PARIZ - "Svemir: na vama je da ga otkrijete”, moto je pod kojim se ove godine diljem svijeta održavaju brojne manifestacije čiji je temeljni cilj popularizacija astronomije. Naime, Međunarodni astronomski savez (IAU) i UNESCO proglasili su 2009. godinu Međunarodnom godinom astronomije, obilježavajući tako 400 godina prvog astronomskog promatranja pomoću teleskopa koje je proveo Galileo Galilei.
Besmrtni Galileo
Galileijeva su promatranja potvrdila heliocentričnu teoriju svemira poljskog astronoma Nikole Kopernika i uzdrmala dotadašnju biblijsku sliku svijeta prema kojoj je Zemlja centar svijeta. U obilježavanje međunarodne godine astronomije uključeno je 135 zemalja svijeta (među njima je i Hrvatska), a ta je globalna manifestacija na svečan način proglašena u četvrtak u središtu UNESCO-a u Parizu, gdje su se okupile stotine astronoma iz cijelog svijeta.
Dva nobelovca i lord
Među njima su bili i nobelovci Baruch Blumberg i Robert Wilson, lord Martin Rees, predsjednik Royal Societyja, Catherine Cesarsky, predsjednica Međunarodnog astronomskog saveza, i Jocelyn Bell Burnell, prva žena na čelu britanskog Instituta za fiziku.
U stanci predavanja tih pet poznatih znanstvenika odgovaralo je na pitanja novinara Jutarnjeg lista.
Besmrtni Galileo
Galileijeva su promatranja potvrdila heliocentričnu teoriju svemira poljskog astronoma Nikole Kopernika i uzdrmala dotadašnju biblijsku sliku svijeta prema kojoj je Zemlja centar svijeta. U obilježavanje međunarodne godine astronomije uključeno je 135 zemalja svijeta (među njima je i Hrvatska), a ta je globalna manifestacija na svečan način proglašena u četvrtak u središtu UNESCO-a u Parizu, gdje su se okupile stotine astronoma iz cijelog svijeta.
Dva nobelovca i lord
Među njima su bili i nobelovci Baruch Blumberg i Robert Wilson, lord Martin Rees, predsjednik Royal Societyja, Catherine Cesarsky, predsjednica Međunarodnog astronomskog saveza, i Jocelyn Bell Burnell, prva žena na čelu britanskog Instituta za fiziku.
U stanci predavanja tih pet poznatih znanstvenika odgovaralo je na pitanja novinara Jutarnjeg lista.
Lord Martin Rees Profesor na Sveučilitu Cambridge i predsjednik Royal Societyja, britanske akademije znanosti koja slovi za jednu od najstarijih i najuglednijih znanstvenih institucija u svijetu. |
Baruch Blumbreg Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1976. godine za otkriže virusa hepatitisa B. Bio je osnivački direktor NASA-ina Astrobiološkog instituta te savjetnik direktora NASA-e. | |
Tko je najveći astronom u povijesti? |
Teško je reći, Galileo i Kepler s jedne strane, te Riccardo Giacconi s druge strane. | Ove godine slavimo Galileija, no Hershall je također imao istaknutu ulogu. Kasnije, u modernoj eri, istraživanja Eda Hubblea su bila jako značajna zbog novih spoznaja o svemiru. Uz spomenute, još je mnogo velikih astronoma. |
Što smatrate najvećim postignućem ili otkrićem u astronomiji? |
Spoznaju da smo u svemiru koji ima svoj početak. |
Možda pitate krivu osobu, jer ja sam stručnjak za medicinu i astrobiologiju. Mnogo je važnih otkrića, no mož?da je najvažnija spoznaja o tome da je svemir nastao Velikim praskom (Big Bang). |
Što je najveće pitanje ili najveći misterij moderne astronomije? |
Razumjeti što se događalo na samom početku svemira te razumjeti sve procese koji su se vodili od početka do stvaranja kompleksnog svemira u kojem živimo. | Jedno od velikih pitanja je svakako što je bilo prije Big Banga, je li bilo ništa prije nečega. Ljudi često pitaju i jesmo li sami u svemiru. |
Kada ćemo otkriti planet sličan Zemlji? |
Mislim da ćemo dokaz za njegovo postojanje imati već tijekom iduće tri ili četiri godine zahvaljujući svemirskom satelitu Kepler. Naravno, moramo pribaviti i direktne snimke koje će to potvrditi, a to će se dogoditi u idućih 10 ili 20 godina. | Takvi planeti bit će otkriveni vrlo brzo, možda smo već na tragu nekoga koji bi tako mogao biti klasificiran. To će se sigurno dogoditi idućih godina. |
