ZAGREB- Kako će u budućnosti evoluirati čovjek? To pitanje posljednjih je godina u središtu brojnih rasprava među znanstvenicima. Dok jedni smatraju da je čovjekova biološka evolucija prestala, drugi tvrde da će se u budućnosti stvoriti dvije, a možda i više ljudskih vrsta, pogotovo ako ljudi nasele druge planete. Treći, pak, proriču da će se evolucija odvijati tako da će se čovjekovom simbiozom s inteligentnim strojevima stvoriti superinteligentna vrsta.
Prvi moderni ljudi, pripadinci vrste Homo sapiens, pojavili su se u Africi prije otprilike 200.000 godina. Analizom mitohondrijskog DNK, koji se prenosi s majke na dijete, utvrđeno je da je naš najstariji predak žena iz južne Sahare kojoj su znanstvenici dali ime Eva, a njezino se neprekinuto potomstvo održalo do danas. Prije oko 70.000 godina Afriku je pogodila kataklizmička suša, zbog čega je ljudska populacija gotovo izumrla jer se broj njezinih pripadnika sveo na oko 2000 jedinki. No, ti su hrabri i izdržljivi ljudi preživjeli, a njihovi su potomci prije oko 60.000 godina krenuli iz Afrike u osvajanje svijeta.
Mukotrpan život
Tijekom glavnine ljudske povijesti život je bio toliko težak da je mnogo djece umiralo u prvim godinama života. U drevna vremena polovica djece ne bi doživjela 20 godina, dok danas na zapadu 98 posto njih doživi 21 godinu. No, prirodna selekcija i genetske promjene pokretačke su snage evolucije. Primjerice, tijekom ledenog doba u Velikoj Britaniji mutacija koja je dijete činila otpornijim na hladnoću ili glad davala mu je snažnu prednost, pružajući mu veću vjerojatnost za preživljenje i prenošenje gena na nove generacije. U modernom svijetu centralnog grijanja i obilja hrane malo je vjerojatno da će ta mutacija donijeti djetetu bilo kakvu prednost.
- Ljudska evolucija je završila jer njezine pokretačke snage poput prirodne selekcije, genetskih mutacija i nasumičnih promjena više ne igraju važnu ulogu u našim životima - ustvrdio je britanski genetičar Steve Jones. Nadalje, kulturna evolucija i globalni procesi dovode do smanjenja genetske raznolikosti i do homogenizacije ljudske vrste. Tako se predviđa da će zbog intenzivnog miješanja ljudi u idućih 300 godina iščeznuti različitosti među rasama. - Diljem svijeta ljudi su sve više povezani. Povijest se stvara u krevetima, a naši kreveti postaju sve bliži jedni drugima. Miješamo se u jednu globalnu masu i u budućnosti ćemo svi biti smeđi - tvrdi Jones.
Simbioza sa strojevima
Za razliku od Jonesa, neki znanstvenici i futurolozi smatraju da će buduća evolucija čovjeka ići u smjeru poboljšanja njegovih fizičkih i mentalnih sposobnosti uz pomoću genetskog inženjerstva, ali i našom simbiozom s inteligentnim strojevima. - Sada raspolažemo nizom tehnologija koje su usmjerene prema nama, na modifikaciju našeg uma, metabolizma, osobnosti, ali i naše djece - ustvrdio je Joel Garrea, autor knjige “Radical Evolution”.
Poboljšanje čovjeka
On smatra da se “čovjekovo poboljšanje” može postići uz pomoć genetskih modifikacija, lijekova koji poboljšavaju naše fizičke performanse, psihoaktivnih lijekova koji utječu na raspoloženje i jačaju pamćenje i koncentraciju, ali i implantata koji nadomještaju dijelove ljudskog tijela.
Eksponencijalni razvoj umjetne inteligencije natjerao je futurologe, poput Georgea Dysona i Raya Kurzweila, da razmišljaju što će se dogoditi kada strojevi svojom pameću nadvladaju ljude. Na nekim područjima to se već dogodilo. Primjerice, 1997. godine IBM-ov kompjutorski program Deep Blue pobijedio je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. Kurzweil tvrdi da će do 2029. godine umjetna inteligencija dostići ljudsku te da je spoj strojeva i biološke inteligencije ne samo neizbježan nego će imati brojne pozitivne učinke. - Neće to biti samo invazija inteligentnih strojeva, nego ćemo se mi fuzionirati s tom tehnologijom. Umetat ćemo inteligentne naprave u svoje tijelo i mozak kako bismo živjeli dulje i zdravije - izjavio je nedavno Kurzweil. No, neki znanstvenici, poput Petera Warda, smatraju da hibridi strojeva i ljudi nisu najbolja opcija. - Kada govore o tome, ljudi misle da će kiberentika postati biologija. Po mome mišljenju, najlakši način mijenjanja čovjeka jest uz pomoć genetskih manipulacija - rekao je Ward, autor knjige “Future Evolution”.
Neki znanstvenici, pak, razmatraju opcije slične onoj iz znanstveno-fantastičnog romana “Vremenski stroj” H. G. Wellsa u kojem su ljudi podijeljeni u dvije podvrste: okrutne, koji žive pod zemljom (Morlock) i nemoćne, koji žive na površini (Eloi).
