PROČITANO

1381

PUTA

OD 14.01.2018.

Egipatska mitologija – oni koji su stvorili ljude i bogove, te im život udahnuli

'Ja sam Khnum, Stvoritelj Vaš, a moja su oružja svuda oko Vas! Ja sam Khnum, Gospodar sam stvaranja, jer stvorio sam sebe i veliki ocean iz prošlih vremena. Ja sam Khnum i na moju zapovijed podiže se Nil, jer ja sam majstor koji čini, ja sam vodič za ljude i bogove. Ja sam Khnum, onaj koji je svima Vama život udahnuo kroz nosnice …'

Kozmogonija Elefantine – božanski kreatori Abua

Prema kozmogoniji Abua (Elefantine) prastaro božanstvo Stvoritelj sada je Khnum – majstor i gospodar stvaranja. Taj božanski lončar Gornjeg Egipta veliki je prijatelj boga Ptaha nebeskog kreatora Donjeg Egipta i za drevne Egipćane opet je sve u najboljem redu, jer opet su dva drevna i prastara božanstva spojena i savršeno se u mitologiji i mitološkim pričama nadopunjuju.

Khnum – božanski lončar majstor stvaranja

Drevni bog Khnum, nebeski kreator, bog stvoritelj čovjeka, slavljen je od najstarijeg arhajskog doba drevnih Egipćana u drevnom kultnom središtu grada Abua (Elefantina). Simbol ovog drevnog egipatskog božanstva je ovan, pa je tako i sam bog Khnum najčešće slikovno prikazan u antropozoomorfnom obličju kao čovjek s glavom ovna na kojoj se ponekad vidi bijela kruna (Hedjet) Gornjeg Egipta. Najvjerojatnije je ime boga Khnuma izvedeno od drevnog egipatskog korijena riječi 'kh n m' koji se vidi u hijeroglifskim zapisima. Drevne riječi 'kh n m' mogu se prevoditi kao nešto što označava 'spajanje, ujedinjenje', ili pak možda 'izgradnja nekoga' ili 'nečega'. Iz nekoliko drevnih zapisa lijepo se vidi da je bog Khnum napravio prve ljude, ali i bogove, na svom lončarskom postolju, kolu. Njegove osobine u Donjem Egiptu preuzeo je nebeski kreator ili bog stvoritelj Ptah. Khnum ne samo da je stvorio čovjeka već ga je nadograđivao i održavao u životu, pa tako predstavlja iskonsku kreativnu (stvaralačku) silu i moć. Najznačajnija kultna središta boga Khnuma nalazila su se u gradovima Abuu (Elefantina), Sunnu (Asuan), te Senmutuu (Bigga) gdje je i počinjala granica s drevnom Nubijom. Iako su drevni Egipćani zapisali da je trijada Abua sastavljena od boga Khnuma, božice Satet i njihove kćeri Anuket, u kozmogoniji Abua stoji zapisano da je božica Heket supružnica boga Khnuma. Drugi oblik boga Khnuma je bog Herishef iz grada Hennesuu (Herakleopol) gdje je postojalo kultno središte lokalnog boga Herishefa koji je imao iste oblike i atribute kao i Khnum. Oba ova boga ponekad drevni Egipćani uobličuju u obličju boga Banebded kojeg nazivaju 'ovnom krepkim mužjakom i svetim falusom', a taj sveti ovan opet predstavlja u cijelom drevnom Egiptu prihvaćeno božanstvo plodnosti i svoje uloge dijeli podjednako sa svetim bikom Aserhapom (Apisom), te se za drevne Egipćane opet sve lijepo slaže i pretače što na kraju dovodi do boga Ozirisa.

Heket – božica darovateljica životnog daha

Heket je drevnim Egipćanima bila božica koja je nadzirala klijanje zrna. She was depicted as a frog, or a woman with the head of a frog, betraying her connection with water.Ona je prikazivana u antropozoomorfnom obličju kao žena s glavom žabe. Kako su drevni Egipćani zamijetili da posijano sjeme žitarica počinje nicati s masovnom pojavom žaba, vrlo je lako onda i shvatiti vjerovanje drevnih Egipćana da je upravo ova božica u obličju žene s glavom žabe povezana s plodnošću i porođajem. zato se upravo ona, božica Heket, spominje u drevnoj kozmogoniji Abua kao supružnica boga Khnuma. Upravo Heket je 'iskra' života u nilskom mulju iz kojeg je božanski lončar, bog Khnum, načinio prve ljude, ali i bogove. Poradi toga drevni Egipćani su pripisali božici Heket atribute kojima ona udahnjuje 'iskru' života ljudima i bogovima koje je njezin supružnik načinio od nilskog mulja na svom božanskom lončarskom kolu. Kasnije drevni Egipćani božici Heket pripisuju i zaštitničke moći, te sve primalje (babice) kod porođaja dobivaju zajednički naziv 'sluškinje božice Heket'. Zapravo, drevni Egipćani vjeruju da božica Heket nadahnjuje život svakom djetetu i prije nego je ono 'stavljeno' u majčinu utrobu. Upravo božica Heket porodila je i Izdu veličanstvenu, te udahnula život 'najpravednijem među bogovima' malenom bogu Horusu. poneki drevni zapisi misteriozno kazuju da je božica Heket i majka 'najhrabrijeg među najhrabrijim', veličanstvenog božanskog ratnika – krilatog Horusa behdetskog. Heket, odnosno drevna priča o njoj, toliko se dopala starim Grcima da su oni kasnije svoju božicu Hekatu (veliku čarobnicu koja će se kasnije stopiti s čak četiri božice Selenom, Artemidom, Kibelom, a i Persefonom) najvjerojatnije u svojoj mitologiji povezivali s tom drevnom egipatskom božicom.