Sve svoje darove, (bilo da ih je poklanjao bogovima, ili ljudima) Zeus je vadio iz dviju velikih posuda koje je čuvao u svojoj Zlatnoj palači na Olimpu, a te dvije posude izradio mu je sam bog kovač Hefest. Tako su se u jednoj posudi nalazili dobri, a u drugoj loši darovi, a iz koje će izabrati Zeus bi to napravio prema vlastitom nahođenju.

Njegovo najmoćnije oružje bili su munje i gromovi, a njegov štit imena 'egida' bio je neprobojan. Zeus je rado boravio na planinama koje su zadirale među oblake, a najradije je bio na Olimpu u Tesaliji, Idi na Kreti, u Troadi, na Parnasu u Fokidi, na Kiteronu u Beotiji, a kada je postao bog Rimljana pod imenom Jupiter boravio je na rimskom Kapitolu.

Zeus je bio svenazočan bog, pa su jedino njega ljudi za pomoć mogli zamoliti bilo gdje, a ne samo u hramovima kao pomoć drugih bogova i božica. Ponekad je među ljude silazio u promijenjenom obličju npr. kao čovjek, ili kao prirodna pojava (kiša, vjetar…), ili pak kao životinja (labud, bik …), no, to je bila poslastica i drugih bogova.

Zeus je silno volio beskrajne gozbe koje je priređivao s ostalim bogovima i božicama gdje su se točili nektar kao piće i posluživala ambrozija kao glavno jelo. (To nije onaj korov ambrozija zbog kojeg danas mnogi ljudi imaju problema s alergijom – po Athumanunhu) Zeusa je dvorio vinotoča Ganimed i božica vječne mladosti prekrasna Heba, plesom su ga uveseljavale božice ljupkosti Hariteje i božice lijepih umjetnosti Muze.

Tijekom obnašanja vladarskih obveza u pratnji Zeusa bile su božice i bogovi (Bia, Zel, Kratos i Nika kao božica utjelovljenja moći, krepkosti, vitalnosti, snage i pobjede). Kad bi se Zeus našao u ulozi suca ljudima i bogovima pomagala mu je božica zakonitog poretka Temida i božica pravednosti Dika (ova božica ima povez na očima, u jednoj ruci drži vagu, a u drugoj mač. Kreće se vrlo oprezno i izuzetno sporo, ali kada stigne do cilja neumoljiva je i nerijetko upravo mačem donosi presudu. Otuda nam i ono o pravdi da je spora, ali uvijek stiže i tada je neumoljiva – po Athumanunhu)

Tijekom osiguranja prirodnog poretka pomagale su Zeusu četiri božice godišnjih doba zajedničkog imena Hore. Nerijetko u društvu Zeusa našle bi se i božica sretnog slučaja Tiha, pa božica mira Ejrena, pa božica duge Iris koja je ženski 'pandam' božanskog glasnika Hermesa. (kad bi drevni Grci na Nebu ugledali dugu, bila je to Iris ili Irida, govorili bi da je to glasnica boga Zeusa – po Athumanunhu).

Zakonita supruga Zeusa bila je prelijepa i dostojanstvena božica Hera. S Herom, Zeus je imao troje djece, boga jarosnog (divljačkog, koljačkog) rata Aresa, božanskog kovača i oružara boga Hefesta i božicu vječne mladosti predivnu Hebu. Zeus je doista visoko cijenio Heru i iskazivao joj sve dužne počasti. (No, to mu nije bila zapreka da je prevari čim bi se našao u društvu neke božice ili smrtne žene – po Athumanunhu)

Doista, taj nepopravljivi 'ženskaroš' Zeus, birao je ljubavnice jednakim redom kako među božicama, tako i među smrtnim ženama. Sada će Vam Athumanunh ispisati poduži popis tih njegovih ljubavnih avantura iz kojih su rođeni mnogobrojni bogovi i junaci, mnogobrojne božice i smrtne ljepotice. Idemo onda nekim redom, prvo božice:

s Demetrom imao je kćer Persefonu, s Mnemosinom božicom pamćenja imao je devet kćeri, devet predivnih i očaravajućih muza (Talija – muza komedije, Uranija – muza astronomije, Melpomena – muza tragedije, Polihimnija – muza lirike, Erato – muza poezije, Klio – muza povijesti, Kaliopa – muza deklamacije (glasnogovorništva), Euterpa – muza muzike i Terpsihora – muza plesa),

nadalje, s Eurinomom imao je Harite, s Tetidom (ovo nije božica Tetida majka Ahilova – po Athumanunhu) je imao četiri kćeri imena Hore – božice godišnjih doba, Moire i Diku, s Dionom Afroditu, s Majom Hermesa, s Letom božanske blizance (po njima je i znak u horoskopu, ali nisu to Dioskuri – po Athumanunhu) Apolona i Artemidu.