Hoće li ljudi u ovom stoljeću kolonizirati druge planete? | Neće ih kolonizirati, no mislim da će nekolicina ljudi koji sada žive stupiti na tlo Marsa. | Možda neće kolonizirati, no cilj nekoliko zemalja jest utemeljiti stalnu svemirsku postaju na Mjesecu. Međunarodna svemirska postaja predstavlja prvi korak prema kolonizaciji svemira. Također, postoji plan za prvi čovjekov let na Mars. |
Što predstavlja veću opasnost za ljudsku civilizaciju: udar asteroida ili klimatske promjene? |
Klimatske promjene. Udar asteroida predstavlja malu opasnost, ali taj rizik je sada veći nego prije 10.000 godina. Promjena klime je opasnost uzrokovana našom aktivnošću. Plaše me opasnosti koje stvara čovjek jer su one prirodne iste tijekom cijele ljudske povijesti. | Vjerojatno klimatske promjene. Mi smo dosad detektirali nekoliko potncijalno opasnih asteroida na razini nekoliko deseljeća. No, postoje tehnike pomoću kojih bismo mogli intervenirati i spriječiti udar: primjerice, relativno je lako promijeniti putanju asteroida. |
Catherine Cesarsky Francuska znanstvenica bila je generalna direktorica Europskog južnog opservatorija. Sada je predsjednica Međunarodnog astronomskog saveza (IAU). |
Robert Wilson Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine za otkriće svemirskog pozadinskog zračenja, “eha Velikog praska”. Sada radi u Smitsonian Astrophysical Observatory. | |
Tko je najveći astronom u povijesti? |
Teško je reći, Galileo i Kepler s jedne strane, te Riccardo Giacconi s druge strane. | Ne znam. Galileo je prvi počeo promatrati svemir pomoću teleskopa, ali je nakon njega bilo mnogo izvrsnih astronoma. Teško je reći tko je od njih doveo do najvećeg napretka; nemam nekog osobnog favorita. |
Što smatrate najvećim postignućem ili otkrićem u astronomiji? |
Lakše bi bilo da mi date nekoliko sati razmišljanja, ali ovako od prve, to je Kopernikov heliocentrični sustav. Kopernik je prvi zaključio da Zemlja nije u središtu svemira što je bilo prekretnica. |
Otkriće Eda Hubblea - da se svemir širi - jedno od najvećih postignuća. Spomenuo bih i Einsteinovu opću teoriju relativnosti. Teško je reći je li neko otkriće važnije od ostalih, a mislim da bi netko drugi došao do njega tijekom vremena. |
Što je najveće pitanje ili najveći misterij moderne astronomije? |
Vidljiva materija čini samo pet posto mase svemira, a ostatak je sastavljen od komponenti koje smo nazvali tamna tvar i tamna energija. Posebno je tamna energija nepoznanica, a nazvali smo je tako jer ima suprotan učinak od gravitacije. |
Mislim da je pitanje od čega je sastavljen svemir danas najveća zagonetka u astronomiji. Nama je, naime, nepoznato što je tamna energija. Također, vlada veliki interes za ostale planete i pitamo se hoćemo li naći one koji su pogodni za život. |
Kada ćemo otkriti planet sličan Zemlji? |
Apsolutno sam sigurna da će se to dogoditi tijekom idućih nekoliko godina. | Mislim da će se to dogoditi u idućih nekoliko godina. |
Hoće li ljudi u ovom stoljeću kolonizirati druge planete? | Ne,ne vjerujem u to. Možda će se jednog dana proširiti na druge planete, ali uvjerena sam da se to neće dogoditi tijekom ovoga stoljeća. | Trebat će nam mnogo novca, energije i vremena kako bismo otišli na drugi planet. Možda ćemo kolonizirati Mjesec, a za Mars nisam siguran. Kad je riječ planetima izvan Sunčeva sustava, iz ove perspektive to ne mogu prognozirati. |
Što predstavlja veću opasnost za ljudsku civilizaciju: udar asteroida ili klimatske promjene? |
Bez sumnje, klimatske promjene predstavljaju sada veću opasnost. Naravno, udar asteroida može imati katastrofalne posljedice, no šanse da se takvo što dogodi su vrlo male. |
Klimatske promjene. Opažanja potencijalno opasnih astroida služe nam kao upozorenje da nešto pokušamo učiniti. Vrlo je lako promijeniti putanju asteroida i tako izbjeći opasnost. Mnogo me više plaše klimatske promjene, uđemo li u novi klimatski režim, to bi moglo biti katastrofično. |