Sjajna i u punoj bojnoj opremi iskočila je iz glave svoga oca, svemogućeg vladara bogova s Olimpa, moćnog Zeusa. Da, Palada Atena (Minerva) ili 'Atheonoa' – božji um kako je naziva Athumanunh.

Stari Grci svoju božicu pobjedničkog rata zvali su još Atena Enoplos (naoružana), Atena Promachos (koja poziva u rat), Atena Nike (pobjednica), Atena sjajnooka (pravednica), pa Atena sovooka (mudra) ...

Atena je simbol grčkih mitova i naročito štovana od starih Grka. Jedna je od najmoćnijih olimpijskih božica, božica je ona mudrosti, zaštitnica strašna pravnog poretka, do kraja pravedna, voli umjetnost i zanatstvo.

Prema mitologiji rođena je bez majke, nastala u Zeusovoj glavi kada je taj razvratnik pojeo božicu razuma Metidu koja mu je trebala roditi kćer, koja bi ga nadmašila u mudrosti i sina koji bi ga nadjačao snagom. Nakon što je 'progutao' Metidu božicu razuma, silno zaboli Zeusa glava, urlao je po Olimpu, sve dok mu sin, božanski kovač Hefest, ne raskoli glavu.

Iz glave u punoj bojnoj opremi iskoči Palada Atena. Od svih svojih božanskih, polubožanskih i inih kćeri, što ih je taj stari razvratnik imao, najviše je volio i poštivao upravu Atenu. Znao je on da je ona utjelovljenje njegove čiste snage i mudrosti. Atena se nikada nije udavala iako je bila predivna i uzvišena ljepotica, pa je time i priskrbila sebi još jedno mitološko ime 'Atena Parthenos' (Djevičanska Atena – po Athumanunhu).

Dobro, evo onda i jedne priče o božici Ateni, ali kao vještoj tkalji. Tijekom takmičenja u tkanju između smrtnice Arahne i božice Atene, grčka je božica istkala slike koje su prikazivale što se može dogoditi ljudima koji ne štuju bogove, no, Arahna je istkala slike koje su prikazivale kako se i bogovi ponekad nedolično ponašaju.

To je strašno razljutilo lijepokosu Atenu pa ona odluči kazniti Arahnu. Evo kako je to zapamtila priča iz mitologije:

'Arahna je bila mlada djevojka, toliko nadarena tkalja da su ljudi dolazili izdaleka gledati kako ona tka i pri tomu se divili njezinim prekrasnim tkaninama. Govorili su joj kako ju je sama božica Atena podučila tkanju. (Atena je po grčkoj mitologiji naučila ljude umijeću tkanja – po Athumanunhu) No, Arahna je prezrivo znala odgovarati da joj ni sama Atena ne bi bila dostojnom učiteljicom.

Nije dugo trebalo, a Arahnina hvalisanja dopru do božice Atene. Atena se preruši u pogrbljenu staricu i pojavi se pred Arahnom koja je tkala. U prvi mah Atena je bila ushićena umijećem djevojke, ali ju na kraju ipak upozori da ne bude umišljena i ohola. Arahna pak ostane gluha na upozorenje starice, a onda odjednom Atena odbaci svoju krinku i pojavi se u svoj svojoj ljepoti i moći:

'Budalasta djevojko! Neka ti se onda ispuni želja, sada ćeš se natjecati s božicom!' Svim nazočnim zastane dah, a Arahna problijedi, ali bilo je kasno za povlačenje. Natjecanje je započelo. Arahna i Atena podjednako su vješto i ljupko tkale, a pod njihovim nježnim i spretnim prstima nastajale su tkanine od kojih je zastajao dah. Atena je istkala predivne prizore koji su govorili o tomu kako ljudi trebaju štovati bogove, a Arahna je istkala prizore koji su bogove prikazivali s ljudskim, a ne božanskim osobinama.

Ovo toliko razbjesni Atenu da ona udari snažno Arahnu u čelo srdito rekavši: 'Odsada do vijeka ti i tvoji potomci tkat ćete bez prestanka i za ništa drugo nećete znati!' Istog trenutka  Arahna se počinje sužavati i smanjivati sve dok ne postane sitna poput zrna graška, njezini vitki prsti pretvore su u osam tananih nožica što hitro puzahu po zidu.

Atena je Arahnu pretvorila u pauka, a Arahna odmah stade tkati nježnu i prozračnu mrežu – što pauci od tada, pa sve do dana današnjeg neprestano čine – po Athumanunhu.