Kolonizacija svemira
Naime, evolucijski sociolog Oliver Curry iz London School of Economics tvrdi da će znanstveno-tehnološki razvoj, ali i produbljivanje razlika između bogatih i siromašnih rezultirati time da će u idućih 10.000 godina ljudi evoluirati u dvije podvrste. Prvu “gracilnu” podvrstu će činiti visoki, vitki, inteligentni i kreativni ljudi koji će živjeti 120 godina. Ostatak svijeta činit će niži, zdepasti ljudi niže inteligencije. Te dvije podvrste neće se međusobno miješati. Jedna od mogućnosti za evolucijsko grananje Homo sapiensa je i kolonizacija Sunčeva sustava. Za početak, Mjesec i Mars bili bi dovoljni. Ako bi se ljudi trajno naselili na Marsu, radikalno različiti životni uvjeti od onih koji vladaju na Zemlji mogli bi izmijeniti evolucijski tok naše vrste. Znanstvenici poput Setha Shostaka iz Instituta za potragu za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) razmatraju i mogućnosti kolonizacije planeta izvan Sunčeva sustava. - Jedna od mogućnosti je da se ljude genetski modificira tako da izdrže iznimno dugotrajnu hibernaciju unutar robotiziranih letjelica. Kada stignu na odredište, ti bi se ‘Astrani’ probudili i počeli graditi novi svijet - rekao je Shostak. Ukratko, scenarija za budućnost ljudske evolucije ne manjka, no svi oni dolaze u obzir samo pod jednim uvjetom - da naša vrsta ne izumre, odnosno da ljudi u nekom od mogućih ratova ne unište sami sebe.
Prvi moderni ljudi, pripadinci vrste Homo sapiens, pojavili su se u Africi prije otprilike 200.000 godina. Analizom mitohondrijskog DNK, koji se prenosi s majke na dijete, utvrđeno je da je naš najstariji predak žena iz južne Sahare kojoj su znanstvenici dali ime Eva, a njezino se neprekinuto potomstvo održalo do danas. Prije oko 70.000 godina Afriku je pogodila kataklizmička suša, zbog čega je ljudska populacija gotovo izumrla jer se broj njezinih pripadnika sveo na oko 2000 jedinki. No, ti su hrabri i izdržljivi ljudi preživjeli, a njihovi su potomci prije oko 60.000 godina krenuli iz Afrike u osvajanje svijeta.
Mukotrpan život
Tijekom glavnine ljudske povijesti život je bio toliko težak da je mnogo djece umiralo u prvim godinama života. U drevna vremena polovica djece ne bi doživjela 20 godina, dok danas na zapadu 98 posto njih doživi 21 godinu. No, prirodna selekcija i genetske promjene pokretačke su snage evolucije. Primjerice, tijekom ledenog doba u Velikoj Britaniji mutacija koja je dijete činila otpornijim na hladnoću ili glad davala mu je snažnu prednost, pružajući mu veću vjerojatnost za preživljenje i prenošenje gena na nove generacije. U modernom svijetu centralnog grijanja i obilja hrane malo je vjerojatno da će ta mutacija donijeti djetetu bilo kakvu prednost.
- Ljudska evolucija je završila jer njezine pokretačke snage poput prirodne selekcije, genetskih mutacija i nasumičnih promjena više ne igraju važnu ulogu u našim životima - ustvrdio je britanski genetičar Steve Jones. Nadalje, kulturna evolucija i globalni procesi dovode do smanjenja genetske raznolikosti i do homogenizacije ljudske vrste. Tako se predviđa da će zbog intenzivnog miješanja ljudi u idućih 300 godina iščeznuti različitosti među rasama. - Diljem svijeta ljudi su sve više povezani. Povijest se stvara u krevetima, a naši kreveti postaju sve bliži jedni drugima. Miješamo se u jednu globalnu masu i u budućnosti ćemo svi biti smeđi - tvrdi Jones.
Simbioza sa strojevima
Za razliku od Jonesa, neki znanstvenici i futurolozi smatraju da će buduća evolucija čovjeka ići u smjeru poboljšanja njegovih fizičkih i mentalnih sposobnosti uz pomoću genetskog inženjerstva, ali i našom simbiozom s inteligentnim strojevima. - Sada raspolažemo nizom tehnologija koje su usmjerene prema nama, na modifikaciju našeg uma, metabolizma, osobnosti, ali i naše djece - ustvrdio je Joel Garrea, autor knjige “Radical Evolution”.
Poboljšanje čovjeka
On smatra da se “čovjekovo poboljšanje” može postići uz pomoć genetskih modifikacija, lijekova koji poboljšavaju naše fizičke performanse, psihoaktivnih lijekova koji utječu na raspoloženje i jačaju pamćenje i koncentraciju, ali i implantata koji nadomještaju dijelove ljudskog tijela.
