DUH SLOBODE I JIDDU KRISHNAMURTI

U svim duhovnim tradicijama, unutar i izvan corpusa

sacraluma tih tradicija, javljali su se pojedinci izuzetne duhovne

osobnosti koji su slijedeæi temeljne pretpostavke svojih

duhovnih tradicija razvijali na vlastitom putu duhovnog

perfekcioniranja ono krucijalno tih tradicija i bili promicatelji i

uèitelji suvremenicima i sljedbenicima u buduæim vremenima. U

indijskoj duhovnoj tradiciji …rsija koja seže do današnjeg doba,

to je gotovo paradigmatski prisutno. Fenomen gurua i procesi

guruizacije (uvažavajuæi i ono epifenomenalno u

quasi-guruizaciji našeg vremena, što je, meðutim, nebitno za

100

istinsku duhovnost!), ukazuju na primarni znaèaj Duhovnih

Uèitelja nekada, kao i danas.

U kontekstu mišljenja planetarnog poliloga koje artikulira

svekoliku fenomenologiju duhovne univerzalizacije i

planetarizacije, uloga Duhovnih Uèitelja znaèi ono što se u

dimenziji sakralnosti pojedinih religijskih tradicija (što

integralno pripada dimenziji duhovnosti kao njen najviši

modus!) odnosi na fenomen svetaštva. Ali, treba napomenuti:

unutarnja veza jednog i drugog je èesto prisutna jer duhovnost

jest nedjeljiva cjelina svih duhovnih dimenzija. Najteži je

zadatak mišljenja misliti ono krucijalno u fenomenu Duhovnih

Uèitelja. Oni se pojavljuju rijetko, neoèekivano, u razlièitim

materijalnim likovima èovjeènosti. Svojom pojavom èesto i

iznenaðuju ili zbunjuju. Ali oko njih širi se aura duhovnog

prosvjetljavanja. Oni su najmalobrojniji svjetionici na oceanima

svjetovne tame i neznanja. Njihovo svijetlo ima kozmièku

probojnost i disperziju. Oni ukazuju na Put kojim svaki èovjek u

svom duhovnom ratu može iæi ali kao duhovna osobnost, po

mjeri svog duhovnog biæa.

Meðu suvremenim Duhovnim Uèiteljima, uz velikog

yogina integralne yoge koji navješæuje supramentalnu dimenziju

i duhovnu evoluciju èovjeka i èovjeèanstva Shri Aurobinda

Ghosea, treba istaknuti i Jiddu Krishnamurtija, osobu koja je

izrasla u teozofskom okrilju, ali je u svom rastu i življenju

duhovne slobode, napustila tu sredinu težeæi višoj dimenziji

duhovnog bivstvovanja.

Šireæi svoju misiju duhovne slobode po cijelom svijetu,

Krishnamurti se obraæao èovjeku svih svjetonazora i tradicija,

èovjeku kao usvjetovljenoj egzistenciji u onom svakodnevnom.

Želio je da u svakom èovjeku probudi svijest o njegovom

duhovnom biæu, o skrbi svakog pojedinca za svoje duhovno biæe,

da rastjera tamu neznanja i još opasniju tamu polu- i sve-znanja

kojom su oneèišæeni umovi ljudi koji slijede bezbrojne autoritete

u svom svjetovnom i duhovnom životu, autoritete politike,

znanosti, religije etc. Pronalazio je skrivene putove do umova i

srca ljudi usaðujuæi u njih duhovnu èistoæu, koristeæi rijeè i

magiju svoje osobnosti. Možda neprimjerena usporedba: ali, ono

što je Sokrat bio u ranoj tradiciji grèke filozofije, to je

Krishnamurti za suvremenog èovjeka Zapada zapalog u taloge

duhovne barbariziranosti.

101

Nažalost, kao i Aurobindo Ghose, i Krishnamurti je kod

nas još nepoznat. Osim prijevoda nekoliko njegovih predavanja

u knjizi «Duh i sloboda» u izdanju «Grafosa» prije dosta godina,

i nešto pomnije prevedenog izbora predavanja u knjizi «Na

putovima slobode», nedavno, u izdanju Biblioteke Tragovi,

nemamo na našem jeziku njegove Rijeèi. Ovaj kratak izbor je u

velikoj mjeri reprezentativan i uistinu prvijenac u upoznavanju

naše sredine s tom izuzetnom duhovnom osobnošæu. Stoga

zaslužuje posebnu pohvalu. Uz kratak prikaz Krishnamurtijeva

života, uz razgovor koji je voðen s jednim od najboljih

poznavalaca Krishnamurtijevog nauka, dana je i iscrpna

bibliografija Krishnamurtijevih radova.