Piše: Tanja Rudež
Foto: Marko Miščević/CROPIX
Astrofizičar Željko Ivezić jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: iako ima svega 43 godine, objavio je oko 200 znanstvenih radova koji su citirani čak 14.640 puta.
Kada je 2006. godine, zajedno s mladim Marijem Jurićem, otkrio novu galaksiju koju “proždire” naša Mliječna staza, o Željku Iveziću pisali su i američki mediji, uključujući i ugledni New York Times.strofizičar Željko Ivezić jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: iako ima svega 43 godine, objavio je oko 200 znanstvenih radova koji su citirani čak 14.640 puta.
Kada je 2006. godine, zajedno s mladim Marijem Jurićem, otkrio novu galaksiju koju “proždire” naša Mliječna staza, o Željku Iveziću pisali su i američki mediji, uključujući i ugledni New York Times.
Protekli tjedan Željko Ivezić boravio je u Zagrebu, gdje mu žive majka i brat, te održao dva predavanja o projektu Large Synoptic Survey Telescope (LSST) čiji je znanstveni direktor. Riječ je o velikom projektu čija je cijena oko 800 milijuna dolara, a koji će se nalaziti u Čileu.
• Profesore Ivezić, upravo se obilježava 400 godina od otkrića teleskopa, koje je izazvalo revoluciju u astronomiji. Vi ste na čelu projekta koji će rezultirati jednim od najvećih teleskopa na svijetu?
- Dosad su astronomski uređaji bili takvi da su mogli snimati samo male komadiće neba, a zahvaljujući LSST-u, imat ćemo vidno polje koje je sedam puta veličine Mjeseca. Tako ćemo u jednoj noći moći pregledati cijelo nebo, što dosad nije mogao nijedan teleskop. Zahvaljujući LSST-u, mi ćemo 10 godina svake noći snimati nebo. Tako ćemo dobiti svojevrsni film neba što će nam omogućiti da pratimo sve što se mijenja na nebu, primjerice promjenljive zvijezde i asteroide koji su možda na putu da udare u Zemlju.
• Što će biti rezultat toga desetogodišnjeg snimanja neba pomoću LSST-a?
- Sve slike, dobivene pomoću LSST-a, mogu se zbrojiti u kompjutoru. Tako ćemo u završnoj mapi detektirati 20 milijardi svemirskih objekata, 10 milijardi zvijezda i 10 milijardi galaksija, što će biti najveći astronomski katalog u povijesti. Prvi put u jednom astronomskom katalogu bit će više svemirskih objekata nego što je živih ljudi na svijetu. Da bi se tu mapu moglo pri
kazati s rezolucijom koja je prilagođena našim očima, trebalo bi nam tri milijuna televizora.?Nadalje, ako biste gledali taj film neba, trebalo bi vam godinu dana da ga odgledate. A svake noći dobit ćemo podataka koliko ih ima u Američkoj kongresnoj knjižnici, to je 20 terabita podataka. Nakon 10 godina će biti 100.000 terabita podataka, a to je ekvivalent oko milijun današnjih laptopa.
• U kojoj je fazi projekt?
- Još smo u fazi konstrukcije teleskopa, a sada na projektu radi oko 100 fizičara i 100 inženjera. Iza ovoga projekta stoji oko 20 američkih sveučilišta te nekoliko laboratorija koje financira Odjel za energiju (DOE). Počeli smo surađivati i s astrofizičarima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Srbiji, a planiramo pregovarati s Europskim južnim opservatorijem (ESO) u Čileu. Nedavno smo dobili 30 milijuna dolara od Billa Gatesa i Charlesa Simonyja dok bismo iduće godine trebali znati hoće li nas financirati Američka zaklada za znanost. Ako ne, imamo planove s privatnim donatorima. Faza konstrukcije trebala bi potrajati do 2015. godine kada bi teleskop počeo s radom.
• Hoćete li surađivati s hrvatskim znanstvenicima?