Eksponencijalni razvoj umjetne inteligencije natjerao je futurologe, poput Georgea Dysona i Raya Kurzweila, da razmišljaju što će se dogoditi kada strojevi svojom pameću nadvladaju ljude. Na nekim područjima to se već dogodilo. Primjerice, 1997. godine IBM-ov kompjutorski program Deep Blue pobijedio je svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova. Kurzweil tvrdi da će do 2029. godine umjetna inteligencija dostići ljudsku te da je spoj strojeva i biološke inteligencije ne samo neizbježan nego će imati brojne pozitivne učinke. - Neće to biti samo invazija inteligentnih strojeva, nego ćemo se mi fuzionirati s tom tehnologijom. Umetat ćemo inteligentne naprave u svoje tijelo i mozak kako bismo živjeli dulje i zdravije - izjavio je nedavno Kurzweil. No, neki znanstvenici, poput Petera Warda, smatraju da hibridi strojeva i ljudi nisu najbolja opcija. - Kada govore o tome, ljudi misle da će kiberentika postati biologija. Po mome mišljenju, najlakši način mijenjanja čovjeka jest uz pomoć genetskih manipulacija - rekao je Ward, autor knjige “Future Evolution”.
Neki znanstvenici, pak, razmatraju opcije slične onoj iz znanstveno-fantastičnog romana “Vremenski stroj” H. G. Wellsa u kojem su ljudi podijeljeni u dvije podvrste: okrutne, koji žive pod zemljom (Morlock) i nemoćne, koji žive na površini (Eloi).
Kolonizacija svemira
Naime, evolucijski sociolog Oliver Curry iz London School of Economics tvrdi da će znanstveno-tehnološki razvoj, ali i produbljivanje razlika između bogatih i siromašnih rezultirati time da će u idućih 10.000 godina ljudi evoluirati u dvije podvrste. Prvu “gracilnu” podvrstu će činiti visoki, vitki, inteligentni i kreativni ljudi koji će živjeti 120 godina. Ostatak svijeta činit će niži, zdepasti ljudi niže inteligencije. Te dvije podvrste neće se međusobno miješati. Jedna od mogućnosti za evolucijsko grananje Homo sapiensa je i kolonizacija Sunčeva sustava. Za početak, Mjesec i Mars bili bi dovoljni. Ako bi se ljudi trajno naselili na Marsu, radikalno različiti životni uvjeti od onih koji vladaju na Zemlji mogli bi izmijeniti evolucijski tok naše vrste. Znanstvenici poput Setha Shostaka iz Instituta za potragu za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) razmatraju i mogućnosti kolonizacije planeta izvan Sunčeva sustava. - Jedna od mogućnosti je da se ljude genetski modificira tako da izdrže iznimno dugotrajnu hibernaciju unutar robotiziranih letjelica. Kada stignu na odredište, ti bi se ‘Astrani’ probudili i počeli graditi novi svijet - rekao je Shostak. Ukratko, scenarija za budućnost ljudske evolucije ne manjka, no svi oni dolaze u obzir samo pod jednim uvjetom - da naša vrsta ne izumre, odnosno da ljudi u nekom od mogućih ratova ne unište sami sebe.
| AKADEMIK MIROSLAV RADMAN Strah me idiokracije, vladavine idiotluka Kao biolog mislim da je ljudska vrsta postala glavni predator na Zemlji. To znači da smo postali predatori koji nemaju više predatora. Kada se to dogodi, evolucija predatora se uspori jer nema njegove aktivne biološke selekcije. Slično je kod mrava koji zbog svoje brojnosti mogu uništiti cijelo područje na kojem žive.  Ritam promjena Kada ga devastiraju, moraju ići na drugo područje. Ritam promjena koje nam nameće kulturna evolucija, koja je proizvod našeg mozga, takav je da ne znamo paše li nam to uopće biološki. Tu se kriju opasnosti. Najgore što bi nam se moglo dogoditi jest da postanemo društvo organizirano kao što su mravi ili pčele. U tom bi društvu moć i sposobnost manipulacija zadržao mali broj supermoćnih ljudi koji su ekvivalenti matice ili kraljice kod pčela i mrava. Gubitak individualnosti U takvom bismo društvu izgubili svoju individualnost. To već počinjemo osjećati u svim sferama života, pa čak i u znanosti. Primjerice, u znanstvenim radovima u kojima ima 50 anonimnih autora i samo jedan dominantni, onaj znanstvenik koji je pribavio novac za istraživanja. Moć manipulacije ide s novcem. Danas se vidi tendencija da ljudi koji imaju veću razinu znanja i školovanja imaju sve manje djece. Istodobno, edukacija se slabo nagrađuje i dolazi do loše selekcije edukatora. Također, vide se tendencije zaglupljivanja masa tako da se, mahom putem medija, ljudi potiču na što veće konzumerstvo. Ti bi procesi poput lavine mogli dovesti do retrogradne kulturne evolucije i rezultirati vladavinom idiotluka u kojoj će mediji manipulirati ljudskim moronima da što više troše. To bi bilo kao u filmu “Idiokracija” braće Coen; zastrašujućoj viziji 2500. godine gdje se živi u jednom groznom svijetu ostataka bivše civilizacije poput naše. |
clanak/art-2009,2,8,,151324.jl
bglavac
edin.kecanovic
