Bajke su svojim sadržajima, zapletima i raspletima zapravo sam život naslućen iznutra. One su tematski uvjek crno-bijele jer su temeljene na suprotnosti dobra i zla, ali su istovremeno svojevrsna garancija, da će zlo biti kažnjeno, a dobro nagrađeno i da je sreća ne samo moguća, nego je i ostvariva i onda kad se čini dase sve urotilo da je onemogući.Osim što zadovoljavaju dječju potrebu za čarolijom one imaju i pedagoški karakter, jer bajke (kao i mitovi) nude sve zamislive modela ljudskog ponašanja, pa dijete kroz bajku može iskusiti ispunjenje želje, pobjedu nad svim suparnicima, uništavanje neprijatelja i nakon teških trenutaka straha, tjeskobe, neizvjesnosti i borbe konačnu sreću. Simbolički bajke se povezuju sa snovima i sanjarenjem na javi i istodobno se obraćaju i našem svjesnom i našem nesvjesnom. Razlika između mita i bajke je u tome što mit priča o nama nezamislivim događajima koji izazivaju strahopoštovanje, ali ih ne možemo zamisliti u svojim životima. Nasuprot tome, iako su događaji u bajkama često neobični i krajnje nevjerojatni, uvjek su prikazani kao obični, kao nešto što bi se mogli desiti bilo kome od nas.Zato dijete bajku doživljava kao istinitu. Kroz bajku dobija psihološku pouku da se svaki pesimizam nakraju pretvara u optimizam i da se u svaki kaos može uvesti red. Bajka razvija djetetovu maštu i izgrađuje u njemu vjeru da je moguć bijeg iz opasnih situacija, oporavak od teškoća i užasa i konačna utjeha.
Dakle, svaka je bajka čarobno ogledalo koje odražava neke izraze našeg unutarnjeg svijeta i korake nužne za razvoj od nezrelosti ka zrelosti.No bajke nisu potrebne samo djeci. Životna priča o britanskoj princezi Dijani (pepeljuga) je zaokupila cijeli svijet, a mnoge mlade djevojke sanjare o «princu na bijelom konju» koji će ih spasiti i usrećiti. U teškim životnim trenucima svi priželjkujemo zlatnu ribicu koja bi nam ispunila bar jednu želju. Svi ponekad poželimo da se partner pored nas preobrazi u osobu kakvu doista želimo, kao što se žaba pretvorila u princa. Svi bajkoviti motivi ili samo neki njihovi segmenti prate nas kroz cijeli život. Iskrsavaju kroz snove, dnevna sanjarenja, mogu se pojaviti u vizijama i uvjek nose simboličnu poruku što trebamo napraviti da bi razriješili postojeći problem. Bajka je sjećanje naše duše da se sve može dobro završiti, jer ona, naša duša je tihi svjedok iza scene na kojoj se odigrava drama našeg života. Duša zna sva pitanja i sve odgovore; i kad bi se samo dovoljno umirili, kad bi se samo dovoljno otvorili i prepustili toznanje bi doprlo do našeg uma.Poznavanje, prepoznavanje i pravilno shvaćanje simbola je jedan od načina da uspostavimo komunikaciju sa svojom vlastitom dušom i sa Dušom Svijeta.
Simboli u bajkama:
-Kralj i kraljica-autoritet, mudrost, skrb i sigurnost.
-Princ i princeza- simboliziraju nas same.
-Ljepotica i zvijer-mnogoznačno, ali uvjek smo to mi i naši nagoni, potrebe i očekivanja u svijetu realnosti. Zvijer može simbolizirati i stvarne osobe iz našeg života.Humaniziranje i socijaliziranje.
-Zlatna ribica- pomoć koja dolazi iz duhovnih sfera i to tek nakon mnogostrukih uzaludnih napora.
-Žaba-naše niže ja, nesvjesno ili predsvjesno.
-Duh iz boce-uspavan, ako se pusti, silovit sadržaj nesvjesnog. Može biti blagotvoran, ali i razoran.
-Bratac i sestrica-objedinjavanje naše dvojne naravi.
-Zla maćeha-negacija ljubavi.
-Dvojica braće-oprečne osobine naše naravi.
-Tri praščića, Tri jezika, Tri pera i druge «trostruke priče»-id, ego i superego,preobražaj.
-Pepeljuga-nagrada za strpljivo podnošenje aktualne sudbine, suparništvo između braće i sestara.
-Ružno pače-povoljan ishod usprkos okolnostima.
-Crvenkapica-žestoki osjećaji, strah od proždiranja, preplavljenosti.
-Ivica i Marica-egzistencijalne opasnosti.
-Zla maćeha-ljubomora
-Snjeguljica-adolescentske krize.
-Trnoružica-strah od seksualnosti.
-Sedam patuljaka, Domaći i slični likovi iz bajki- uvjek dolaze iz nekog drugog svijeta i zato su simboli nesvjesnog.
-Čarobno ogledalo-zbog analogije s vodom (Narcis) može biti simbol nesvjesnog, ono odražava istinu, iskrenost i tajne srca i svijesti.