- Nadam se jer postoji interes na Sveučilištu u Splitu, Opsarvatoriju Hvar te na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. LSST je idealan projekt za zemlje koje ne mogu priuštiti 100 milijuna dolara za kupnju teleskopa. Svi će podaci biti javni i dostupni na interenetu, a jedino što je nužno imati jesu znanje i mašta.
• Spomenuli ste da će LSST otkrivati potencijalno opasne asteroide.
-?Nedavno je američki Kongres donio zakon prema kojem bi NASA do 2020. godine morala otkriti 90 posto asteoida većih od 140 metara. Asteroidi manji od 140 metara ne uzrokuju velike tsunamije ako padnu u more. Astreoid veličine između nekoliko stotina metara i jednog kilometra nakon pada u ocean izazvao bi veliki tsunami koji bi uništio život uz obale kontinenata. Asteroid veći od jednog kilometra uništio bi cijelu civilizaciju. Zato su željeli napraviti katalog opasnih asteroida. A sve to je proizašlo nakon terorističkog napada 11. rujna kada se intenzivno raspravljalo o rizicima za živote američkih građana. Tada se spoznalo da veći rizik po glavi stanovnika u jedinici vremena dolazi od potencijalno opasnog asteroida nego od terorista.
• Jesu li i dinosauri izumrli od udara asteroida?
- Većina znanstvenika se slaže da je asteroid koji je pao prije otprilike 65 milijuna godina blizu Yukatana bio oko 20 kilometara velik te da je uništio dinosaure. No, ima i znanstvenika koji se ne slažu s tom teorijom.
• Ima li koristi od otkrića opasnog asteroida kad ne raspolažemo tehnologijom da ga uništimo?
- Bio sam prošle godine na jednoj NASA-inoj konferenciji gdje su se razmatrale razne mogućnosti. Bilo je nekih ideja povezanih s razvojem nuklearnih bombi. No, problem je što bi to trebala biti velika nuklearna bomba i ako se nešto pogriješi kod lansiranja, bilo bi više štete nego koristi. Ima i drugih ideja. Ako se asteroid na vrijeme otkrije, onda bi se mogao lansirati svemirski brod normalne veličine kako bi putovao blizu njega. Iako je gravitacijska sila broda veoma mala, bila bi dovoljna da malo po malo promijeni orbitu asteroida te da on promaši Zemlju.
• LSST će tragati i za tamnom tvari i tamnom energijom. O čemu je riječ?
- Astronomska su mjerenja tijekom posljednjeg desetljeća pokazala kako je svemir drukčiji nego što smo mislili. Od 1920. godine znamo da se svemir širi, a očekivalo se da se to širenje zbog djelovanja gravitacije usporuje. Tu je zgodna analogija s kamenom koji se baci u zrak. Kamen ide u zrak, a zatim se zbog gravitacijskog privlačenja?Zemlje usporava, stane i počne padati nazad. Ako je na velikim udaljenostima jedina bitna sila gravitacija, to bi se trebalo događati sa svemirom i njegovo bi se širenje trebalo usporavati. No, suprotno očekivanjima, izmjereno je da se u zadnjih nekoliko milijardi godina svemir počeo ubrzano širiti.
• Koje je objašnjenje za to?
- To još ne znamo objasniti, jedino što zasad imamo jest fenomenološki opis pomoću misterioznog fluida nazvanog tamna energija. Naša današnja promatranja ukazuju na to da vidljiva materija čini svega pet posto mase svemira, dok ostalih 95 posto čine tamna materija i tamna energija. Pritom tamne materije ima oko 25 posto, a tajanstvene tamne energije 70 posto. Jedan od ciljeva našeg projekta je da s točnošću od jedan posto mjerimo tamnu energiju, kako bismo spoznali njezina svojstva. Budemo li znali svojstva tamne energije, mogli bismo potaknuti teoretičare da objasne o čemu je riječ.
