ROVINJKA GORDANA DOBRAVAC PRIPREMA ZANIMLJIVU DIZERTACIJU IZ FONETIKE
Riječ je o novom znanstvenom području koje istražuje stjecanje znanja jezika pri čemu se rabe nove metode koje se koriste prilikom kliničkog pregleda mozga. Uz testove se koriste EEG - elektroenergetsko mjerenje, i MG - magnetna rezonanca, veli Dobravac
|
|
S gotovo dvogodišnje specijalizacije u SAD-u radi pripreme doktorske dizertacije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu kući se vratila Gordana Dobravac, mlada magistrica filologije. Ona se bavi specifičnim istraživanjima koja se obavljaju tek u nekoliko zemalja, a najrazvijenija su u SAD-u, zbog čega je i boravila na Sveučilištu u Pittsburgu.
Nakon završetka studija talijanskog i engleskog jezika u Zagrebu, zaposlila se u jednoj zagrebačkoj školi za učenje stranih jezika. Istovremeno je, za postdiplomskih studija jezika i kognitivne neuroznanosti, istraživala u fakultetskom laboratoriju za psiho-lingvistička istraživanja.
- Proučavala sam način na koji mozak omogućava učenje stranih jezika i njegovu neuralnu podlogu koja istovremeno omogućuje brojne aktivnosti, od pamćenja i učenja do mentalne obrade i emocija. Riječ je o interdisciplinarnom novom znanstvenom području koje kroz medicinska istraživanja proučava stjecanje znanja jezika. Da bi se to istražilo rabe se nove metode koje se koriste za klinički pregled mozga. Uz testove se, za promatranje utjecaja učenja jezika na rad mozga, koriste EEG - elektroenergetsko mjerenje, i MG - magnetna rezonanca, pokušava nam svoja istraživanja približiti mlada znanstvenica.
Ova se istraživanja provode tek 15 godina pa je uistinu riječ o novoj znanstvenoj disciplini. Najviše se na njoj radi u SAD-u, Nizozemskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Posljednje dvije godine Dobravac istražuje koristimo li iste dijelove mozga pri učenju materinjeg i stranog jezika.
- Da bi istraživanje bilo relevantno mora se obaviti na većem broju osoba. U Zagrebu sam tako snimala kako na pogreške u konstrukciji rečenice reagiraju naši ljudi, kojima je hrvatski materinji jezik, dok smo u Pittsburgu proučavali reakcije dvadesetoro Amerikanaca koji uče hrvatski. Ustanovili smo da na ispravljanje pogrešaka jednako reagiraju osobe kojima je to materinji jezik, kao i oni kojima je strani. Dakako, Amerikancima je bilo potrebno više vremena da pronađu pogrešku, kaže Dobravac.
Prvu je godinu u SAD-u boravila koristeći stipendiju svog matičnog, zagrebačkog fakulteta. Budući da je to vrijeme bilo prekratko za potpuna istraživanja, za sljedeću je školsku godinu dobila stipendiju američke Foulbrightove zaklade pa je uspjela dovršiti svoje pokuse, na osnovi čega će sada dovršiti doktorsku dizertaciju.
- Naziv moje dizertacije je »Elektrofiziološki opis jezične obrade prvog i drugog jezika«. Vjerujem da ću rad uskoro dovršiti i predati, kaže Dobravac koja se, zbog obimnog posla kojeg se prihvatila, jedva stigla okupati u moru.
Kaže da bi i dalje rado istraživala, ali se želi financijski osamostaliti. Prije nekoliko godina umro joj je otac pa ne želi biti teret majci. Kada bi se u Zagrebu zaposlila na fakultetu kao asistentica, primanja bi joj bila toliko mala da bi jedva pokrila troškove stanovanja i prehrane. U Rovinj se za sada ne misli vraćati jer bi u tom slučaju mogla raditi jedino u prosvjeti i to u srednjoj školi.
- Još se nisam odlučila što ću dalje. Moguće je da se zaposlim u nekoj privatnoj školi ili tvrtki, a možda ću se i vratiti u SAD gdje bih se mogla zaposliti i usavršavati u struci. Način života u SAD-u mi se ne sviđa jer su ljudi otuđeni i robovi natjecanja i svojih karijera. Kod nas je sve opuštenije, ali mladi ljudi imaju manje prigoda za napredovanje, kaže Gordana.
Usprkos mukotrpnim istraživanjima veli da za boravka u Pisttburgu nije zanemarila svoje hobije. Zanima je, naime, upoznavanje novih krajeva i običaja, posebno gastronomija. Na sveučilištu je surađivala s mladim znanstvenicima iz cijelog svijeta pa je upoznala različite običaje. Malo je bilo vremena i prigoda za bavljenja planinarenjem, koje također voli, jer je na sjeveru SAD-a nepogodna klima za boravak u prirodi.
Posjetila je brojne etničke klubova. Bila je i gost Hrvatske bratske zajednice, ali kaže da se pitsburški Hrvati, koji najčešće i ne znaju materinji jezik, više druže zbog financija i svog osiguravajućeg društva nego nostalgije za starim krajem. Užasava se američkog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. I sama je svjedočila tomu kako liječnici i zubari bezočno pljačkaju pacijente. Ako te boli zub i nemaš puno novca, zubar ti jednostavno za nekoliko stotina dolara predloži vađenje zuba jer liječenje može koštati i više tisuća dolara. Ako se osiguraš, osiguravajućoj kući moraš dokazati da si bio bolestan jer inače neće platiti troškove.
A. POKRAJAC
bglavac
edin.kecanovic
