Europi raste nezadovoljstvo što se u poljoprivredi sve više koriste antibiotici, pa tako u sve većim količinama stižu u naše tanjure. Antibiotici se ne koriste samo u liječenju, nego i prevenciji bolesti kod životinja. Da stvar bude gora, male količine antibiotika mogu potaknuti brži rast životinja, pa je i to razlog njihova dodavanja životinjskoj hrani. Kokoši, zečevi, svinje, goveda zapravo sve više postaju izvor antibiotika i za čovjeka. Uz to, farmaceutska industrija se u posljednjih dvadesetak godina manje bavi razvojem novih antibiotika za ljude. Na onima za životinje zarada je značajno veća. Proizvodnja novih antibiotika za ljude smanjena je za 56 posto, a u dva desetljeća na tržište je stiglo tek pet ili šest novih antibiotika. Industrija je snage usredotočila na blockbustere za liječenje visokog tlaka i masnoća u krvi, te psihičkih bolesti.
To je i razlog što je dr. Louis Rice, stručnjak za infekcije s Clevelandskog sveučilišta, nedavno pokrenuo akciju ESKAPE (prva slova najsmrtonosnijih bakterija) kojom lobira u američkom Kongresu. Cilj je potaknuti farmacuetske tvrtke da više pažnje posvete traganju za molekulama za nove antibiotike, te da se u bolnicama pokrenu studije koje će pokazati koje su nužne mjere kako bi se smanjile ubojite bolničke infekcije. Amerikanci imaju i dodatni razlog za zabrinutost jer se kod njih, za razliku od Europe, MRSA sve češće javlja i izvan bolnica. Najviše oboljelih bilježi se kod školske djece, potom kod homoseksualaca, te kod onih koji rade tetovaže u ilegalnim salonima. Taj trend još nije zabilježen u Hrvatskoj pa tako dr. Arjana Tambić Andrašević iz Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” ističe da je zlatni stafilokok u nas i dalje samo bolnički problem koji se budno prati baš kao i rezistencija na pojedine antibiotike.
Bitka sa superbakterijama nije došla ni do vrhunca i bit će vrlo neizvjesna za ljudski rod. A dok se ne nađe ubojiti “protuotrov” ili protumjere, svatko treba naučiti da, kao i sa svim drugim lijekovima, ni s antibioticima, za vlastito dobro, ne treba pretjerivati.
-Kirurgija 8 posto
-Ginekologija 4 posto
-Kateteri 40 posto
-Respirator 10 posto
-Implantanti 1,5 posto
-Operacije debelog crijeva 24 posto
Učestalost bolničkih infekcija superbakterijama
Prošlog je mjeseca i britanska liječnička udruga preporučila liječnicima da smanje propisivanje antibiotika. Smatra se da će tako antibiotici biti učinkovitiji u teškim slučajevima infekcije, kaže britanski NICE (agencija za lijekove). Liječnici su, pak, odmah uzvratili da se boje reakcije pacijenata koji nerijetko smatraju da je “dobar liječnik samo onaj koji daje recepte”. Tamošnji su se mediji ovih dana uzbudili oko rezultata kontrole bolnica - devet od 10 ustanova iz nacionalne zdravstvene mreže nije prošlo “higijenski test”, niz pravila postavljenih da bi se uspješno borili protiv superbakterija.
Veća zarada
Istodobno i u SAD-u i u Europi raste nezadovoljstvo što se u poljoprivredi sve više koriste antibiotici, pa tako u sve većim količinama stižu u naše tanjure. Antibiotici se ne koriste samo u liječenju, nego i prevenciji bolesti kod životinja. Da stvar bude gora, male količine antibiotika mogu potaknuti brži rast životinja, pa je i to razlog njihova dodavanja životinjskoj hrani. Kokoši, zečevi, svinje, goveda zapravo sve više postaju izvor antibiotika i za čovjeka. Uz to, farmaceutska industrija se u posljednjih dvadesetak godina manje bavi razvojem novih antibiotika za ljude. Na onima za životinje zarada je značajno veća. Proizvodnja novih antibiotika za ljude smanjena je za 56 posto, a u dva desetljeća na tržište je stiglo tek pet ili šest novih antibiotika. Industrija je snage usredotočila na blockbustere za liječenje visokog tlaka i masnoća u krvi, te psihičkih bolesti.
To je i razlog što je dr. Louis Rice, stručnjak za infekcije s Clevelandskog sveučilišta, nedavno pokrenuo akciju ESKAPE (prva slova najsmrtonosnijih bakterija) kojom lobira u američkom Kongresu. Cilj je potaknuti farmacuetske tvrtke da više pažnje posvete traganju za molekulama za nove antibiotike, te da se u bolnicama pokrenu studije koje će pokazati koje su nužne mjere kako bi se smanjile ubojite bolničke infekcije. Amerikanci imaju i dodatni razlog za zabrinutost jer se kod njih, za razliku od Europe, MRSA sve češće javlja i izvan bolnica. Najviše oboljelih bilježi se kod školske djece, potom kod homoseksualaca, te kod onih koji rade tetovaže u ilegalnim salonima. Taj trend još nije zabilježen u Hrvatskoj pa tako dr. Arjana Tambić Andrašević iz Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” ističe da je zlatni stafilokok u nas i dalje samo bolnički problem koji se budno prati baš kao i rezistencija na pojedine antibiotike.
Bitka sa superbakterijama nije došla ni do vrhunca i bit će vrlo neizvjesna za ljudski rod. A dok se ne nađe ubojiti “protuotrov” ili protumjere, svatko treba naučiti da, kao i sa svim drugim lijekovima, ni s antibioticima, za vlastito dobro, ne treba pretjerivati.
Kako bez lijekova?Najpoznatija superbakterija je MRSA, zlatni stafilokok otporan na meticilin. No, infekciju tom bakterijom moguće je liječiti, a u sljedećih nekoliko godina na tržište će doći i nekoliko novih antibiotika koji bi trebali popraviti trenutačnu mračnu zdravstvenu sliku. No, znatno veći problem je s novim lijekovima za gram-negativne superbakterije. Klebsiella i druge gram-negativne bakterije (acintegobacter, enterobacter i pseudomonas) imaju jednu staničnu ovojnicu više od MRSA, što otežava ulazak velikih molekula, poput antibiotika, u stanice pa tako i liječenje. Opasna je i E. coli koja je čest uzročnik infekcija mokraćnog trakta. A u perspektivi nema nekih novih lijekova za njih, pa stručnjaci s pravom strahuju od svakog novog slučaja njihove otpornosti na postojeće. |
bglavac
irida
edin.kecanovic
