Traži se nova Zemlja: Naseljiv planet otkrit ćemo do 2012.godine
Piše: TanjaRudež
ZAGREB - Traži se planet izvan Sunčeva sustava. Ne smije biti vruć, ali ni jako hladan, zapravo mora imati pravu temperaturu kako bi se na njemu mogao razviti život. Onaj tko ga prvi nađe ući će u povijest znanosti...
Potraga za “drugom Zemljom”, odnosno planetom na kojem postoji život, dugo je bila omiljena tema znanstveno-fantastičnih romana i filmova. U posljednjih 13 godina, međutim, potraga za životom negdje u svemiru prestala je biti marginalno pseudoznanstveno pitanje. - Zemlja je planet koji kruži oko vrlo obične i dosadne zvijezde, Sunca. U svemiru postoje milijuni zvijezda poput našeg Sunca i nema razloga vjerovati da ne postoji planet sličan Zemlji sa životom - rekao je dr.?Bill Cochran sa Sveučilišta Texas. Te planete zovemo ekstrasolarnima ili egzoplanetima.
Otkad su 1995. godine Michael Mayor i Didier Queloz iz Opservatorija Ženeva prvi otkrili planet oko zvijezde 51 Pegasi, dosad je detektirano više od 300 egzoplaneta. Riječ je uglavnom o plinovitim planetarnim divovima na kojima je nemoguć život kakav mi poznajemo. - Golema većina planeta koji su otkriveni oko drugih zvijezda još je vrlo različita od Zemlje, sličnija Jupiteru ili Neptunu. Oni su, dakle, mnogo teži od Zemlje i najvjerojatnije imaju gustu plinovitu ovojnicu. Postoje planeti oko drugih zvijezda koji su “samo” pet do osam puta masivniji od?Zemlje, ali oni se nalaze vrlo blizu svojoj zvijezdi i nije sasvim jasno kako bi takvi planeti mogli podržavati život - rekao je dr. Bojan Pečnik, predavač na studiju astrofizike na Sveučilištu u Splitu.
Krut ili plinovit planet
Dr. Dijana Dominis Prester sa Sveučilišta u Rijeci bila je članica znanstvene skupine koja je 2005. godine otkrila OGLE-BLG-390Lb, planet što je među dosad otkrivenima najsličniji Zemlji. - Taj smo planet otkrili metodom gravitacijske leće, a ima masu oko pet puta veću od Zemljine. Planet je od nas udaljen oko 20.000 svjetlosnih godina, a temperatura na njegovoj površini je otprilike minus 220 Celzijevih stupnjeva. Pretpostavlja se da ima tanku atmosferu poput?Zemljine, no njegova je stjenovita površina najvjerojatnije skrivena pod smrznutim oceanom. No, šanse da na tom planetu ima života vrlo su male - rekla je dr. Dominis Prester.
Uz planet OGLE-BLG-390Lb, najsličniji Zemlji jest Gliese 581c otkriven 2007. godine. Taj planet nalazi se u zviježđu Vage, a od nas je udaljen 20,5 svjetlosnih godina. Kruži oko zvijezde Gliese 581 koju obiđe za 13 dana. Njegovo otkriće izazvalo je veliko uzbuđenje, a planet je nazvan “superzemljom”. -?Taj planet otkriven je metodom radijalnih brzina, a svojoj matičnoj zvijezdi bliži je nego OGLE-2005-BLG-390Lb te nije sigurno je li krut ili plinovit. Uz to, pomoću metode radijalnih brzina može se odrediti samo donja granica mase, koja kod Gliese 581c iznosi pet Zemljinih masa. To znači da je moguće da Gliese 581c ima mnogo veću masu - pojasnila je dr. Dominis Prester.
Otkrića se ubrzavaju
Ove godine, pak, otkriven je niz ekstrasolarnih planeta, no najvažnije postignuće svakako su prve fotografije egzoplaneta. Naime, svi dosadašnji ekstrasolarni planeti otkriveni su indirektnim metodama. - Uslijed razvoja tehnologije posljednjih godina primjećuje se ubrzavanje otkrića ekstrasolarnih planeta. Mreže teleskopa, interferometrija, astromerija, sateliti i drugo omogućavaju mnogo preciznija mjerenja i bolju razlučivost. Zahvaljujući tome, napokon su i objavljene prve nedvojbene snimke egzoplaneta. Naša otkrića uvelike pomaže razvoj brzih računala te brzog interneta - naglasila je Dijana Dominis Prester.
