Slagalica za vječnu mladost
Piše: Tanja Rudež
Istina o starenju glasi: vi ste, ovoga trenutka, sposobni kvalitetno živjeti 35 posto dulje od očekivanja (današnja očekivana životna dob iznosi 75 za muškace i 80 godina za žene) i izbjeći slabljenje organizma. To znači da je razumno reći kako možete dogurati do stote ili i dulje te usput uživati u kvalitetnom životu - poručuju dr. Michael F. Roizen i dr. Mehmet C. Oz u knjizi “Vi zauvijek mladi”, priručniku za održavanje mladosti i produljenje životnog vijeka što ga je nedavno objavila izdavačka kuća VBZ. Ta dvojica poznatih američkih liječnika autori su praktičnih priručnika u kojima čitatelje savjetuju kako da žive dulje, zdravije i bolje. Pisane na jednostavan i pristupačan način, njihove knjige u pravilu su bestseleri, dok Roizen i Oz uživaju veliku medijsku popularnost te su česti gosti u američkim televizijskim emisijama poput planetarno poznatog Oprah Showa.
14 uzročnika starenja
Loši geni i kratke telomere
Oksidacija i neunčikoviti mitohondriji
Usporavanje matičnih stanica
Slabljenje obrambenih snaga
Toksini
Glikolizacija
Potrošnja kalorija i usporavanje sirtuina
Neuravnoteženi neuroprijenosnici
Hiroviti hormoni
Nestašica dušikovog oksida
Ultraljubičasto zračenje
Atrofija zbog neaktivnosti
Prirodno trošenje tijela
Slučajne pogreške Veći dio knjige “Vi zauvijek mladi” posvećen je glavnim uzročnicima starosti, a riječ je o 14 bioloških procesa (v. okvir), od loših gena do atrofije zbog neaktivnosti. Roizen i Oz tvrde da se jedna četvrtina dugovječnosti temelji na genima, a tri četvrtine na načinu života svakog pojedinca. - Ne možete promijeniti vaše gene, ali možete promijeniti način njihova djelovanja - tvrde američki liječnici te navode jednostavne primjere za to. Primjerice, samo 10 minuta hodanja “uključuje” gen koji smanjuje brzinu rasta stanica raka, a resveratrol (flavonid koji se nalazi u crvenom vinu) “uključuje” gen koji usporava starenje DNK u mitohondrijima.
Hrana za mozak
Između 20. i 90. godine mozak gubi 10 posto težine. Znanstvenici su izračunali da svakog dana ostajemo bez 65.000 neurona tako da do 65. izgubimo otprilike jednu desetinu moždanih stanica koje nemaju sposobnost samoobnove. No, održavanju “moždanih električnih vodova” pomažu stalni izazovi.
- Ako tijekom života učite, smanjujete rizik od teškoća s pamćenjem. Svom umu morate postavljati izazove, čak i izazivajući nelagodu dok se primoravate naučiti nešto što vam ne ide od ruke. Obavljanje teških zadaća ojačava veze važne za čuvanje pamćenja - tvrde Rozien i Oz koji preporučuju i hranu za mozak.
Među hranjivim tvarima koje pomažu održavanju veza među neuronima su omega-3 masne kiseline iz ribe. Zato preporučuju barem 370 grama ribe tjedno. Blagotvorna hrana za mozak su i orasi (30 g oraha na dan) te salate od povrća bez masnih preljeva. Dokazano je, naime, da dvije salate dnevno usporavaju slabljenje procesa razmišljanja za 35 posto tijekom 6 godina.
Geni, psi čuvari
Na putu prema dugovječnosti važno je izbjeći rak u čijem nastanku, naravno, veliku ulogu igra genetika. Znanstvenici već dugo znaju da postoje geni poput P53 koji su “psi čuvari” naših stanica od raka. Naime, kod više od 50 posto svih vrsta tumora oštećen je gen P53.
- Kako biste smanjili rizik od raka, trebate smanjiti ponovljene ozljede normalnih stanica, što je najvažnije, tako da genu P53 ne pružite priliku da pogriješi, odnosno omogući raku da uništi oslabljene, no prijeko potrebne stanice, a onda naraste i proširi se - poručuju Roizen i Oz.
Za smanjenje rizika od pojave raka želuca i grla njih dvojica preporučuju uzimanje 162 mg acetilsalicilne kiseline (Aspirin, Andol) dnevno dok za zdravlje jetre, glavnog detoksikacijskog organa, savjetuju brokulu, alge i tamnozeleno povrće. Te namirnice smanjuju i rizik od pojave raka prostate, pluća, dojke i debelog crijeva. Jedan od savjeta je i da se naoružamo dnevnom dozom od 800 IJ vitamina D koji prema nekim teorijama pojačava sposobnost “psa čuvara”gena P53 da uoči kancerogene stanice i zatim ih uništi.
Likopen i kvercetin iz povrća i voća štite od raka i demencije | 30 grama oraha dnevno čuva memoriju | 370 grama ribe tjedno štiti živčane stanice | 35 % je manji rizik od demencije kod ljubitelja salate |