IDEALNA  HRANA 

 U ovome članku pokušat ću, iz perspektive Martinusove kozmologije, dati odgovore na pitanje koja je idealna hrana za današnjeg čovjeka i koje su posljedice pogrešne prehrane za njegovu sudbinu.

     Kada promatramo životinje u prirodi , možemo primijetiti da one savršeno dobro znaju što trebaju jesti, a što ne trebaju. U tome im pomaže njihov instinkt, koji predstavlja, prema Martinusu, ostatak prethodne kozmičke svijesti.

U prirodi razlikujemo dvije vrste životinja, biljojede i mesojede. Organizam svake životinje savršeno je prilagođen njenom načinu prehrane. Posljedica toga je da životinje u prirodi rijetko postaju bolesne i većinom su zdrave, snažne i vitalne. Kakva je situacija, po tom pitanju, sa zemaljskim čovjekom?

     Kada pogledamo današnju situaciju u svakodnevnom životu vidimo da je rijetko koji čovjek tijekom života pošteđen bolesti i patnje. Bolnice su prepune pacijenata i zdravstveni sustavi mnogih zemalja nalaze se pred kolapsom. Troškovi „liječenja“ od raznih bolesti su ogromni i svakodnevno rastu. Imamo sve više i više bolnica, liječnika i „lijekova“, ali i sve više i više bolesnih ljudi. Kako to može biti? Koji je smisao toga i koji je izlaz iz takve mračne situacije?

    Današnji zemaljski čovjek gotovo je u potpunosti izgubio instinktivnu sposobnost odabira za njega najzdravije i najsavršenije hrane, dok s druge strane nema dovoljno inteligencije, znanja i svjesnosti za odabir idealne hrane.

Današnji ljudi po pitanju prehrane žive u ogromnom neznanju i zato je od presudne važnosti da se ljudi počnu u sve većoj mjeri informirati o zdravoj i idealnoj prehrani. Drago mi je primijetiti da oni to u sve većoj mjeri i čine. No takvi ljudi su još uvijek u manjini.

    Velika većina ljudi uživa u masnoj i slatkoj hrani. Njima je najvažnije da je hrana koju konzumiraju „fina“, to jest da im pričinjava užitak. To da li je ta hrana za njih zdrava, to jest da li zadovoljava potrebe njihovog organizma za hranjivim tvarima, njima nimalo nije bitno.

Koje su to osnovne hranjive tvari koje su neophodno potrebne za normalno funkcioniranje našeg organizma?

To su proteini (bjelančevine), ugljikohidrati, masti, biljna vlakna, vitamini i minerali. Zdrava prehrana može biti samo ona koja zadovoljava svakodnevne potrebe organizma za tim tvarima.

Nedostaci prehrane mesom

Ovdje se može postaviti pitanje zašto ljudi jedu meso? Da li je takva prehrana zdrava i neophodna za održavanje našeg života?

Velika većina ljudi konzumira meso iz nekoliko razloga: zato što većina ljudi jede meso, zato što misle da ne mogu živjeti bez mesa i zato jer uživaju u konzumiranju mesa i mesnih prerađevina.

Većina ljudi koji jedu meso uopće ne razmišljaju o tome da li je to za njih dobro i da li je to moralno opravdano. Oni po tom pitanju ne razmišljaju svojom glavom već im je dovoljno da i drugi to rade, pa zašto ne bi i oni.

To je ono što Martinus naziva mentalitet stada ili čopora. Neki možda ponekad i razmisle o tome da li je to dobro ili nije, ali se još uvijek ne mogu odreći užitka u konzumiranju mesa. Može li se živjeti bez mesa? Danas na Zemlji živi otprilike 600 miliona vegetarijanaca koji svojim primjerom pokazuju da može. To otprilike znači da je danas svaki deseti stanovnik Zemlje vegetarijanac.  

     Koji su, prema Martinusu, glavni nedostaci prehrane mesom?

Kao prvo to su moralni razlozi, jer je prehrana mesom povezana sa mučenjem i ubijanjem životinja i u suprotnosti je sa jednom od najvažnijih zapovijedi života: „Ne ubij!“. Svatko tko jede meso sudjeluje svjesno ili nesvjesno, u ubijanju životinja.

U skladu sa zakonom karme ili zakonom o uzrocima i posljedicama, mi snosimo posljedice svojih djela ili postupaka.

Koje su karmičke posljedice ubijanja životinja i konzumiranja mesa?

