Dakle, sve se svodi na prirodnu katastrofu, odnosno na ponašanje Sunca u prošlosti. Svima nam je jasno da nam Sunce ne daje samo dnevnu svjetlost koja je potrebita za rast biljaka. Sunce u mnogočemu utječe i na ljudsku plodnost i emitira prema Zemlji opasne kozmičke zrake, zrake izuzetno kratke valne duljine, moćne i opasne zrake, zrake koje vrlo lako mogu uništiti život na Zemlji da ona nema zaštitni oklop u atmosferi.

Dakle, zračenje sa Sunca najznačajniji je čimbenik klimatskih promjena. Kad je Sunce posebno aktivno ono proizvodi veliki broj Sunčevih pjega, a one pak onda u Svemir izbacuju veliki broj nabijenih čestica koje dovode do zgusnuća prostora između Sunca i Zemlje.

Jedna od takvih aktivnosti Sunca dogodila se i u rasponu od 440. do 814. godine.

Opet će sada Athumanunh pozvati u pomoć matematiku, odnosno brojanje, pa ako je Venera za drevne Maye rođena 12. kolovoza 3114. godine p. K. i ako se sjetimo mayanskog 'Super broja', odnosno 1 366 560 dana, onda to brojanje pada u 627. godinu.

Ta pak godina odgovara misterioznom nestanku drevnih Maya na vrhuncu svoje moći. Dakle, čestice koje donosi 'Sunčev vjetar' (strašni bog sunca Tonatiuh – po Athumanunhu) utječe na ljudski hipotalamus, koji nadzire izlučivanje FSH, koji opet nadzire razvitak stanica sperme u testisima muškaraca, a kod žena on određuje sazrijevanje i otpuštanje jajašca. ž

To pak promjenjivo magnetsko polje dovodi do pada plodnosti drevnih Maya (rađa se sve manje zdrave djece koja su nužna za održavanje cijele vrste, ali i samoga naroda – po Athumanunhu). Athumanunh zna da su drevni Maye posebno bili zaokupljeni ritualima plodnosti ljudi i same Zemlje.

No, zašto se onda taj pad plodnosti nije odrazio i na druge drevne narode toga doba u ostalim dijelovima Svijeta?

Izgleda da je uslijed okomitog ulaska kozmičkih zraka na površinu Zemlje najveći bio između 10 i 20 stupnja sjeverno i južno.

Nadalje, to dovodi do pada aktivnosti Sunčevih pjega, pa dolazi i do nekakvog 'mini ledenog doba' koje dovodi do smanjenja isparavanja vode iz oceana, a to će pak dovesti i do suše.

Pojava suše objašnjava i strašnu potrebu drevnih Maya za štovanjem bogova kiše, jer očito da im je nedostajalo svježe vode. Zapravo priča nam je poznata i danas kada i nas pogađaju neočekivane suše i obilate kiše opet na suprotnim stranama gdje su potrebite.

Dakle, na kraju ako opet počnemo brojiti kao Maye stižemo do nadnevka 22. prosinac 2012. godine i izgleda po svemu sudeći drevni Maye su nas zapravo jasno željeli upozoriti na neku moguću predstojeću prirodnu katastrofu, a koju su oni jednom već davno prije iskusili.

Dobro, to bi bilo to, a time je Athumanunh odgovorio na pitanja s početka ove serije o drevnim Mayama – Što su to drevni Maye grozničavo proračunavali?

Jesu li nam ostavili kakvu poruku?

Zašto su tajnovito nestali na samom vrhuncu svoje moći?

Zašto su svoje nevjerojatne i veličanstvene gradove prepustili nemilosti džungle?