Željko Ivezić u Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu, a zatim je na zagrebačkom sveučilištu diplomirao strojarstvo (1990.) i fiziku (1991. godine). Nakon toga je otišao u SAD gdje je 1995. godine doktorirao na Sveučilištu Kentucky.?Slijedi Princeton, a od 2003. godine profesor je na Sveučilištu Washington u Seattleu. Oženjen je i otac osmogodišnje djevojčice Vedrane, a njegova supruga Pamela operna je pjevačica.
• Tragate li za planetima izvan Sunčeva sustava?
- Indirektno, no nekoliko kolega na mome odsjeku radi na tome. NASA već dugo razmišlja o projektu Terrestrial Planet Finder, u sklopu kojega bi se tragalo za egzoplanetima, ali nije sigurno da će se taj projekt ostvariti zbog financijskih restrikcija. No, budući da je javnost fascinirana otkrićima planeta izvan Sunčeva sustava, vjerujem da će NASA pokrenuti taj projekt.
• NASA je ljetos proslavila 50-i rođendan najavljujući povratak astronauta na Mjesec te prvi let na Mars.?
- Jedan od razloga zašto se na tome inzistira je u tome što bi Kinezi uskoro mogli poslati astronauta na Mjesec. Kako bi pokazali da imaju primat, Amerikanci žele poslati čovjeka na Mars. Po meni, to su fantazije i čisto bacanje novca, pogotovo u eri krize. Stotinu puta je jeftinije poslati letjelicu s robotima na Mars nego da pošaljemo astronauta kako bi rekao ‘ja sam prvi Amerikanac na Marsu’.
• Što mislite o projektu Međunarodne svemirske stanice (ISS)?
- To je tehnološki, a ne znanstveni projekt.?Bilo je malo znanosti iz biologije i kemije, ali za toliko novaca koliko su potrošili na svemirsku stanicu, mogli su napraviti mnogo više znanstvenih projekata. Naravno, taj je projekt važan i s političke strane jer mnogo zemalja zajedno surađuje.
• Nedavno su američki predsjednički kandidati Obama i?McCain odgovarali na pitanja povezana sa znanstvenom politikom. Tko je ostavio bolji dojam?
- Obama je veoma dobro odgovorio. Ako on bude izabran, moglo bi biti odlično za znanost. Bude li izabran McCain, moglo bi biti dobro ako odustane od Busheve znanstvene politike. No, ako nastavi s Bushevom politikom da treba slati čovjeka na Mjesec i Mars, to će biti trošenje novca uludo.
• Znanstvenici, dakle, podržavaju Obamu?
- Mislim da je bolje reći da bi mladi i pametni ljudi željeli da pobijedi Obama.
• Razmišljate li o povratku u Hrvatsku?
- Sada sam potpuno fokusiran na LSST i to mi je fascinacija.?Mnogo sam razmišljao o povratku, mislim da bih mogao održati sličan tempo rada kao u SAD kada bih bio uključen u projekt kao LSST ili europski projekt Gaia. U načelu bih se vratio kada bi bilo dovoljno novaca da oformim grupu od šest ili sedam ljudi. Što se tiče znanosti, SAD je obećana zemlja. S druge strane, život u Hrvatskoj je ugodniji i sporiji, a ovdje su mi rodbina i prijatelji koji mi u SAD veoma nedostaju.
Kada je 2006. godine, zajedno s mladim Marijem Jurićem, otkrio novu galaksiju koju “proždire” naša Mliječna staza, o Željku Iveziću pisali su i američki mediji, uključujući i ugledni New York Times.strofizičar Željko Ivezić jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: iako ima svega 43 godine, objavio je oko 200 znanstvenih radova koji su citirani čak 14.640 puta.
Kada je 2006. godine, zajedno s mladim Marijem Jurićem, otkrio novu galaksiju koju “proždire” naša Mliječna staza, o Željku Iveziću pisali su i američki mediji, uključujući i ugledni New York Times.
Protekli tjedan Željko Ivezić boravio je u Zagrebu, gdje mu žive majka i brat, te održao dva predavanja o projektu Large Synoptic Survey Telescope (LSST) čiji je znanstveni direktor. Riječ je o velikom projektu čija je cijena oko 800 milijuna dolara, a koji će se nalaziti u Čileu.
