Nema nikakve sumnje, a Athumanunh je sasvim siguran, da je divljanje i uništavanje konkvistadora, mačem i vatrom, načinilo strašnu i nepopravljivu štetu na kamenim spomenicima, drevnim pismohranama, pa čak i na samom drevnom jeziku drevnog Meksika.

Znanje i informacije o civilizaciji drevnih i tajnovitih Maya, a koje su posjedovali i ostali drevni narodi vjerojatno nikada više nećemo saznati, no, ispod pepela povijesti ipak je nešto ostalo. To što je ostalo Athumanunh je baštinio zahvaljujući entuzijastima amaterima, ali i znanstvenicima koji su se posvetili kopanju po tom pepelu povijesti.

Kako su to Maye mjerile Vrijeme, Vrijeme koje je po Athumanunhu najmudrije i jedino zna odgovore na sva pitanja. Naime, opet će Athumanunh na kratko skrenuti pozornost na nešto o čemu vam je već prije pisao. Drevni Egipat i njihov kalendar! Neki će sada ostati zbunjeni i podsjetiti Athumanunha da kalendar Maya i kalendar Egipćana nimalo ne nalikuju. Doista, ali samo djelomično točno. Naime, jedan i drugi drevni kalendar imaju godinu od 360 dana i nedostaju ona famozna 5 dana. Koliko su se bojali tih pet 'ukletih dana' drevni Egipćani već vam je prije Athumanunh opisao, no, Maye su pak se još više panično pribojavali tih pet dana koje su nazivali Uayeb.

No, o tomu će Athumanunh nešto kasnije, a sada će Athumanunh krenuti redom koji je opet samo njemu svojstven i pokušat će objasniti nizanje dana u kalendaru Maya.

Dakle, Maye su došle na ideju da svoju godinu od 260 dana naziva Manik podijele na 20 mjeseci od kojih će svaki taj mjesec imati po 13 dana (po Athumanunhu 13 x 20 = 260).

No, nadnevci se ne nižu kao u nama poznatom kalendaru, već to Maye rade na slijedeći način: '1 Imix, 2 Ik, 3 Akbal, 4 Kan, 5 Chicchan, 6 Cimi, 7 Manik, 8 Lamat, 9 Muluc, 10 Oc, 11 Chuen, 12 Eb, 13 Ben, zatim 1 Ix , 2 Men, 3 Cib, 4 Caban, 5 Eznab, 6 Cauac, 7 Ahau i kraj mjeseca, a zatim slijedi: 8 Imix, 9 Ik …13 Cauac, opet kraj mjeseca, pa zatim 1 Ahau, 2 Imix … a posljednji u nizu od 260 dana je 13 Ahau kojim završava Tzolkin godina Maya, odnosno ciklus od 260 dana.

Maye imaju još jedan kalendar koji pak nazivaju Haab, a on se sastoji od 18 mjeseci koji traju po 20 dana (18 x 20 = 360), te strašni devetnaesti mjesec Uayeb koji traje 5 dana (18 x 20 + 1 x 5 = 365). No ovdje je način brojanja započet s nulom: 0 je sjedište mjeseca Pop, zatim ide 1 Pop, 2 Pop, 3 Pop … 19 Pop i kraj mjeseca Pop, slijedi na isti način 0 Uo, 1 Uo … 19 Uo, pa slijede na isti način mjeseci Zip, Zotz, Tzec, Xul, Yaxkin, Mol, Chen, Yax, Zac, Ceh, Mac, Kankin, Muan, Pax, Kayab, Cumhu i strašni devetnaesti mjesec Uayeb koji traje samo pet dana.

Dakako, ovakav način bilježenja i računanje vremena izgleda vrlo komplicirano i strašno nespretno, no, nije baš tako komplicirano.

Naime, Maye za vremenski period od 20 dana (kin je dan po Athumanunhu) zapisuju kao 20 kina = 1 uinal, dok je 18 uinala = 1 tun (18 uinala x 20 kina = 360 kina ili 1 tun), nadalje 20 tuna je 1 katun ( 20 tuna x 360 kina = 7200 kina ili 1 katun), pa onda 20 katuna je 1 baktun (20 katuna x 7200 kina = 144 000 kina ili 1 baktun).

Dakle, Maye zapisuju vrijeme kombinirajući brojke i glifove (glif – posebne slike po Athumanunhu).

Uf, možda bi bilo dosta za sada, jer čak i Athumanunhu zavrtjelo se u glavi od silnih računa koji su toliko jednostavni da izgledaju komplicirani. No, bez brige, sve će vam ih Athumanunh nacrtati i objasniti da bi napokon stigli do tajne koju su tako jednostavno sakrili Maye.