Takva vrsta karme nam se vraća tako da možemo biti „slučajno“ ubijeni u nekom obliku prometne nesreće, možemo biti osakaćeni, ili nam se može skratiti život zbog neke teške i neizlječive bolesti. Martinusa su jednom upitali koji je razlog da su ljudi tako strašno patili u koncentracijskim logorima.

Koja je to vrsta karme?

On je odgovorio da je to posljedica mučenja i ubijanja životinja kroz prethodnih 50 inkarnacija. To je, po meni, zastrašujuće točno jer su ljudi u koncentracijske logore bili prevoženi u stočnim vagonima, bili su ograđeni bodljikavom žicom, živjeli u prenatrpanim barakama i  bili iscrpljivani teškim radom, mučeni u jezivim eksperimentima i sistematski ubijani.

Zar ljudi to još uvijek ne rade životinjama? Veliku većinu „mesojeda“ to nije nimalo briga. Ali kada dožive posljedice svoje vlastite bezobzirnosti i okrutnosti, onda okrivljuju Boga da je nemilosrdan, okrutan i nepravedan. Kada ljudi na taj način govore o Bogu, ne govore li možda o samima sebi?

    Martinus u svojoj knjizi „Idealna hrana“ tvrdi da je primarni uzrok velike većine bolesti kod ljudi, njihova prehrana mesom i mesnim prerađevinama. To je razlog zašto bolnice, doktori i „lijekovi“ ne mogu osloboditi ljude bolesti. Sve ove pojave predstavljaju samo borbu sa simptomima bolesti, a ne borbu sa uzrocima bolesti.

Dakle, primarni uzrok većine teških i po život opasnih bolesti kao što su: srčani udar, moždani udar, najrazličitiji oblici raka, bubrežni kamenci, žučni kamenci, pretilnost, tuberkuloza i tako dalje, prehrana je mesom.

Iz ovih nepobitnih činjenica možemo izvući zaključak da nam konzumiranje mesa više šteti nego koristi. To su potvrdile brojna moderna znanstvena istraživanja i svatko tko želi može to osobno provjeriti.

Dakle, prehrana mesom je primarni uzrok brojnih današnjih bolesti, ali konzumiranje alkohola, pušenje cigareta, konzumiranje različitih oblika opojnih droga također doprinose ozbiljnom narušavanju zdravlja i pojavi različitih oblika organskih oboljenja, pa čak i duševnih oboljenja.

    Zašto je prehrana mesom tako opasna i štetna za ljude?

Prema Martinusu to je zato jer meso za današnjeg čovjeka ne predstavlja prirodnu i zdravu hranu. Meso je prirodna i zdrava hrana za lavove, tigrove, hijene, krokodile, pse i mačke. Organizam i probavni sustav tih životinja mesojeda savršeno je prilagođen njihovom načinu prehrane.

Organizam i probavni sustav ljudi više odgovara organizmu i probavnom sustavu biljojeda nego mesojeda. Naši zubi su zubi biljojeda, naša slina je slina biljojeda, duljina našeg probavnog trakta je mnogo puta dulja od probavnog trakta mesojeda, kao što je i naša želučana kiselina prilagođena probavi biljne hrane. Građa našeg organizma ukazuje nam na to da je biljna hrana puno bolja i zdravija za nas od životinjske hrane.

Martinus ukazuje na to da meso ima puno višu vibraciju od vibracije našeg organizma, što znači da mi na probavu mesnih prerađevina potrošimo više energije od energije koju dobijemo iz tog oblika hrane.

U to se može uvjeriti svaki čovjek koji još uvijek jede meso, kada se nakon obilnog mesnog obroka osjeća umoran i najradije bi  malo odspavao. Nakon laganog biljnog obroka mi se osjećamo puni energije i spremni za rad i aktivnost.

Dugogodišnje iscrpljivanje organizma koji se svakodnevno mora naprezati kako bi probavio meso i mesne prerađevine, dovodi do raznih bolesti, slabljenja imunološkog sustava i posljedične podložnosti bakterijama i virusima, a na kraju i do prijevremene smrti.

Martinus po tom pitanju daje jednu drastičnu primjedbu, da konzumiranje mesa predstavlja ubojstvo i samoubojstvo. No, naravno, ljude ne treba osuđivati zbog toga jer to oni rade nesvjesno i iz neznanja. 

Vegetarijanska prehrana je idealna hrana za današnjeg čovjeka

Dakle, koja se hrana može danas smatrati idealnom hranom?  To su voće, povrće, integralne (cjelovite) žitarice, mahunarke, sjemenke, mlijeko i mliječni proizvodi. Bilo bi idealno kada bi te namirnice bile iz organskog uzgoja, znači uzgojene bez pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva, ali takve namirnice su rijetkima dostupne i rijetki si ih mogu priuštiti zbog njihove visoke cijene.

