Četvrta sunčeva moć u starohrvatskom bajoslovlju je bog Jarimir, bog rata jarosnog, ali i bog ljubavi, mladosti i proljetne radosti, zaštitnik cvijeća i zelenila. Bog Jarimir predstavlja svu silinu i snagu proljeća, pa je u starohrvatskom bajoslovlju uz njegovo ime vezan i slogan: 'život bukti dok priroda hukti'.

Boga Jarimira štovali su i starohrvatski pastiri kojima je on bio zaštitnik i množitelj jaradi i janjadi, a starohrvatski žreci opisivali bi ga kao lijepog i stasitog mladića muževnog vojničkog stava, u blistavom oklopu sa štitom i mačem u rukama. Oko čela vezivao je bijelu vrpcu na kojoj je bio izvezen grb s dvadeset i pet naizmjenično raspoređenih crveno-bijelih polja.

Starohrvatski narod najčešće ga je vidio u rumenilu sunčanog zapada, a na njegovom štitu lako je bilo čitljivo: 'ako želiš mir, budi pripravan na rat', ispisano starohrvatskom glagoljicom.

Nadalje, peta sunčeva moć je božica Ladana, božica ljubavi i ljepote, a po Athumanunhu čisto božansko utjelovljenje ljupkosti, nježnosti, veselosti i životne snage. Ladana je zaštitnica glazbe, pjesme i plesa. Nadahnuće je ona za pjesnike, savjetnica slikaru, učiteljica glazbeniku. Ona u ljudima, ali i u bogovima raspiruje žar tjelesne žudnje i odiše neodoljivom ženskom privlačnošću.

Kao što sunce ozari ljude tako i ženska ljubav zagrije muškarca, pa su i starohrvatski ratnici vjerovali da su žene sva svoja nadahnuća zadobile iz neugasle luči božice Ladane. Vlast joj seže nebom, morem i zemljom. Nasmijana je i stidljiva, nektar je za dušu, kruna je srcu, izvor je radosti, utočište je za sreću.

Nebom putuje u zlatim kolima koja vuku četiri jelena. Naoružana je lukom i strijelom, donosi radost, ali udjeljuje i patnju. Kod mladića i djevojaka pobuđuje ljubav i naklonost, pokreće plodonosne snage u prirodi. Daruje uzbuđenja prvih ljubavi. U satrohrvatskom bajoslovlju prikazivana je kao ljepotica vitka stasa, čvrstih kukova, duge i valovite smeđe kose, ovjenčane pupoljcima. Svojim je miljenicima poklanjala i po pet sočnih poljubaca.

Jednom je tako Ladana nošena silinom ljubavi, bosonoga pohrlila u susret bogu rata Jurici (Gerovit) i ubola se na trn. Iz njezinog nježnog stopala šiknula je krv, razlila se po zemlji, dospjela do korijena ruže te kroz srčiku obojila latice bojom krvi. Zato mi (kod 'mi' Athumanunh misli na sve muške) i danas kada smo 'ludo' zaljubljeni poklanjamo svojim izabranicama srca crvene ruže – po Athumanunhu.

U starohrvatskim običajima tijekom mjeseca svibnja, a po Athumanunhu ruže su tada najljepših listova i cvjetova, djevojke bi sa vijencima na glavama, mačevima u rukama, s crveno-bijelo-plavim plamencima na rukama, uz pjesmu hodile selima i gradovima sve do Ladinog dana (negdje oko polovice svibnja – po Athumanunhovim izračunima).

Nakon Ladinog dana, djevojke bi skrivale u svojim opravama proso (željele su da ih momci prose – po Athumanunhu), grabove mlade grančice (željele su da ih momci 'grabe' – po Athumanunhu), plele su vijence od cvijeća (željele su da ih momci vjenčaju – po Athumanunhu) ... navečer bi se djevojke kupale nage pored vodenica (naravno uz stražu majki i starijih udatih sestara – po Athumanunhu), a sve u vjerovanju da će im lice i koža biti bijeli i čisti poput pjene što stvarao ju je vodenički kotač.

Ladana je Juri rodila sina Ljubomira (Ljuban – po Athumanunhu) koji je pokupio svu nestašnost obiju roditelja i postao bog ljubavnog žara koji je na krilima noći ulazio u san zaspalim djevojkama te kod njih budio najtoplije ljubavne osjećaje u kojima su ta čista djevojačka srca naprosto izgarala.

Na kraju, za danas, šestu sunčevu moć predstavljao je bog Krešimir (Krešo – naziva ga Athumanunh) koji je u starohrvatskom bajoslovlju bio bog topline i vatre, mira i razuma. Bio je Krešo božanski mudrac i mislitelj. U cijelom božanskom Navu bio je poznat po svojoj mudrosti, pa je uživao veliki ugled i poštovanje ostalih bogova. Vrlo često zazivali bi ga stari Hrvati u svojim sporovima, ali i bogovi panteona hrvatskog bajoslovlja.

Satrohrvatski žreci predstavljali bi ga kao mladića koji nikada nije nosio oružje, a bio je oženjen s božicom Tihanom, božicom sreće koja mu je rodila sina boga Vitomira koji pak je postao bog mudrosti u starohrvatskom bajoslovlju.