LEGENDA O EUROPI (grčka mitologija)

Europa

(grč. Ευρώπη, Eurốpê) u grčkoj mitologiji bila je prekrasna fenička princeza po kojoj je kontinent Europa dobio ime, a također i Jupiterov prirodni satelit Europa.

Istog je imena bila i jedna

Okeanida, kći Titana Okeana i božice Tetide, a također i kći zemljanog diva Titije, majka Eufema kojem je otac bio Posejdon.

　

Gustave Moreau: Europa i bik, 1869.

　

Etimologija

Europino

grčko ime Ευρώπη sastavljeno je od dva dijela: ευρυ- = "širok" i οπ– = "oko", "lice". Doslovno se može shvatiti da je simbolički predstavljala Zeusovu družicu, kravu jer joj je on došao u obličju bika. Metaforički može značiti da je otvorenog uma, širokih pogleda.

Mitologija

Podrijetlo

Mnogo je priča o Europinu podrijetlu, no svi se slažu da je Feničanka. Govori se da je kći feničkog kralja Agenora i kraljice Telefase ("dalekosjajne") ili Argiope ("bijela lica"). Homer u Ilijadi govori da je kći Agenorova sina Feniksa. Imala je dva brata - Kadma, koji je donio alfabet u Grčku, i Kiliksa po kojem je nazvana Kilikija (Cilicija) u Maloj Aziji.

Na

Kretu ju je doveo Zeus na svojim leđima. Herodot tvrdi da su je oteli sami Krećani da bi osvetili otmicu Ije, princeze iz Arga. Nakon što je stigla na Kretu, Europa je rodila tri sina: Minosa, Radamanta i Sarpedona. Udala se za Astreja. Prema mitologiji, otac njezine djece jest Zeus.

Europa i Zeus

Rembrandt: Otmica Europe, 1632.

Peter Paul Rubens: Silovanje Europe

Zeus se zaljubio u Europu i odlučio ju je zavesti ili silovati iskoristivši činjenicu da je njegova žena Hera bila odsutna. Pretvorio se u prekrasnoga bijeloga bika sa zlatnim rogovima i sklonio u stado Europina oca.

Europa je sanjala da se dvije žene,

personifikacije kontinenata, svađaju oko imenovanja. Azija je rekla da je ona rodila Europu te da je posjeduje, a drugi je neimenovani kontinent rekao da će Zeus njoj dati Europu (tako je kontinent Europa dobio ime). Uznemirena zbog sna, Europa se nije vratila na spavanje, nego je odlučila poći na svoje omiljeno mjesto gdje se inače odmarala, plesala, kupala i brala cvijeće.

Dok su Europa i njezine družice brale cvijeće, vidjela je

bika i pomilovala ga je po boku, kitila mu rogove cvijećem te mu se popela na leđa. Zeus je iskoristio priliku, otrčao do mora i zaplivao s njom na leđima, prema Kreti.

Dok je plivao, pridružile su im se

Nereide jašući na dupinima, Triton koji je puhao u svoj rog te Posejdon. Europa je shvatila da je bog i preklinjala ga je za milost. Na Kreti joj je i sam otkrio svoj identitet, a Europa je postala prva kretska kraljica. Zeus joj je dao tri dara da bi se iskupio za silovanje koje je počinio pod drvetom čempresa:

Talos (Τáλως) - svojevrstan robot, u nekim inačicama bik

Laelaps Λαῖλαψ - pas koji nikad nije promašio plijen

koplje (ακόντιο) - koplje koje uvijek pogađa

Zeus je poslije ponovno stvorio obličje bijeloga bika koji je postao zviježđe Bik.

U drugoj inačici priče, božica

ljubavi Afrodita zajedno sa svojim sinom Erosom odaslala je ljubavne strijele u Zeusa koji se odmah zaljubio u Europu te ga je srce prislilo da je dobije pod svaku cijenu.

Literatura

Ovidije: Metamorfoze (II./833. - III./2., VI./103. - 107.)

Apolodor: Biblioteka (III./I., 1. - 2.)

Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.

Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Europa_(mitologija)

EUROPA

Fenička princeza koju je oteo Zeus i odveo na Kretu. Europa je skupljala divlje cvijeće na livadi pokraj mora kada je naišla na lijepog bijelog bika. Bik je bio neobično pitom i nije ulijevao strah. Ukrašavajući rogove svojim cvijećem, nakraju se ohrabrila te ga zajašila. Bik, koji je zapravo bio maskirani bog Zeus, je u trenu skočio i zaronio u more. Europa je odnešena na otok Kretu, gdje je postala majka kralja Minosa. Europin brat Kadmo je određen da ju pronađe i vrati. Savjet je potražio u proročištu u Delfiju, koje mu je reklo da odustane od potrage. Umjesto toga trebao je lutati sve dok ne naiđe na kravu, zatim je slijediti svuda kuda bi pošla i na kraju osnovati grad na mjestu na kojem bi krava legla. Tako je, po legendi, osnovan Grčki grad Teba, koji se dovodi u vezu s mjestom gdje je Kadmo sa svojim suputnicima donosio vodu s obližnje fontane. Tu je sve osim Kadma ubio zmaj. Kadmo je nakon toga ubio zmaja i, na zahtjev božice Atene, posijao nekoliko zmajevih zubi u zemlju. U taj tren su naoružani muškarci izrasli iz zemlje, kao što će i kasnije za Jazona pod sličnim okolnostima, jer su zubi koje je Jazon zasadio u plodnu zemlju Kolhide potjecali baš od zmaja kojeg je ubio Kadmo. Kadmo je uzrokovao sukob između izraslih vojnika, koji su se muđusobno borili sve dok ih nije ostalo petoro. Ta petorica, s Kadmom su postali prvi stanovnici Tebe. Kadmo, njihov kralj, naučio ih je čitati i pisati. Uistinu, grčko pismo potječe iz zemlje Feničana (današnja Sirija i Libanon), mitološkog doma Kadma i njegove sestre Europe.

http://free-os.htnet.hr/piko/grcka%20mitologija/grcka_e.htm