Idućih godina potraga za “drugom Zemljom” još će se intenzivirati zahvaljujući svemirskim teleskopima Corot i Kepler. Lansirana u prosincu 2006. godine, misija Corot zajednički je projekt europskih zemalja objedinjenih u ESA-i (Europska svemirska agencija) i Brazila. Taj svemirski teleskop, koji se nalazi u orbiti oko Zemlje na visini od 827 kilometara, “nadgleda” oko 120.000 zvijezda. Iako su za njegova lansiranja znanstvenici entuzijastički najavljivali da će najkasnije u proljeće 2008. godine biti potvrđeno otkriće neke “nove Zemlje”, Corot je dosad otkrio dva nova “vrela Jupitera” i jednu supezemlju, a oko 40 planeta čeka potvrdu otkrića. No, u travnju 2009. godine Corot će dobiti konkurenciju, američki svemirski teleskop Kepler koji ima bolju tehnologiju, a neprekidno će nadzirati dio svemira koji sadrži 100.000 zvijezda. Također, moći će preprepoznati ako neki planet Zemljine veličine prolazi ispred svoje zvijezde. Moguće je da se na nekom od tih planeta razvio život.
- Mislim da potencijalno naseljivih planeta u svemiru ima mnogo. Malo je kompleksnije pitanje gdje je sve moguć život: je li to samo u ‘naseljivim zonama’ prema postojećim definicijama egzobiologije ili pod smrznutim korama ledenih planeta - rekla je dr. Dominis Prester, istaknuvši i da se postavlja pitanje što sve smatramo životom u svemiru. - Za život kakav poznajemo očito bi pogodovali uvjeti slični onima na Zemlji. Općenito, za nastanak i razvoj života bitno je da se tijekom duljeg razdoblja, što znači tijekom desetaka ili čak stotina milijuna godina, osigura stabilan izvor hrane poput organskih spojeva i energije, kao što su geotermalna i solarna, te medij ili stanište, primjerice voda, pa čak i tekući metan - objasnio je dr. Pečnik, istaknuši da nema direktnih i jednoznačnih dokaza ima li života negdje izvan Zemlje. - Još se vode rasprave o asteroidu ALH84001. Naime, prije nekoliko milijuna godina neki je asteroid udario u Mars tolikom brzinom da je izbacio Marsove krhotine u svemir. Onda je jedna od tih Marsovih krhotina milijunima godina plutala između Zemlje i Marsa i konačno je prije 13.000 godina pala na Antartik.
Optimistična predviđanja
Na toj su krhotini, asteroidu ALH84001, 1996. godine pronađene organske molekule, no još se ne zna sadrži li fosilne ostatke jednostavnog života na Marsu ili je to samo kemijsko-geološki proces - rekao je Bojan Pečnik.
Neki astronomi optimistički predviđaju da ćemo već idućih godina otkriti “novu Zemlju”. - Otkrit ćemo planet približno Zemljine mase do 2010. godine, a do 2012. otkrit ćemo planet sličan Zemlji koji bi potencijalno bio naseljiv - izjavio je za magazin Discover poznati “lovac na egzoplanete” Greg Laughlin. Dr. Dominis Prester, pak, smatra da treba biti oprezan s predviđanjima.
- Slažem se da će ubrzani razvoj tehnologije, pogotovo ako se istraživanja nastave kretati ovim tempom, vjerojatno omogućiti otkriće planeta na kojem je moguć život. No, teško je predvidjeti društveno-politička i ekonomska zbivanja u svijetu o kojima ovise financiranje potrage za egzoplanetima - zaključila je dr. Dijana Dominis Prester.
Potraga za “drugom Zemljom”, odnosno planetom na kojem postoji život, dugo je bila omiljena tema znanstveno-fantastičnih romana i filmova. U posljednjih 13 godina, međutim, potraga za životom negdje u svemiru prestala je biti marginalno pseudoznanstveno pitanje. - Zemlja je planet koji kruži oko vrlo obične i dosadne zvijezde, Sunca. U svemiru postoje milijuni zvijezda poput našeg Sunca i nema razloga vjerovati da ne postoji planet sličan Zemlji sa životom - rekao je dr.?Bill Cochran sa Sveučilišta Texas. Te planete zovemo ekstrasolarnima ili egzoplanetima.
