Makaranin dr. Ivan Cvitanušić, služeći se lingvističkom ana lizom, došao je do novih zaključaka o našem mogućem podrijetlu Hrvati su došli iz Egipta i Mezopotamije Hrvatski narod potječe iz Egipta i Mezopotamije i nije slavenskog podrijetla kako se to dosad smatralo.

Hrvati su bili sljedbenici egipatskog boga Hora te je odatle izvedena imenica Hor-vatska.

Ove smjele tvrdnje sažetak su nove teorije o podrijetlu Hrvata doktora filozofije Ivana Cvitanušića iz Makarske, koji svoje otkriće drži revolucionarnim, epohalnim i – konačnim. Misterij podrijetla Služeći se komparativnom lingvistikom, Cvitanušić se posljednjih četvrt stoljeća posvetio znanstvenom istraživanju te je obišao mnoge europske biblioteke. Prikupio je na tisuće stranica podataka koji idu u prilog njegovim tvrdnjama.

– Misterij o podrijetlu Hrvata konačno je riješen.

Najrigoroznijom filolingvističkom analizom nedvojbeno sam utvrdio kako imenica Hrvatska, odnosno Hor-vatska potječe od imena Hor, koje je egipatskog podrijetla. Osim toga, mnogi toponimi u Hrvatskoj nedvosmisleno upozoravaju na mezopotamsko podrijetlo hrvatskog naroda. Primjerice, ime našeg otoka Suska podsjeća na na mezopotamski grad Susu, stari hrvatski grad Nin kod Zadra nosi ime po znamenitom mezopotamskom gradu Ninivi i njegovu osnivaču Ninu.

Usto, nedvojbeno je da je i grad Zagreb dobio ime od svojih osnivača Hrvata podrijetlom iz okolice znamenite planine u Mezopotamiji Zag-ros.

Prezime Horvat, jedno od najraširenijih u jugoistočnom dijelu Europe, nedvosmisleno pokazuje da su preci toga raširenog plemena bili sljedbenici egipatskog boga Hora – kaže Ivan Cvitanušić, koji je svoju doktorsku titulu stekao na uglednom sveučilištu u Padovi.

Jesu li imena brojnih hrvatskih gradova uistinu potekla s Istoka ili je riječ o slučajnim podudarnostima, laicima je nemoguće prosuditi. No, Cvitanušićeva će teorija zasigurno izazvati podijeljene reakcije znanstvenika, ali i podgrijati maštu znatiželjnika koji su se prije nekog vremena susreli s pokušajima dokazivanja iranskog podrijetla Hrvata.

Hrvati su, prema Cvitanušićevim spoznajama, na dug put prema današnjoj domovini krenuli čak dvije tisuće godina prije Kristova rođenja, a na svoj su izvorni jezik i kulturu zaboravili “zahvaljujući” Ćirilu i Metodu te prelasku na kršćansku vjeru.

Traumatski zaborav

– Hrvati nisu pristigli u vrijeme poznate seobe naroda sa sjevera i sjeveroistoka, nego su emigrirali u današnju Hrvatsku iz Mezopotamije i Egipta u drugom i prvom tisućljeću pretkršćanske ere. Kao i svi stari narodi, poput Grka, Hrvati su bili politeisti i imali su svoje bogove, koje su nazivali istim ili sličnim imenima kao i drugi narodi na području današnjeg Bliskog istoka.

Dugo su, nakon dolaska na Balkanski poluotok, slavili svoje bogove i govorili jezikom svojih praotaca. Međutim, starokršćanska liturgija, koju su uveli Ćiril i Metod, potpuno je promijenila svijest starih Hrvata, izbrisala stari jezik te prouzročila traumatski zaborav podrijetla – objašnjava dr. Cvitanušić.

– Veliki antički povjesničar Diodor Sicilski nedvosmisleno potvrđuje u prvoj i drugoj knjizi svoje glasovite “Povijesne biblioteke” da su stari narodi sa srednjoistočnog područja migrirali prema zapadu te odatle sa sobom ponijeli svu znanost kojom su raspolagali veliki narodi, poput starih Egipćana u doba faraona, Feničana, Sumerana i drugih.

Uzrok migracija bili su veliki ratovi koji su se vodili na prostoru Euroazije, primjerice upad ratničkog naroda Hiksa u Egipat u drugom mileniju stare ere, grčko razaranje grada Troje, perzijansko i asirsko razaranje Egipta, grčko-perzijski ratovi, ratovi između Atene i Sparte te ratnički pohodi Aleksandra Makedonskog protiv većine ondašnjih naroda na području srednjeg istoka i Azije.

Današnji su Hrvati potomci drevnih plemena koja su još u pradomovini živjela u visokociviliziranim i uređenim državama. Prema arheološkim nalazima, prema imenima mjesta te ostacima antičkih svetišta, uočljivo je da su praroditelji Hrvata znatnim dijelom bili visokog aristokratskog podrijetla – kaže dr. Ivan Cvitanušić, koji je svoju teoriju već predstavio talijanskim kolegama, a oni su je s oduševljenjem saslušali.