KARMA - OSJETLJIVO PITANJE
Olav Johansson
«Vi i ja imamo dvije ruke, dvije noge i normalne mozgove. Neki ljudi s razlogom nisu rođeni takvi. Karma djeluje iz jednog drugog života. Tu nisu u pitanju samo hendikepirani ljudi. Što sijete, to ćete i žeti. Trebate promatrati stvari koje se događaju u vašem životu i pitati zašto. Odgovor će doći.» (Glenn Hoddle) Kada je Glenn Hoddle, prijašnja nogometna zvijezda i izbornik engleske reprezentacije, prije nekoliko mjeseci ovo rekao u jednom novinskom intervjuu, izbio je skandal. Bijesno su reagirali ne samo mediji i njegov poslodavac, Engleski nogometni savez, već i britanski premijer. Tony Blair je izjavio da ako je Hoddle izrazio takvo gledište, on bi trebao dati ostavku kao izbornik engleske nogometne reprezentacije. I da upotrijebimo nogometni izraz, to je «zakotrljalo loptu». Od male je pomoći bilo to što je Hoddle objasnio da ga nisu razumjeli (nije bio pogrešno citiran, već ga samo nisu razumjeli) i ispričao se svima koje su njegove riječi možda uvrijedile. Engleski nogometni savez je brzo djelovao i odmah su ga smijenili.
Karma i hendikepiranost
Iz ovog primjera može se nešto naučiti. Prije svega trebamo imati na umu da je karma izuzetno osjetljivo pitanje kojim se trebamo baviti krajnje promišljeno, obazrivo i sa ljubavlju prema bližnjem. Gledano iz čisto kozmičke perspektive, Hoddleova izjava je nesumnjivo sama po sebi istinita.
Martinus objašnjava da urođeni hendikepi – fizički kao i mentalni – predstavljaju karmičke posljedice prethodnih obrazaca ponašanja koji nisu bili u skladu sa zakonima života (vidi naprimjer Livets Bog 1, (Knjiga života) 1, pasus 283). Jedan od primjera ponašanja koje može izazvati takve posljedice je ozbiljna i dugotrajna zloupotreba alkohola i/ili droga. Takva zloupotreba ne samo da uništava sadašnje tijelo i um osobe, već u najgorem slučaju može čak uništiti jezgre talenata u svijesti osobe, koje prema kozmičkima analizama oblikuju fizički organizam i osjetila osobe.
Ovdje je očigledno da to nema veze sa «grijehom» ili «kaznom». To su samo prirodne ili logične posljedice destruktivnih procesa koje je pojedinac pokrenuo u sebi, čije posljedice on može osjećati čak i ovom životu. Niti jedan razuman čovjek ne može to poreći kada su vidljive posljedice povezane sa njegovim ponašanjem u ovom životu.
Ako se, kao što Martinus objašnjava, reinkarnacija zasniva na organskom principu kontinuiteta – koji se temelji na razumijevanju «principa jezgara talenata» - tada trebamo prihvatiti da su čak i urođeni nedostaci i hendikepi posljedica prethodnog načina života samog pojedinca. U toj izjavi nema ničeg moralizirajućeg ili omalovažavajućeg, kao što nema ničeg moralizirajućeg u tvrdnji da će se čovjek smočiti ako skoči u vodu. U oba slučaja tu su u pitanju uzroci i posljedice.
Situacija je sasvim drugačija sa ljudima koji nisu upoznati sa reinkarnacijom. I kada se pokreće to pitanje tu treba biti vrlo oprezan. Vrlo je lako biti pogrešno shvaćen i lako je povrijediti druge. To je lekcija koju je sada naučio Glenn Hoddle i koju i mi ostali trebamo imati na umu. Kada su mediji pratili i komentirali Hoddlovo mišljenje, oni su to opisali kao da on vjeruje da je urođena hendikepiranost «kazna» za «grijehe» počinjene u prošlim životima. Ako proučimo citat, možemo vidjeti da on nije rekao tako nešto. Bez da poznajemo Hoddlovo tumačenje ili mišljenje o reinkarnaciji i karmi, pretpostavljam da je on to naročito želio naglasiti kada je tvrdio da su ga «pogrešno shvatili».
Velika je razlika između učenja o «grijehu i kazni» i shvaćanja karme. Tu su razliku vjerojatno zanemarili brojni materijalistički orijentirani komentatori i novinari i zbog toga je to potrebno još više naglasiti.