Otkad su 1995. godine Michael Mayor i Didier Queloz iz Opservatorija Ženeva prvi otkrili planet oko zvijezde 51 Pegasi, dosad je detektirano više od 300 egzoplaneta. Riječ je uglavnom o plinovitim planetarnim divovima na kojima je nemoguć život kakav mi poznajemo. - Golema većina planeta koji su otkriveni oko drugih zvijezda još je vrlo različita od Zemlje, sličnija Jupiteru ili Neptunu. Oni su, dakle, mnogo teži od Zemlje i najvjerojatnije imaju gustu plinovitu ovojnicu. Postoje planeti oko drugih zvijezda koji su “samo” pet do osam puta masivniji od?Zemlje, ali oni se nalaze vrlo blizu svojoj zvijezdi i nije sasvim jasno kako bi takvi planeti mogli podržavati život - rekao je dr. Bojan Pečnik, predavač na studiju astrofizike na Sveučilištu u Splitu.
Krut ili plinovit planet
Dr. Dijana Dominis Prester sa Sveučilišta u Rijeci bila je članica znanstvene skupine koja je 2005. godine otkrila OGLE-BLG-390Lb, planet što je među dosad otkrivenima najsličniji Zemlji. - Taj smo planet otkrili metodom gravitacijske leće, a ima masu oko pet puta veću od Zemljine. Planet je od nas udaljen oko 20.000 svjetlosnih godina, a temperatura na njegovoj površini je otprilike minus 220 Celzijevih stupnjeva. Pretpostavlja se da ima tanku atmosferu poput?Zemljine, no njegova je stjenovita površina najvjerojatnije skrivena pod smrznutim oceanom. No, šanse da na tom planetu ima života vrlo su male - rekla je dr. Dominis Prester.
Uz planet OGLE-BLG-390Lb, najsličniji Zemlji jest Gliese 581c otkriven 2007. godine. Taj planet nalazi se u zviježđu Vage, a od nas je udaljen 20,5 svjetlosnih godina. Kruži oko zvijezde Gliese 581 koju obiđe za 13 dana. Njegovo otkriće izazvalo je veliko uzbuđenje, a planet je nazvan “superzemljom”. -?Taj planet otkriven je metodom radijalnih brzina, a svojoj matičnoj zvijezdi bliži je nego OGLE-2005-BLG-390Lb te nije sigurno je li krut ili plinovit. Uz to, pomoću metode radijalnih brzina može se odrediti samo donja granica mase, koja kod Gliese 581c iznosi pet Zemljinih masa. To znači da je moguće da Gliese 581c ima mnogo veću masu - pojasnila je dr. Dominis Prester.
Otkrića se ubrzavaju
Ove godine, pak, otkriven je niz ekstrasolarnih planeta, no najvažnije postignuće svakako su prve fotografije egzoplaneta. Naime, svi dosadašnji ekstrasolarni planeti otkriveni su indirektnim metodama. - Uslijed razvoja tehnologije posljednjih godina primjećuje se ubrzavanje otkrića ekstrasolarnih planeta. Mreže teleskopa, interferometrija, astromerija, sateliti i drugo omogućavaju mnogo preciznija mjerenja i bolju razlučivost. Zahvaljujući tome, napokon su i objavljene prve nedvojbene snimke egzoplaneta. Naša otkrića uvelike pomaže razvoj brzih računala te brzog interneta - naglasila je Dijana Dominis Prester.
Idućih godina potraga za “drugom Zemljom” još će se intenzivirati zahvaljujući svemirskim teleskopima Corot i Kepler. Lansirana u prosincu 2006. godine, misija Corot zajednički je projekt europskih zemalja objedinjenih u ESA-i (Europska svemirska agencija) i Brazila. Taj svemirski teleskop, koji se nalazi u orbiti oko Zemlje na visini od 827 kilometara, “nadgleda” oko 120.000 zvijezda. Iako su za njegova lansiranja znanstvenici entuzijastički najavljivali da će najkasnije u proljeće 2008. godine biti potvrđeno otkriće neke “nove Zemlje”, Corot je dosad otkrio dva nova “vrela Jupitera” i jednu supezemlju, a oko 40 planeta čeka potvrdu otkrića. No, u travnju 2009. godine Corot će dobiti konkurenciju, američki svemirski teleskop Kepler koji ima bolju tehnologiju, a neprekidno će nadzirati dio svemira koji sadrži 100.000 zvijezda. Također, moći će preprepoznati ako neki planet Zemljine veličine prolazi ispred svoje zvijezde. Moguće je da se na nekom od tih planeta razvio život.
