Potvrđeno postojanje Crne rupe u središtu naše galaksije
Piše: Tanja Rudež
Foto: Corbis
 |
ZAGREB - Europski su znanstvenici nakon više od 15 godina istraživanja potvrdili postojanje Crne rupe u središtu naše galaksije Mliječne staze. Crna rupa nazvana Strijelac A od Zemlje je udaljena 27.000 svjetlosnih godina (svjetlosna godina je put što ga svjetlost, čija je brzina 300.000 kilometara u sekundi, pređe za godinu dana).
- Nedvojbeno, najspektakularniji aspekt naše dugogodišnje studije jest empirijski dokaz da super masivna Crna rupa uistinu postoji. Orbite zvijezda u središtu galaksije pokazuju da koncentracija mase ekvivalentna masi četiri milijuna Sunca mora biti Crna rupa - izjavio je za londonski Times dr. Richard Genzel iz Instituta Max Planck za ekstraterestrijalnu fiziku koji je vodio istraživanje objavljeno u Astrophysical Journal.
Crna rupa jest prostor u svemiru u kojem je gravitacijska sila toliko jaka da ga ništa, čak ni svjetlost, ne može napustiti. Na ideju postojanja Crne rupe prvi je 1783. godine došao britanski astronom amater John Michell.
Moderni koncept njezina postojanja razrađen je nakon što je Albert Einstein 1916. godine objavio Opću teoriju relativnosti dok su teorijski radovi o Crnim rupama proslavili Stephena Hawkinga. Ipak, sam termin Crna rupa (Black hole) lansirao je 1967. godine američki fizičar John Wheeler.
Znanstvenici već godinama pretpostavljaju da je Strijelac A Crna rupa. No, do ključnih su eksperimentalnih dokaza došli zahvaljujući opseravacijama Europskog južnog opservatorija (ESO), europske organizacije za astronomska istraživanja u južnoj hemisferi. ESO okuplja znanstvenike iz 11 europskih zemalja, a ima ima sjedište u Garchingu u blizini Münchena.
No, većina se istraživanja obavlja u opservatoriju Paranal koji je smješten u Čileu, na lokaciji Cerro Paranal na Andama na nadmorskoj visini od 2500 metara u području pustinje Atacama.
- Nedvojbeno, najspektakularniji aspekt naše dugogodišnje studije jest empirijski dokaz da super masivna Crna rupa uistinu postoji. Orbite zvijezda u središtu galaksije pokazuju da koncentracija mase ekvivalentna masi četiri milijuna Sunca mora biti Crna rupa - izjavio je za londonski Times dr. Richard Genzel iz Instituta Max Planck za ekstraterestrijalnu fiziku koji je vodio istraživanje objavljeno u Astrophysical Journal.
Crna rupa jest prostor u svemiru u kojem je gravitacijska sila toliko jaka da ga ništa, čak ni svjetlost, ne može napustiti. Na ideju postojanja Crne rupe prvi je 1783. godine došao britanski astronom amater John Michell.
Moderni koncept njezina postojanja razrađen je nakon što je Albert Einstein 1916. godine objavio Opću teoriju relativnosti dok su teorijski radovi o Crnim rupama proslavili Stephena Hawkinga. Ipak, sam termin Crna rupa (Black hole) lansirao je 1967. godine američki fizičar John Wheeler.
Znanstvenici već godinama pretpostavljaju da je Strijelac A Crna rupa. No, do ključnih su eksperimentalnih dokaza došli zahvaljujući opseravacijama Europskog južnog opservatorija (ESO), europske organizacije za astronomska istraživanja u južnoj hemisferi. ESO okuplja znanstvenike iz 11 europskih zemalja, a ima ima sjedište u Garchingu u blizini Münchena.
No, većina se istraživanja obavlja u opservatoriju Paranal koji je smješten u Čileu, na lokaciji Cerro Paranal na Andama na nadmorskoj visini od 2500 metara u području pustinje Atacama.
bglavac
irida
edin.kecanovic
