Dostupni ste 24 sata na dan. Prestali ste raditi da biste živjeli i sada živite da biste radili. Iskusili ste sve 'blagodati' uspješnog poslovnog života i sad želite svoj stari život natrag.Ono što se u nas dogodilo relativno nedavno, na Zapadu vlada već desetljećima. Posao je postao dominantna sfera života, pa nezadovoljstvo raste. Zato su u SAD-u i Europi napredovanje u poslu, dodatni izazovi, veća plaća, službeni automobil i ostale beneficije postale sve manje privlačne.

Na Zapadu, u društvu koje je se bori s održavanjem kakve-takve ravnoteže između poslovnog i privatnog života, već desetak godina primjetan je trend tzv. dobrovoljnog downshifting – sve je više onih koji dobro plaćeni posao mijenjaju za onaj koji donosi manje novca, ali i manje stresa. I dok su do prije par godina svi odabirali karijeru, danas raste broj poslovnih ljudi koji odabiru kvalitetniji život nauštrb primanja i visokih pozicija u svijetu biznisa.Još 80-ih godina prošlog stoljeća kompanije su uvidjele da moraju uvesti programe koje bi uravnoteživali poslovni i privatnu sferu života i time smanjile rastuće nezadovoljstvo. Posljednjih godina težnja za usklađenim životom postaje imperativ i termin downshifting postaje sve češći u krugovima visokog biznisa.

Što je downshifting? To je životni stil u kojem se pojedinac vodi načelom manje je više, te smanjujući potrošnju i potrošački stil života dobiva kvalitetniji život. Pojedinci odabiru jednostavniji život zbog mnogo razloga, bilo da je to spiritualnost, zdravlje, povećanje 'kvalitetnog vremena' i sl.Što je razlog ovog 'silaska' na stepenicu niže? To su vrijednosti. Ljudi koji dobrovoljno biraju silazak u karijeri umjesto uspona vode se načelom da je novac sredstvo, a ne cilj.Australski institut 2003. godine proveo je istraživanje koje je pokazalo da je razlog za downshifting želja za uravnoteženim i ispunjenim životom te bolje zdravlje koje je često bilo narušeno stresom na poslu. Istraživanje koje provedeno 2004. godine u SAD-u pokazalo je da je 19 posto Amerikanaca dobrovoljno odabralo manje plaćen posao i manju potrošnju u prethodnih pet godina. Istraživanje je pokazalo i da je 48 posto Amerikanaca u prethodnih pet godina napravilo nešto od sljedećeg: smanjilo broj sati provedenih na poslu, odbilo ili prestalo tražiti promociju ili se odselilo u zajednicu koja ima manje potrošački stil života. Australski institut 2003. izvijestio je kako se je od početka 90-ih godina prošlog stoljeća 23 posto Australaca odlučilo za jednostavniji život i manju zaradu. Slične rezultate pokazala su istraživanja u Kanadi i Novom Zelandu, dok su ona provedena u Velikoj Britaniji 2004. godine pokazala da u narednim godinama četiri od deset Britanaca mlađih od 35 godina planira svoj dobro plaćeni, ali visoko stresan posao zamijeniti drugim. Mnogi ispitanici bili su visokopozicionirani menadžeri koji su spremni pretrpjeti drastično rezanje plaće samo da bi 'pobjegli'. Broj osoba koji su se 1997. odlučili na jednostavniji život bio je 1,7 milijuna. Do 2002. godine taj se broj popeo na 2,6 milijuna.
preuzeto sa:

www.poslovni-savjetnik.hr