Kako prepoznati božice drevne egipatske mitologije
U identifikaciji i raspoznavanju božica drevnih Egipćana pozornost prvo treba usredotočiti na jedinstvene i karakteristične znakove po kojima se razlikuju egipatske božice od egipatskih bogova. Naime, drevni Egipćani, kako god nekome izgledalo da nisu vodili računa o izgledima i prikazima svojih božanstava i da ih je lako zamijeniti, (što se tiče spola) nije baš tako. Tako postoji pet temeljnih i sigurnih znakova koji čine razliku između muškog i ženskog božanstva drevnog Egipta. Ako se krene redom ti znakovi i simboli su slijedeći: 1 – pokrivala za glavu, kao i karakteristične krune i simboli moći zorno čine razliku između muških i ženskih božanstava, pa čak i između ženskih božanstava međusobno, 2 – ženski atributi (moram upozoriti, da kod hermafrodita kao što je bog Hapi, ovaj je atribut prisutan također, no, nimalo nije jedar i napet, kao kod božica, već je mlohav i neugledan), 3 – kod ženskih božanstava obline su puno naglašenije nego kod muških, 4 – struk je tipično ženski strukiran i karakterističan i 5 – štap koji božica drži u ruci mora biti 'Meret' (cvijet lotosa), mada ponekad nije obvezan, no, muško ga božanstvo nikada neće imati u rukama (za razliku od ženskih božanstava koja ponekad u ruci znaju imati muški štap Uasret).
Sekhmet – braniteljica božanskog poretka (razarajuća božica vatre i topline)
Sekhmet (Sekhet) ima ulogu braniteljice božanskog poretka, s velikim strahom spominje se ona kao 'moćna' i 'grozna' božica rata i borbe, te kao 'uništavateljica Raovih neprijatelja'. Ime božice Sekhmet najvjerojatnije je izvedeno iz korijena 's kh m' koji u staroegipatskom rječniku označava 'snagu, moć, razornu silu'. Zapravo, drevni Egipćani smatrali su božicu Sekhmet personifikacijom vatre i razorne toplote Sunca. Sekhment je prikazana u antropozoomorfnom obličju žene koja ima glavu lavice i nosi crvenu odoru. Drevni Egipćani su smatrali da je upravo ona treće 'Raovo oko', jer ona predstavlja razornu sunčevu silu koja pali, pa je kao zmija 'ureus' smještena na Raovo čelo, te štiti glavu boga sunca i riga vatru na njegove neprijatelje. Žena je ona jednog od najmoćnijih bogova Stvoritelja iz niza drevnih Egipatskih božanstava toga tipa, boga Ptaha (kozmogonija Meneefer), boga velikog čarobnjaka i vladara riba i zmija. S njime Sekhmet ima sina boga Mahesa (ratnički bog u obličju lava), koji sudjeluje u zaštitnim funkcijama svoje majke. Najznačajnija uloga božice Ima ona u drevnim zapisima još drevnijih Egipćana ulogu braniteljice božanskog poretka. Tako je prema jednoj mitološkoj priči drevnih Egipćana Ra jedva spasio ljude od ove opasne božice, strašne Sekhmet, koju je sam poslao da kazni ljude za neposlušnost i to tako što ju je na prijevaru opio pivom. Vrlo lako ju je zamijeniti s njezinom sestrom, ništa manje opasnom božicom Bastet. Potrebito je dobro promatrati i razlika je lako uočljiva. Sekhmet je prikazivana u obličju žene s glavom lavice, a Bastet je u obličju žene s glavom mačke. Vrlo često drevni Egipćani znaju iz samo njima razumljivih razloga izmiješati Sekment s Mut i Hator, ali ako se slijede već narečeni naputci za raspoznavanje lako ih je raspoznati. Tako npr., ako se pogledaju prikazi božice Tefnut i Sekhmet, one su na prvi pogled skroz iste, ponekad nose čak i iste haljine, no, regalija (kruna na glavi) zorno očituje razliku. Sekhmet ima sunčani disk oko kojeg se zaštitnički omotala kraljevska kobra, a Tefnut (prva lavica među božicama) ima taj isti sunčani diska, ali ga zaštitnički omataju dvije kraljevske kobre. Sekhmet ima još neke od titularnih naziva kao 'Gospodarica Manu planine', ili 'Gospodarica Libije', što jasno govori i ukazuje na njezino zapadno podrijetlo.
Bastet – božica ljubavi i plodnosti (božica ispunjena toplinom Sunca)
Dok je božica Sekhmet predstavljala Raovu čistu razornu snagu i uništenje, njezina sestra, božica Bastet, zračila je ljubavlju i toplinom. No, ni na trenutak ne smije se njezin zanosan i bajan božanski izgled smatrati bezopasnim. Iako je Bastet božica ljubavi i plodnosti kod drevnih Egipćana, ona ipak u svojoj božanskoj ulozi obnaša i jednu od opasnijih zadaća. Naime, Bastet ispunjena toplinom Sunca, noću se preobličuje u opasnu božansku ratnicu koja svake noći spašava boga Raa od strašne zmije, Apopa (Apofisa), koji ga vreba u zasjedi tijekom dvanaest noćnih sati kada je Ra ranjiv i bespomoćan. U drevnom Egiptu sve su mačke bile svete životinje. Ako bi kojim slučajem kuću zahvatio požar, ukućani bi prvotno spašavali mačku, pa tek onda sve druge stvari. Ubojstvo mačke kažnjavalo se smrću. Pored toga, Bastet je bila božanska gospodarica istočnog dijela riječne delte i božica plodnosti, a kultno središte bilo joj je u drevnom gradu Per Bastet (Bubastis) koji se dičio raskošnim hramovima podignutim njoj u čast. Svakoga proljeća drevni Egipćani iz grada Per Bastet isplovili bi iz grada na brodovima i u čast božice Bastet pjevali bi, plesali i svirali, te pljeskali dlanom o dlan. Veselje bi potrajalo duboko u noć, a na svojim noćnim lutanjima mačke bi se mijaukanjem pridruživale slavljem u čast mačje božice. Dobro je dok su Bastet i Sekhmet obučene, onda ih je lako razlikovati, Bastet nosi zelenu haljinu, a Sekhmet crvenu, no, ponekad su drevni Egipćani ove prekrasne božice znali prikazati u kratkim haljinama s obnaženim gornjim dijelom tijela. Na tim prikazima tijela božica su doista božanska i jako je teško odrediti koja je koja od njih. Ponekad se onda još i ove dvije božanske ljepotice znaju izmiješati i sa božicama Mut i Hator, pa tada vrlo lako može doći do totalnih zamjena. Zabunu još više znaju izazvati sami drevni Egipćani kada zapišu da je i Bastet žena boga Ptaha, no, tada samo treba tražiti ime sina, jer u toj trijadi sin je bog Nefertum (bog lotosa). Ako pak se ova božica pojavi u blizini boga Khonsua, onda ona predstavlja personifikaciju Mjeseca i možemo biti sigurni da se radi samo o božici mački Bastet.
Sinkretičko božanstvo koje nosi značajke ovi božanskih sestara, Sekhmet i Bastet, drevni Egipćani nazivali su Pakhet i ta božica tada obnaša ulogu obiju božica.