 |
 |
| Bila sam članica skupine koja je 2005. godine otkrila planet dosad najsličniji Zemlji , OGLE-BLG-390Lb , tvrdi dr. Dijana Dominis Prester sa Sveučilišta u Rijeci | Zasad nema direktnih i jednoznačnih dokaza ima li života u svemiru, kaže dr. Bojan Pečnik, predavač na studiju astrofizike u Splitu |
- Mislim da potencijalno naseljivih planeta u svemiru ima mnogo. Malo je kompleksnije pitanje gdje je sve moguć život: je li to samo u ‘naseljivim zonama’ prema postojećim definicijama egzobiologije ili pod smrznutim korama ledenih planeta - rekla je dr. Dominis Prester, istaknuvši i da se postavlja pitanje što sve smatramo životom u svemiru. - Za život kakav poznajemo očito bi pogodovali uvjeti slični onima na Zemlji. Općenito, za nastanak i razvoj života bitno je da se tijekom duljeg razdoblja, što znači tijekom desetaka ili čak stotina milijuna godina, osigura stabilan izvor hrane poput organskih spojeva i energije, kao što su geotermalna i solarna, te medij ili stanište, primjerice voda, pa čak i tekući metan - objasnio je dr. Pečnik, istaknuši da nema direktnih i jednoznačnih dokaza ima li života negdje izvan Zemlje. - Još se vode rasprave o asteroidu ALH84001. Naime, prije nekoliko milijuna godina neki je asteroid udario u Mars tolikom brzinom da je izbacio Marsove krhotine u svemir. Onda je jedna od tih Marsovih krhotina milijunima godina plutala između Zemlje i Marsa i konačno je prije 13.000 godina pala na Antartik.
Optimistična predviđanja
Na toj su krhotini, asteroidu ALH84001, 1996. godine pronađene organske molekule, no još se ne zna sadrži li fosilne ostatke jednostavnog života na Marsu ili je to samo kemijsko-geološki proces - rekao je Bojan Pečnik.
Neki astronomi optimistički predviđaju da ćemo već idućih godina otkriti “novu Zemlju”. - Otkrit ćemo planet približno Zemljine mase do 2010. godine, a do 2012. otkrit ćemo planet sličan Zemlji koji bi potencijalno bio naseljiv - izjavio je za magazin Discover poznati “lovac na egzoplanete” Greg Laughlin. Dr. Dominis Prester, pak, smatra da treba biti oprezan s predviđanjima.
- Slažem se da će ubrzani razvoj tehnologije, pogotovo ako se istraživanja nastave kretati ovim tempom, vjerojatno omogućiti otkriće planeta na kojem je moguć život. No, teško je predvidjeti društveno-politička i ekonomska zbivanja u svijetu o kojima ovise financiranje potrage za egzoplanetima - zaključila je dr. Dijana Dominis Prester.
Hej, ima li koga u svemiru? U travnju 1960. godine mladi američki astronom Frank Drake postavio je u blizini mjesta Green Bank u zapadnoj Virdžiniji 25 metarski radioteleskop. Njegove mete bile su zvijezde Tau Ceti i Epsilon Eridani, slične našem Suncu, a koje su od Zemlje udaljene oko 11 svjetlosnih godina. Drake je tragao za signalima inteligentnog života, a svoj je projekt nazvao Ozma, prema kraljevini iz “Čarobnjaka iz Oza”. Iako tijekom četiri mjeseca trajanja projekta nije uspio detektirati nijedan “inteligentni signal”, Drake je ušao u povijest kao pionir potrage za izvanzemaljskom inteligencijom. Tako je rođen projekt SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) koji se zasniva na hipotezi da nismo sami u svemiru, odnosno da u našoj ili susjednim galaktikama postoje inteligentne civilizacije. Danas SETI obuhvaća različita istraživanja tijekom kojih se s pomoću radioteleskopa proučavaju obližnje, ali i udaljene zvijezde u potrazi za signalima što upućuju na inteligentni život. Jedan od najzanimljivih SETI projeketa jest Seti@home koji je 1999. godine pokrenulo Sveučilište California u Berkeleyu.?U projekt je uključeno nekoliko milijuna ljudi, korisnika screensavera Seti@home koji analizira podatke dobivene s pomoću radioteleskopa Arecibo. |
Što ako nam se iz svemira javi E.T.? Što će se dogoditi ako nam neki E.T. pošalje poruku? Međunarodna astronautička akademija objavila je protokol (doduše bez legalne vrijednosti) prema kojem “ne bi trebalo odgovoriti na signal ili na druge znakove izvanzemaljske inteligencije dok se ne poduzmu konzultacije na međunarodnom nivou”. Procedura zahtijeva da se o eventualnom primljenom signalu obavijesti generalnog tajnika UN-a koji bi onda tu vijest priopćio cijelom svijetu. Zatim bi međunarodna zajednica formirala odgovor u ime cijelog čovječanstva. |
bglavac
irida
