GENETSKA MANIPULACIJA HRANE ( Eigil Kristensen )

Postoje brojna različita mišljanja o genetskoj manipulaciji i njenom potencijalnom području upotrebe. Mnogi ljudi se boje genetske manipulacije i posljedica genetski modificiranih organizama (GMO) u prirodi. Drugi ljudi vjeruju da je genetska manipulacija rješenje problema gladi širom svijeta i spašavanja globalnog okruženja.

JyllandsPosten, vodeće danske novine objavile su u jesen 1998 članak u kojem su nabrojani za i protiv genetske manipulacije povezano sa mogućnostima proizvodnje hrane.

Za genetsku manipulaciju

U principu genetska manipulacija biljaka slična je tradicionalnom uzgoju biljaka. Jedina je razlika da se rezultati genetske manipulacije pokazuju brže i da su precizniji.

Genetska manipulacija pojačava prehranbenu vrijednost hrane. Na primjer, jestiva ulja mogu se učiniti da odgovaraju idealnom profilu masnih kiselina. Proizvođači mogu razviti takozvanu «funkcionalnu hranu» koja može biti korisna kod određenih bolesti.

Genetska manipulacija također se može koristiti da bi se produžio vijek trajanja hrane i da bi se smanjili troškovi.

Može se istaknuti atraktivan okus hrane, na primjer povećanjem sadržaja šećera u jagodama.

Slično tome može se poboljšati estetska vrijednost žitarica i može se produžiti njihov period rasta dodavanjem naročitih gena koji štite od hladnoće tako da se one mogu uzgajati u hladnijim klimama.

Usađivanjem gena u biljke koji ih štite od štetnih insekata, moguće je smanjiti korištenje pesticida i njihov negativan utjecaj na okoliš. Također je moguće razviti biljke koje su otporne na pesticide i bolesti i to za uzvrat može povećati prinose.

Ukupno uzevši, genetska manipulacija može riješiti problem nedostatka hrane u zemljama Trećeg svijeta, između ostalog zato jer se mogu uzgojiti usjevi koji će rasti u inače nepovoljnim klimatskim uslovima.

Protiv genetske manipulacije

Tradicionalni načini uzgoja ne mogu se usporediti sa genetskom manipulacijom jer tradicionalni uzgoj dozvoljava postupno prilagođavanje prirode i hranjivih svojstava biljaka.

Tradicionalni uzgoj biljaka ne uključuje usađivanje određenih gena, već cijelih dijelova DNK niza, a time i višestrukih svojstava. To uključuje rizik od prenošenja i poželjnih i nepoželjnih svojstava sa jednog organizma na drugi.

Znamo da voće i povrće sadrži na tisuće sekundarnih tvari, a neke od njih štite od ozbiljnih bolesti. No ne znamo koje i mi ne možemo biti sigurni o pravim kombinacijama.

Čineći kvantni skok koji genetska manipulacija predstavlja, postoji rizik da ćemo žrtvovati neke zaštitne učinke.

Svojstva koja se usađuju u biljke genetskom manipulacijom s vremenom će se proširiti na druge biljke ako se one puste u prirodu. Jednom kada je usjev bio manipuliran kako bi se borio protiv naročitog pesticida, i druge biljke će jednoga dana steći ista svojstva. Rezultat će biti «superkorov» protiv kojeg ćemo se teško boriti. A prije ili kasnije, biljke koje su manipulirane kako bi se borile protiv insekata i drugih štetnika, stvorit će nove i otpornije štetnike.

Gladovanje u zemljama Trećeg svijeta nije uzrokovano nedostatkom hrane.

Nedostatak hrane u nekim dijelovima svijeta nastao je zbog siromaštva i loše infrastrukture.

Još dugo vremena mi ćemo moći osigurati dovoljno hrane za svjetsko stanovništvo.

Prilikom usađivanja stranih gena u hranu postoji rizik od stvaranja alergijskih reakcija.

To je potvrđeno eksperimentima sa genima uzetim iz brazilskih oraščića (alergeni za brojne ljude) koji su ubačeni u soju.

Pored toga genetska manipulacija također povlaći sa sobom etička pitanja.

Na primjer, životinjski geni se mogu primjeniti za razvoj enzima ili kultura kvasca koji se mogu koristiti kao tehnički aditivi u industriji hrane, ali vegetarijanci to neće moći pročitati na konačnom proizvodu.

Voće fantastičnih dimenzija

Martinus nije spominjao genetsku manipulaciju. No u svojoj knjizi Idealna hrana on objašnjava kako će se čovjekova hrana i prehrana jako promijeniti u budućnosti. Sva sredstva koja su se do sada ulagala u proizvodnju hrane trošit će se na razvoj zdrave vegetarijanske hrane. Nestat će današnje klaonice i postrojenja za uzgoj stoke, a buduće velika poduzeća bavit će se poboljšavanjem biljaka i razvijanjem jestivog voća. Posljedica toga će biti postupni razvoj voća jednostavno fantastičnih dimenzija u usporedbi sa današnjim vrstama.

 «Evolucija će dovesti do toga da će današnja poljoprivreda postati hortikultura. Talasajuća žitna polja postat će cvatući voćnjaci».

Kroz iskustvo i stjecanjem novog znanja o ispravnoj ljudskoj prehrani i ispravnom načinu razmišljanja, moći će se spriječiti sve bolesti povezane sa hranom i na taj način živjet ćemo svoje živote potpuno slobodni od bolesti.

Preveo sa danskog na engleski : Mogens K. Bech

Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden (12.01.2011.)