Iako se do 17. stoljeća čvrsto vjerovalo da jednorog doista postoji, čvrsti dokazi ipak ne postoje, a nakon 17. stoljeća jednorozi više nisu bili viđeni stoljećima sve do 2010. godine kada se pojavila vijest da je kod Toronta u Kanadi viđen jednorog. Međutim, još ništa nije dokazano i sve ostaje samo na pričama onih koji su ga navodno vidjeli.

Mističnost i skrovitost jednoroga gotovo da pogoduje onima koji čvrsto vjeruju u njega, jer isto se događa i s dinosaurosima, mamutima, pa ako želite tu se može smjestiti i Big Foot, Yeti, Nessie (Niseag – po Athumanunhu) ... no, dobro, to je ipak neka druga priča, a ja se vračam jednorogu.

Dakle, jednoroga može vidjeti jedino poštena i dobra osoba koje posjeduju iznimne kvalitete i dobro srce, a prići će samo djevojci koja je djevica i koja posjeduje narečene kvalitete i dobro srce. Tako da svi mi drugi možemo samo uzdisati i maštati o jednorogu.

U prošlosti oni koji su opisivali jednoroga redom su se slagali da je on potpuno sličan svom rođaku običnom konju: elegantan, laganog hoda, vitkog tijela, duge grive, ponosita vrata, plemenitih krupnih očiju ... hitri i neukrotiv. U mitologijama zapada tako od samoga početka imamo 'zapadnog jednoroga' koji se pojavio već u 3. stoljeću pr. K. i 'zasjeo' na tron mašte.

Interesantno je što je taj, po Athumanunhu, 'zapadni jednorog' zapravo došao s Istoka, a priče o njemu donosili su oni koji su se vračali iz Indije i Afrike. Prvu takvu priču donio je i zapisao grčki povjesničar Ctesias, koji doduše priznaje, da nije vidio svojim očima jednoroga, ali da je čuo mnogobrojne priče o njemu u Perziji. Opis tog bića bio je slijedeći: veličinom podsjeća na konja, bijelog tijela, crvenkaste grive, plavih očiju i s ravnim rogom u sredini čela. Opis pak roga je bio slijedeći: bijele boje u donjem djelu, dok mu je sredina bila crna, a vrh crvenkast.

Drevni Grci prihvatili su priču o jednorogu kao stvarnom biću, jer on je doista mogao negdje postojati baš kao što su postojale i žirafe i slonovi kojih nije bilo u Grčkoj (Europi). Nadalje, zanimljivo je da su o jednorozima pričala i dva velika ratnika i vojskovođe. Tako priča kazuje da je Aleksandar Makedonski jednom trijumfalno ujahao u indijski osvojen grad na jednorogu. Imperator Julije Cezar pak je osobno zapisao da je jednoroga susreo u mračnim i gustim šumama jugozapadne Njemačke.

Priče oko jednoroga, odnosno oko njegovog stvarnog postojanja, dodatno 'komplicira' Biblija. Naime, u knjizi Postojanja Bog Adamu nalaže da imenuje sve što se nalazi u rajskom vrtu. Prvo biće koje je Adam imenovao bio je upravo Jednorog. Kada pak su Adam i Eva napuštali Raj, Stvoritelj je jednorogu ponudio (baš kao i mitskom feniksu) da izabere: želi li ostati ili će pratiti Adama i Evu.

Dakako, jednorog je izabrao sudbinu Adama i Eve i tako postao simbol poštenja, nevinosti i čednosti. Biblija pak nudi i mogućnost zašto jednorog možda nakon Velikog potopa nije više nikada viđen. Naime, Noa je u svoju korablju primao od svakog bića po dvoje i o tomu vodio precizan popis, ali jednoroga na tom popisu jednostavno nema.

No, kako su jednorozi ipak viđeni i nakon potopa, lako je moguće da su se spasili plivajući i sklonili na skrovita mjesta. Što pak se tiče, po Athumanunhu, 'istočnog jednoroga' on u mitologijama Istoka živi već tisućama godina, a pojavljuje se u mnoštvu različitih obličja. Najraširenije je ipak ono o biću jelenjeg tijela, konjskih kopita i jednog jedinog roga u sredini tjemena. Rep mu je petobojan: crvena, žuta, plava, bijela i crna (to pak je svih pet kineskih svetih boja – po Athumanunhu). Trbuh jednoroga žute je boje, a u nekim inačicama ima zelenkaste zmajeve ljuske.

U kineskoj mitologiji naziv za jednoroga je Kilin (Cheelin). Baš poput feniksa i kineski jednorog hrani se samo umirućim biljkama, a sve u namjeri da ne povrijedi niti jedno živo biće. Živi također tisuću godina, a u kineskoj mitologiji jednorog simbolizira jedan od primarnih životnih elemenata – zemlju. Time se i pojavljuje u kineskoj mitologiji kao jedna od četiriju božanskih životinja (jednorog, zmaj, feniks i kornjača – po Athumanunhu), a otuda onda i četiri elementa (zemlja, zrak, vatra i voda – po Athumanunhu).

Nadalje, kineska mitologija Jednoroga prikazuje i kao mitološko biće dobrog znamenja, biće koje dolazi ljudima samo u važnim misijama. Pojava Jednoroga među ljudima, u kineskoj mitologiji, tumačilo kao dolazak dobrih vremena. Hm, sada Athumanunh malo razmišlja i zaključuje: 'kako mi danas živimo u vrlo lošim i zločestim vremenima, jasno je zašto i ne vidimo i susrećemo jednoroga.'