BOGATSTVO  SVIJETA  OSJEĆAJA

                                          Per-Anders Hedlund

 

„Nisam imao pojma da si toliko osjetljiv!“ To mi je rekao čovjek koji me poznaje mnogo godina. On je upravo čuo predavanje koje sam održao o svojem putovanju kroz život. Da, to je istina, ja sam osjetljiva osoba, ali također može biti stvar u tome da se bude u „kontaktu“ sa vlastitim osjećajima i da se ima hrabrosti slobodnije ih izraziti. Uostalom, moj emocionalni život i moj unutarnji svijet toliko su bogati da ih ne bi zamijenio sa nekime tko možda ima grublju i snažniju narav.

      Nedavno sam pročitao zanimljivi članak o toj temi u magazinu Moderna psihologija. Relativno novo istraživanje ukazuje na činjenicu da je oko 15-20% stanovništva ono što nazivamo „vrlo osjetljivima“. To nije dijagnoza, kao što je to na primjer u slučaju ADD ili ADHD, već više karakterna osobina ili „vrsta osobnosti“. VOO, vrlo osjetljiva osoba, to je ispravan pojam i to znači biti rođen sa osjetljivijim živčanim sustavom od ostatka populacije. Mozak VOO procesira informacije koje primamo od naših osjetila na dubljoj razini. Oni su na primjer osjetljiviji na svjetlost, mirise, zvukove i lakše na njih utječu osjećaji i raspoloženja drugih ljudi. Zbog toga se oni tu i tamo moraju povući kako bi izbjegli da ih preopterete osjetilni podražaji. Odmoriti se, razmisliti i složiti svoje impresije vrlo je važno za VOO. Nije nužno teret biti vrlo osjetljiva osoba. Umjetnost, muzika, doživljavanje prirode često predstavljaju snažna, pozitivna iskustva – snažnija i intenzivnija nego za druge. Za osobu koja je uspjela prihvatiti i prilagoditi se tome da je vrlo osjetljiva kvaliteta života može također biti viša nego za osobu koja nije vrlo osjetljiva. To su, prema Elaine Aron, koja  proučava ovu temu od 1991, potvrdila istraživanja. Psihološka znanost obično je smatrala ljude sa takvim karakternim osobinama zatvorenima i sputanima. Prema Elaine Aron to nije točno. Nadalje, oko trećine takvih osoba ima otvoreni karakter. Međutim, treba dodati da grublja, ne toliko osjetljiva osoba može biti pažljivija i imati više suosjećanja od vrlo osjetljive osobe. Razlika je u osjetljivijem živčanom sustavu.

       Ovaj članak ima link sa web stranicom www.hsperson.com, gdje je moguće napraviti test, što sam naravno i učinio. I osjetio sam sreću i olakšanje kada sam otkrio da sam definitivno VOO, prema testu. Tu sam pronašao objašnjenje svoje osjetljivosti na zvukove, koju sam imao cijeli život, moju sklonost da osjećam ono što drugi ljudi osjećaju, svoju potrebu da se povučem kako bi razmislio o svojim iskustvima i moju poteškoću u nošenju sa stresom i velikom količinom informacija. Ali ta web stranica također spominje sposobnost da se uživa u muzici, da se uživa boraviti u prirodi, da se bude kreativan i sposobnost doživljavanja života iz duhovne perspektive, što ja i činim. Za mene je to bilo oslobađajuće čitanje. Ja mogu vrlo dobro razumjeti sve odrasle ljude koji nakon što su mnogo godina doživljavali da su drugačiji, shvate da su oni na primjer disleksični ili imaju neke druge poremećaje kao što su ADD, ADHD ili su, kao u ovom slučaju VOO. To znači da sa nama nije puno toga pogrešno, mi smo samo više osjetljivi ili imamo određenu disfunkciju u načinu kako naš mozak obrađuje životne impresije. Volio bih vam reći da sam se, na svoj vlastiti način, naučio nositi sa svojim vrlo osjetljivim živčanim sustavom, zahvaljujući molitvi i redovitoj meditaciji (naravno i vježbanju).

