Slanovodno more bilo je mirno, gotovo bez valova, noć je bila mračna bez Mjeseca, miris soli i ružmarina miješao se zrakom. Hitroplovka (athu. odgovara ratnom brodu tip krstarica) Alanđana bez problema je klizila mirnom površinom mora. Na palubi i jarbolima moreplovi (athu. mornari) su zapalili brodske lampione i napeto motrili u tminu noći.

Pored vodiplova (athu. kormilo) je stajao galiplov (athu. admiral Svjetlonoša) Slanalan, a pored njega dva jarbolnika (athu. poručnik) i zapovjednik Hitroplovke kontraplovnik (athu. kapetan bojnog broda) Stalan. Moreplovi su znali da nazočnost galiplova i konrtaplovnika na palubi, u ovo doba noći, nije slučajno, pa su svoju stražu i motrenje držali još pozornije.

Ispod palube Grbovnik je probudio Ratoplove (athu. ukrcno mornaričko pješaštvo) koji su naoružani i pripremljeni čekali zapovijed. Mjesec se na trenutak probio kroz oblake, a miris soli i ružmarina odjednom se pomiješao s vlagom morske trave.

Odjednom iz dubine mora se začulo jezivo zavijanje koje je nalikovalo urliku stvorenjima koja nisu iz ovog Svijeta živih. Hitroplovka se odjednom zaljulja i potom kao da se s nečim sudarila - nešto golemo udarilo je u ojačani trup hitroplovke. Vodiplovnik (athu. kormilar) je ipak uspio zadržati Hitroplovku na plovnom smjeru.

Iz mora su počela izranjati bića najgorih noćnih mora: krljuštima i školjkama prekrivene diabolične sablasti, s kandžama poput bodeža i kliještima te očima koja su sjajila bolesnom svjetlošću dubina. Te ruke, ako su to uopće bile ruke, donekle su mogle nalikovati ljudskim, ali mrežaste plivajuće opne, a u čeljustima redovi zuba šiljasto-špicastih, ipak su zorno ta bića smještala i činila ih drugačijim od ljudskih.

Prvi udar Moronema bio je brutalan, ali i sputan iznenadnim kontraudarom Ratoplova iz potpalublja, Moronemi su dolijetali na palubu Hitroplovke kao da ih more katapultira, ali Moreplovi i Ratoplovi svojim oštricama spremno su ih dočekivali i čelik je parao vlažno meso.

Galiplov Slanalan, iskusni Moreplov, s vidljivim ožiljcima prošlih bitaka, snažno je zabio harpun u prsa najvećem jezibiću dubina. Dok je stvorenje riknulo i povuklo se s bolnim urlicima, Galiplov je isukao Oštrosijek i snažno zapovijedio: Hitroplovka spremna za borbu! Pobacajte ove nemani natrag u dubine iz kojih su došli!

Moreplovi i Ratoplovi nakon nekoliko složnih kontraudara uspjeli su potisnuti i izgurati Moroneme s broda. Potom Moreplovi na zapovijed Palubnika (athu. mornarički narednik) Rinodara pobacaju u more bačve s uljem i zapale ih zapaljivim strijelama. More oko Hitroplovke plane, a ulje stane gorjeti na površini.

Moronemi ovo nisu očekivali, a vatra ih uspaniči i oni nestanu ispod površine. Međutim, to nije bio kraj, negdje u dubinama nešto je sve ovo promatralo i čekalo ...

Hitroplovka je bila sve bliže obali, ali još uvijek u dubokim vodama Slanovodnog mora, napetost i opreznost na Hitroplovki Svjetlonoša nije popuštala. Ranarnici Svjetlonoša brzo su prebrojavali gubitke i sanirali rane. Naime, pet Moreplova je nestalo, a svi ostali, Moreplovi i Ratoplovi, imali su nekakve posjekotine od kandži i ugriza.

Galiplov Slanalan sada je stajao na pramcu Hitroplovke, čvrsto stežući harpun, dok su ostali Svjetlonoše stajali oko njega i promatrali površinu mora. Nešto nije dobro! Iako je napad bio divlji, nije bio bez plana ... kao da su bili vođeni, kao da su samo testirali našu snagu, brojnost i budnost. Mrmljao je Galiplov i prije nego je dovršio rečenicu, iz dubine je opet nešto zatutnjalo.

Ovoga puta nije bilo zavijanja ni urlika - samo zlokobna tišina, a tada je more počelo svijetliti tjeskobnom zelenom svjetlosti. Hitroplovka spremna za borbu! Zagrmio je Slanalan, a potom su je svi ugledali! Velika silueta, veća od najvišeg jarbola Hitroplovke, silueta M'Raka. Njegova kliješta dohvate bok Hitroplovke, a ogromne oči, nalik žeravici u Tami, zasjale su iz dubine ispod površine mora.

Galiplov Sanalan nije čekao kako bi se ostali Svjetlonoše prestali čuditi pojavi velike nemani: Vatru, sulice ...! Sve što imate! Moreplovi I Ratoplovi izbacili su doista sve što su imali, bačve s uljem, zapaljive sulice, harpune, pikobode ... No, ništa nije moglo zaustaviti M'Rak-a, osim što je vatra dodatno osvjetlila njegov oklop koji je bio prekriven kamenim pločama, školjkama, koraljima ...

Galiplov se tada dosjeti: Imate li na Hitroplovki bačve s 'crnim prahom Crnog plamena' (athu. nešto što mi poznajemo kao barut)? Kontraplovnik odmah da znak i desetak bačvi donesu Moreplovi. Bačve su brzo bačene preko ograde, a na njih je Galiplov bacio baklju.

Snažna eksplozija odjeknula je i podigla veliki vodeni stup u zrak. M'Rak urlikne jer je ostao bez kliješta, Hitroplovka se opasno njihala nakon eksplozije, pa su se Svjetlonoše morali pridržati za ogradu. M'Rak se povukao u dubinu, Moreplovi su brzo gasili požare i popravljali oštećenja na Hitroplovki.

Mislim da je to za sada to, već smo blizu obali, čeka nas Alantael, ovo su do sada morali primijetiti ... sretan sam što će sada dalje On nastaviti brinuti za ove nemani. S osmijehom u kutu usana prozbori Galiplov Slanalan. No, nešto je i dalje sve to promatralo, strpljivo čekalo svoju priliku za osvetu ...