Nadalje, drevni Maye Vrijeme nisu mjerili samo teorijski, odnosno, Maye nisu samo brojili dane koji su prolazili.

Naime, Athumanunh se uvijek iznova divi Mayama koji su bili pioniri (da se netko slučajno ne zabuni za riječ koju uporabi Athumanunh, pionir – onaj koji ide prvi, onaj koji ide ispred svih i kroči putove za one koji dolaze – po Athumanunhu) u astronomiji, zapravo bili su izuzetno vješti astronomi.

Maye su itekako bili svjesni neba iznad sebe i o položajima, te kretanjima planeta i Zvijezda. Tu pak teoriju Athumanunh lako potkrijepi samim položajima drevnih mayanskih gradova, a još više prostorima i mjestima na kojima su građeni hramovi i ostale građevine u tim zadivljujućim i veličanstvenim gradovima što s toliko mudrosti šute i mirno počivaju u džunglama neprohodnim.

Tehnika i način gradnje drevnih Maya, (Athumanunh tu tehniku gradnje naziva 'tehnika izbočenog kata'), jedinstvena je i posebna je odlika hramova Maya koji su bili tako smješteni da su označavali izlazak, najvišu točku i zalazak određenih Zvijezda, a naročitu pozornost Maye su pridavali zviježđu Plejada, te lutajućim planetima Merkuru, Veneri, Marsu i Jupiteru.

No, najveću pak su pozornost pridavali samom Suncu i Mjesecu za koje su izuzetno točno predviđali pomračenja. Upravo proračunavanje pomračenja Sunca i Mjeseca opet je nešto što jedinstveno je samo drevnim Mayama.

Naime, mi današnji 'homotehnicusi' za izračun pomrčine rabimo algebru, no, Maye su za to rabile motrenje i svoje posebno izrađene tablice koje su svećenicima (astronomima – po Athumanunhu) nudile sve potrebite informacije i popravke za usklađivanje izračuna s Tzolkin ciklusom od 260 dana.

Naime, te tajnovite Maya tablice sadržavale su 11 958 dana, a zapravo tablica pomaže u izračunu trajanja lunarnog mjeseca.

Pazite sada ovo: Maye su izračunale da im treba za izračunavanje lunarnih ciklusa 11 958 dana, a današnji znanstvenici pak rabe brojku od 11 960 dana!

Gotovo nevjerojatno, ali Maye su bez ikakvih pomagala izračunali samo sa sedam minuta zakašnjenja trajanje jednog lunarnog mjeseca (lunarni mjesec – kada Mjesec promjeni sve svoje mijene – po Athumanunhu).

Nadalje, drugi nizovi brojeva u tim mayanskim tablicama zapravo su korekcije koje pomažu u predviđanjima pomrčina tijekom niza od 4500 godina.

No, Mayama je ipak najvažnije bilo ponašanje planete Venere ('Ona sa suknjom od žada').

Sada pak Athumanunh mora malo skrenuti i prisjetiti one koji su već prije pročitali Athumanunhove zapise o drevnim Mayama i ispričava se 'onima kojima smeta algebra', a one koji to nisu upoznat će sada.

Naime, radi se o strahu drevnih Maya. Svakih 52 godine bogovi bi međusobno zaratili (Quetzalkoatl je među Mayama živio 52 godine, a tada su ga ostali bogovi otjerali poradi njegove prevelike naklonosti ljudima – po Athumanunhu).

Sukobi i ratovi među bogovima nikako nisu dobri za ljude, pa su se Maye toga i uvijek pribojavali.

Dakle, svakih 18 980 dana Maye su u 'panici', a zašto je to tako Athumanunh je naveo iz mitološke priče Maya o dobrom bogu Quetzalkoatlu i njegovom sukobu s ostalim bogovima.

Dakle, po kalendaru Maya Haab ima 365 dana (365 x 52 = 18 980), nadalje, ako pak sada Athumanunh pomnoži ovu magijsku brojku Maya s brojem kalendarskih krugova, odnosno s 'aztečkim stoljećem' kako te krugove naziva Athumanunh, dobije se 18 980 x 72 = 1 366 560.

To je to!

Ta famozna brojka od 1 366 560 dana zapravo je rođenje Venere.

Ako pak je to sve tako i ako Veliki ciklus Maya traje 13 baktuna ( 13 x 144 000 = 1 872 000), odnosno 1 872 000 dana, onda Athumanunh mora računati (1 872 000 : 365 = 5128), dakle, dobije se 5128 godina, a sadašnji Peti Veliki ciklus Maya započeo je 3114. pr. K. i trajat će do 2012. godine (3114 + 2012 = 5126).

Dobro, pa čega se onda Maye tako panično boje?

Maye se boje pojave ciklusa 'Sunčevih pjega' koje utječu i na Zemlju, a današnji znanstvenici tvrde da ciklus od pojave do pojave Sunčevih pjega traje 1 366 040.

Eto ti ga sada, o čemu to sada petlja Athumanunh. Odmah Athumanunh piše: Maye su došle izračunom do broja 1 366 560, a naši znanstvenici tvrde da je to broj 1 366 040, pa ako onda Athumanunh oduzme 1 366 560 – 1 366 040 = 520, pa onda razlika godina trajanja Petog Velikog ciklusa po Mayama 5128 – 5126 po našim znanstvenicima iznosi razliku od dvije godine, a upravo toliko razlika je i između famoznih brojki ciklusa Sunčanih pjega, jer ako je razlika 520 i podijelimo je s 260 Tzolkin svetom godinom Maya dobijemo 2.

Na kraju da Athumanunh zaključi. Izgleda da su Maye u prethodna četiri ciklusa zapamtili da pojava Sunčanih pjega itekako utječe na Zemlju na kojoj se tada dešavaju mnoge promjene i vjerojatno su se dogodile i neke katastrofe uzrokovane istim.

Mi danas živimo u Petom ciklusu po Mayama, a koji bi trebao završiti krajem ove godine. Svjedoci smo raznih tsunamija, potresa, velikih požara, katastrofalnih suša i globalnog zagrijavanja.

Mi 'homotehnicusi' opremljeni smo svim čudima tehnike i sve se teže nosimo, a izgleda i sve više bitaka gubimo s Prirodom koja je ipak superiornija od nas.

No, Athumanunh ne želi nikoga plašiti i čvrsto je uvjeren da će sve proći u najboljem redu i da ćemo svi zajedno veselo započeti i Šesti ciklus iz niza drevnih Maya, a to su nam i ostavile Maye zapisano u svojim tajnama koje mi sve do današnjih dana uopće nismo primijetili, jer postali smo toliko bahati i samouvjereni da zaboravljamo da smo ipak samo maleni ispod beskrajne, tajnovite i čarobne Nebeske kape.

Opet vas Athumanunh želi podsjetiti da neki nikada neće razumjeti Athumanunha, jer uporno zaboravljaju da su upravo mitovi snovi čovječanstva.

Athumanunh to voli ovako napisati: - mitovi su baš poput snova, u isti mah su posve neobični, ali i opsesivno svakidašnji!

Dobro, idemo mi onda dalje tražiti i čitati tajne mudrih i toliko jednostavnih drevnih Maya.