Sjetva i žetva
Pojam karme nema ništa sa «grijehom i kaznom». Kao što smo već spomenuli, to je zakon uzroka i učinka. To je isti zakon uzroka i učinka koji su materijalistički znanstvenici tako divno mapirali za čovječanstvo na fizičkom području. Duhovna znanost pokazuje da isti princip vrijedi u duhovnoj dimenziji postojanja, drugim riječima : što siješ, to ćeš žeti. To vrijedi u fizičkom, kao i mentalnom «vrtlrarstvu». Zašto ? Jednostavno zato jer sve što ispoljavamo u mislima ili djelima predstavlja energiju – vrstu energije koju ne možemo vidjeti ili dodirnuti (elektromagnetske sile koje vibriraju velikom brzinom!) – i u skladu sa zakonom kretanja, energija se uvijek kreće u ciklusima i vraća na svoju polazišnu točku.
Dakle, zakon karme je istovjetan zakonu o ciklusima. To je zakon koji poznajemo na fizičkoj razini kao zakon o povratnom djelovanju energije, jer on svodi svu energiju na kružni oblik. To znači da će se sve što odašiljemo – kako dobro, tako i zlo – uvijek, prije ili kasnije vratiti nama samima u obliku iskustava ili sudbine, u ovom životu ili nekom kasnijem životu.
Međutim, mora se dodati da je karma, prema Martinusu, mnogo više od slijepog i automatskog prirodnog zakona. Činjenica da ćemo mi žeti što smo posijali nema sama po sebi nikakvu vrijednost; ona ima vrijednost samo u toj mjeri u kojoj ostvaruje pedagošku svrhu – sve dok imamo nešto za naučiti u školi života. Jednom kada smo naučili sve što možemo naučiti na nekom području, mi više na tom području ne trebamo podučavanje i, prema Martinusu, stječemo «karmički imunitet». To podrazumijeva imunitet na povratne sudbinske energije mračne i bolne prirode.
Upravo taj «princip imuniteta» dokazuje da zakon karme nije samo zakon pravednosti, već u vrlo velikoj mjeri i zakon ljubavi. Nitko ne mora patiti više nego što je neophodno kako bi došli do carstva ljubavi, do ćega će razvoj neminovno dovesti. I gledano iz kozmičke perspektive nitko neće morati patiti više od drugih na svojem putu u to carstvo. Kada gledamo brojne inkarnacije, količina patnje je jednaka. Da to nije tako, čovjek koji je najmanje patio bio bi najviše hendikepiran u sferama uživanja pravog života, jer «bol je mjera kojom se mjeri sreća» (stara Tibetanska poslovica).
Promjena sudbine
Ono što osobno smatram najvažnijim naglasiti kada govorimo o zakonu karme jest da nam taj zakon omogučava prevazilaženje vlastite patnje i stvaranje svjetlije budućnosti. Kada shvatimo da smo mi jedini uzrok bola i patnje koje susrećemo u životu, tada također možemo nešto u vezi toga i poduzeti ! Koje su alternative : slučajnost ili slijepa sudbina, kako to brojni materijalisti vide; ili kazna od strane neke više sile, kako to vide neki religiozni ljudi. Kada bi to bilo tako, onda ne bi bilo važno kako se ponašamo. Ove filozofije beznadežnosti i mučeništva u potpunoj su suprotnosti sa zakonom karme i objašnjenjem sudbine koje se fokusira na pojedinca i na njegovu odgovornost i mogućnosti. U ovome trenutku ja žanjem posljedice onoga što sam posijao, ali kroz način na koji reagiram na ono što sam posijao, ja ponovno sijem nešto što će promijeniti moju sudbinu na ovaj ili onaj način. Zbog toga mi nikada nismo robovi svojih prethodnih djela.
Sudbina je fleksibilan i dinamičan proces u kojem surađujemo sa svemirom ili Bogom.
No, tko su ljudi koji su zbog svoje urođene hendikepiranosti toliko ograničeni u svojoj slobodi izbora u ovome životu ? Nisu li oni robovi sudbine koju su prethodno posijali ? Može se tako činiti, no čak se i za njih odvija polagani proces promjene i iscjeljivanja koji će radikalno promijeniti njihovu sudbinu i životne uslove u narednim inkarnacijama.
Martinus piše o tome u svojem članku «Podrijetlo životne sile» (dansko izdanje Kozmosa 11/96) : «Među današnjim ljudima postoje brojni oblici zastranjenja – seksualno zastanjenje i zastranjenje u obliku pretjerane upotrebe narkotika i alkohola. U narednim inkarnacijama takvi oblici zastranjenja dovest će ljude to toga da postanu u većoj ili manjoj mjeri mentalno retardirani, ili će uzrokovati urođene fizičke nedostatke, koje će hendikepirana osoba prevazići nakon nekoliko inkarnacija. Ljudi koji su prošli kroz takav mračni period zastranjenja biti će naročito bogati iskustvima i suosjećanjem tako da će oni – kada im se ponovno vrati dobro zdravlje – predstavljati najbolje pomoćnike i vodiće za svoje bližnje koji se nalaze u sličnoj situaciji.»
Preveo sa danskog na engleski : Mogens K. Bech Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden (21.11.2010.)