     Martinus također piše o „bićima kojima dominiraju osjećaji“. U knjizi Livets bog 1, 5. poglavlje, on opisuje kako dvije kategorije bića, „bića kojima dominiraju osjećaji“ i „bića kojima dominira inteligencija“ doživljavaju život na različiti način, što ovisi o životnim iskustvima i o tome koja osnovna energija dominira u umu. Kroz evoluciju prema „carstvu pravog čovjeka“ mi ćemo svi postići ugodnu ravnotežu između te dvije osnovne energije. Kroz to mi ćemo dobiti veći pristup intuiciji i mudrosti, a na kraju i „kozmičkoj svijesti“.

     Jednostavno izjaviti da su „biće kojim dominiraju osjećaji“ i osoba koja je vrlo osjetljiva isto, nije ispravna analiza. No možemo vidjeti da postoji neurološko objašnjenje zašto neki ljudi, vjerojatno oni „kojima dominiraju osjećaji“ više pate zbog stresa i trenutnog ubrzanog razvoja. Siguran sam da su brojni ljudi koji su zainteresirani za duhovni i osobni razvoj, uključujući i Martinusove analize, manje ili više „vrlo osjetljive osobe“. Također mogu zamisliti da brojni ljudi ponekad doživljavaju svoju osjetljivost kao veliki teret. No ako zapitamo svoje više sebstvo (sve unutarnje znanje koje smo stekli kroz život, kao i putem Martinusa) o svijetu emocija, odgovor bi vjerojatno bio ovakav:

     Ti znaš da postoje sretni i nesretni osjećaji, radost, tuga, nada, očaj, ljubav, mržnja, povjerenje i strah. Ali ti lako zaboravljaš da ako bi postojao samo jedan aspekt, ne bi postojao ni onaj drugi. Kako bi mogao doživjeti sreću (radost, nadu, ljubav i povjerenje) da prethodno nije tvoje srce posjetila nesreća (tuga, očaj, mržnja, strah)?

     Sve što se doživljava može se samo doživjeti u odnosu na nešto drugo – svoju suprotnost. Kako bi mogao doživjeti svjetlost ako ne bi postojala tama?

    Kako bi mogao doživjeti toplinu ako ne bi postojala hladnoća? Isto vrijedi i za tugu i radost, mržnju i ljubav, strah i povjerenje…

   Zato ti kažem da je uistinu sretan onaj čovjek koji može otvoriti svoje srce za sve osjećaje. U takvom srcu mogu se pronaći brojna životna bogatstva.

   No možemo li se mi uistinu naučiti nositi sa nesretnim, bolnim osjećajima? Pa, moje je iskustvo da život nudi i tu mogućnost. Svi mi u određenoj mjeri doživljavamo krize u svojem životu koje izgleda da imaju transformirajući učinak na našu psihu – kako na srce tako i na um. Svaki puta kada doživimo bolne poteškoće i kada doživimo da smo emocionalno „preživjeli“ ne možemo izbjeći da ne razvijemo više strasti prema životu i povjerenja u život. Naročito ako smo doživjeli snagu i podršku koju smo dobili kroz molitvu, kada se predajemo Božjoj volji. Nesretni osjećaji su naravno nesretni osjećaji. Ali čim prije odustanemo od borbe – straha i otpora kako bi izbjegli osjećanje bola – tim brže to prolazi. To za uzvrat stvara prostor i priprema srce da ponovno u potpunosti prihvati sretne osjećaje. Na taj način vjerujem da možemo postati dugoročno sretni, a ne samo kratkoročno, jer možemo prihvatiti i biti spremni za život onakav kakav JEST u cjelini, a ne samo za ona područja koja bi radije doživjeli. Naš osobni razvoj, to jest, da se postupno budimo za „kozmičku svijest“ zahtijeva brojne sastojke različitih životnih iskustava. Dakle, mi trebamo naučiti prihvaćati i razumjeti vrijednost kako „neugodnog dobra“ tako i „ugodnog dobra“, kako to kaže Martinus. To nam olakšava i obogaćuje život – bez obzira da li nama „dominiraju osjećaji“ ili mi više doživljavamo život kroz inteligenciju i razmišljanje.

 

Prijevod : Anne Pullar

Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden (05.08.2013.)