Istraživanje: sarkazam otkriva demenciju
Iako je sarkazam najgrublja vrsta poruge, pokazao se učinkovitim detektorom demencije, tvrde australski znanstvenici u članku objavljenu u petak u časopisu "Brain".
Znanstvenici sa Sveučilišta Novoga Južnoga Walesa u Sydneyju otkrili su da pacijenti mlađi od 65 godina, koji pate od frontotemporalne demencije (FTD), drugog najčešćeg oblika te bolesti, nisu u stanju raspoznati sarkazam.
Studija objašnjava zbog čega pacijenti oboljeli od takva oblika demencije (postupna pogoršanja intelektualnih sposobnosti) ne uspijevaju razlikovati raspoloženje osoba koje se za njih skrbe.
- To je vrlo važno jer, ako su osobe koje se za njih brinu ljutite, tužne ili zabrinute, pacijenti to neće uočiti. A to je vrlo porazno za članove obitelji - ističe John Hodges, jedan od autora članka.
Pacijenti oboljeli od FTD-a pokazuju promjene u osobnosti i ponašanju. Teško komuniciraju s drugim ljudima, ne pokazuju sućut i iznose pogrješne procjene.
Oboljele od FTD-a lako je prevariti i oni se često daju nasamariti za velike svote novca.
Istraživači su upravo sarkazam odabrali kao lakmus papir za testiranje prisutnosti FTD-a jer sarkazam zahtijeva da osoba uoči razliku između izgovorene riječi i tona glasa.
Oboljeli od FTD-a ne uočavaju humor, teško uočavaju dvosmislenost, a i običan humor (osim sarkazma) često "igra na kartu" dvostruka značenja.
Istraživanje, provedeno 2006.-2007., obuhvatilo je 26 pacijenata s dijagnosticiranim FTD-om i 19 oboljelih od Alzeheimerove bolesti. Pacijenti s FTD-om sve što im se govorilo shvaćali su doslovno i nisu uspijevali uočiti sarkastičnu poruku.
FTD, inače poznat i kao Pickova bolest, sličan je Alzheimerovoj bolesti u tome što s godinama donosi postupno opadanje mentalnih sposobnosti. Međutim, FTD napada različite regije mozga.
- Teško ga je dijagnosticirati u ranim stadijima i razdvojiti ga od depresije, shizofrenije ili poremaćaja ličnosti - ističe Hodges.
FTD se pojavljuje gotovo isključivo u presenijumu, dakle prije 65. godine i tvori oko 20 posto presenilnih demencija. Vjeruje se da je u 40 posto slučajeva nasljedna bolest.
Otkriće da se sarkazmom može dijagnosticirati bolest važno je utoliko što može zamijeniti mnogo skuplja testiranja, ističu autori.
(H)