Mogu li ove prehrambene namirnice zadovoljiti sve naše potrebe za proteinima, ugljikohidratima, masnim kiselinama, biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima? Ukoliko smo dobro informirani po pitanju prehrane, odgovor na ovo pitanje je da – naravno.

Najčešće se vegetarijancima postavlja pitanje iz kojih namirnica dobivaju proteine. Vegetarijanci mogu dobiti dovoljnu količinu proteine iz mahunarki, soje (koja nije genetski modificirana), seitana, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Moje osobno mišljenje je da većina vegetarijanaca ne unosi u organizam dovoljnu količinu proteina, a posljedica toga može biti da su često gladni (proteini nas čine sitima), nemaju dovoljno snage i energije za velike fizičke napore i može im oslabiti imunološki sustav zbog premalenog unosa proteina.

Ovo govorim iz vlastitog iskustva. Zbog nedovoljnog unosa kalorija i proteina neki vegetarijanci su premršavi i svojim izgledom daju dojam fizičke slabosti i nezdrave pojave. Drugi su opet, zbog prevelikog unosa ugljikohidrata, ulja i šećera, previše debeli i opet ne daju dojam idealnog zdravlja.

   Iz ovoga možemo vidjeti da se i vegetarijanci moraju dobro informirati o zdravoj i uravnoteženoj prehrani jer će u protivnom narušiti svoje zdravlje. Tu se mnogo toga svodi i na eksperimentiranje na samome sebi kako bi se vidjelo koje nam namirnice odgovaraju, a koje ne.

Dobro je povremeno napraviti pregled krvi da se vidi da li je sve u ravnoteži ili nije. Može se napraviti i pregled statusa minerala i vitamina u našem organizmu. Tada možemo vidjeti da li nam možda nešto fali, i ako da, koje namirnice možemo unositi kako bi to nadoknadili.

Prema Martinusu vegetarijanska prehrana treba biti vrlo jednostavna, što znači da u jednom obroku ne treba miješati previše različitih namirnica – 2-3 vrste hrane, jer je našem tijelu tako lakše probavljati i asimilirati hranu.

Zaključak

Osnovni razloga zašto većina vegetarijanaca ne želi jesti meso jest taj da ni na koji način ne žele sudjelovati u patnjama i ubijanju životinja.

Zašto neki ljudi imaju obzira prema životinjama, a drugi nemaju?

Jednostavno zato jer su oni koji imaju osjećaje za životinje najviše griješili u prošlosti, kako u odnosu na ljude, tako i u odnosu na životinje, i u skladu sa zakonom karme zbog toga kroz razne bolesti i najrazličitije oblike nesretne sudbine mnogo patili i ta patnja je dovela do razvoja osjećaja, razumijevanja i suosjećanja prema drugim živim bićima.

Dakle, svaki stupanj svijesti temelji se na prethodnim iskustvima. Svi oni ljudi koji danas još uvijek mogu sudjelovati u ubijanju ljudi ili životinja, nemaju dovoljno razvijene osjećaje i to će se u budućnosti ispraviti kroz lošu karmu koju si stvaraju takvim nemilosrdnim i okrutnim postupcima.

Gledano iz kozmičke perspektive, svi smo podređeni razvoju i promjenama, svi napredujemo od primitivnosti prema visokom kulturnom stupnju, od neznanja prema znanju, od nedostatka kozmičke svijesti prema kozmičkoj svijesti. Kada vidimo ljude koji su primitivniji od nas, mi zapravo gledamo svoju prošlost.

Kada vidimo ljude koji su na mnogo višem stupnju moralnog razvoja od nas, mi gledamo našu budućnost. Zbog toga nikoga ne treba osuđivati, jer svatko trenutno čini najbolje što može i zna.  U budućnosti svi ćemo činiti bolje.

Martinus nam daje viziju budućnosti u kojoj ne samo da ljudi više neće ratovati i međusobno se ubijati, već će i prestati ubijati i životinje i hraniti se njihovim leševima (mesom). To je vizija trajnog mira na Zemlji, vizija kraljevstva nebeskog koje je sišlo na Zemlju. Dakle budućnost pripada vegetarijancima jer će u ne tako dalekoj budućnosti svi ljudi postati vegetarijanci. To je dio božanskog plana svijeta, koji će se ostvariti polagano, harmonično i postupno u narednih nekoliko tisuća godina. U toj divnoj i sjajnoj budućnosti svi će ljudi postati savršeno zdravi i sretni.

 

Sastavio: Davorin Gruden (14.06.2014.)