Jutarnji.hr clanak http://link.brightcove.com/services/link/bcpid1447672978http://www.brightcove.com/channel.jsp?channel=1417332101
• Profesore Ivezić, upravo se obilježava 400 godina od otkrića teleskopa, koje je izazvalo revoluciju u astronomiji. Vi ste na čelu projekta koji će rezultirati jednim od najvećih teleskopa na svijetu?
- Dosad su astronomski uređaji bili takvi da su mogli snimati samo male komadiće neba, a zahvaljujući LSST-u, imat ćemo vidno polje koje je sedam puta veličine Mjeseca. Tako ćemo u jednoj noći moći pregledati cijelo nebo, što dosad nije mogao nijedan teleskop. Zahvaljujući LSST-u, mi ćemo 10 godina svake noći snimati nebo. Tako ćemo dobiti svojevrsni film neba što će nam omogućiti da pratimo sve što se mijenja na nebu, primjerice promjenljive zvijezde i asteroide koji su možda na putu da udare u Zemlju.
• Što će biti rezultat toga desetogodišnjeg snimanja neba pomoću LSST-a?
- Sve slike, dobivene pomoću LSST-a, mogu se zbrojiti u kompjutoru. Tako ćemo u završnoj mapi detektirati 20 milijardi svemirskih objekata, 10 milijardi zvijezda i 10 milijardi galaksija, što će biti najveći astronomski katalog u povijesti. Prvi put u jednom astronomskom katalogu bit će više svemirskih objekata nego što je živih ljudi na svijetu. Da bi se tu mapu moglo pri
kazati s rezolucijom koja je prilagođena našim očima, trebalo bi nam tri milijuna televizora.?Nadalje, ako biste gledali taj film neba, trebalo bi vam godinu dana da ga odgledate. A svake noći dobit ćemo podataka koliko ih ima u Američkoj kongresnoj knjižnici, to je 20 terabita podataka. Nakon 10 godina će biti 100.000 terabita podataka, a to je ekvivalent oko milijun današnjih laptopa. • U kojoj je fazi projekt?
- Još smo u fazi konstrukcije teleskopa, a sada na projektu radi oko 100 fizičara i 100 inženjera. Iza ovoga projekta stoji oko 20 američkih sveučilišta te nekoliko laboratorija koje financira Odjel za energiju (DOE). Počeli smo surađivati i s astrofizičarima u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Srbiji, a planiramo pregovarati s Europskim južnim opservatorijem (ESO) u Čileu. Nedavno smo dobili 30 milijuna dolara od Billa Gatesa i Charlesa Simonyja dok bismo iduće godine trebali znati hoće li nas financirati Američka zaklada za znanost. Ako ne, imamo planove s privatnim donatorima. Faza konstrukcije trebala bi potrajati do 2015. godine kada bi teleskop počeo s radom.
• Hoćete li surađivati s hrvatskim znanstvenicima?
- Nadam se jer postoji interes na Sveučilištu u Splitu, Opsarvatoriju Hvar te na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. LSST je idealan projekt za zemlje koje ne mogu priuštiti 100 milijuna dolara za kupnju teleskopa. Svi će podaci biti javni i dostupni na interenetu, a jedino što je nužno imati jesu znanje i mašta.
• Spomenuli ste da će LSST otkrivati potencijalno opasne asteroide.
-?Nedavno je američki Kongres donio zakon prema kojem bi NASA do 2020. godine morala otkriti 90 posto asteoida većih od 140 metara. Asteroidi manji od 140 metara ne uzrokuju velike tsunamije ako padnu u more. Astreoid veličine između nekoliko stotina metara i jednog kilometra nakon pada u ocean izazvao bi veliki tsunami koji bi uništio život uz obale kontinenata. Asteroid veći od jednog kilometra uništio bi cijelu civilizaciju. Zato su željeli napraviti katalog opasnih asteroida. A sve to je proizašlo nakon terorističkog napada 11. rujna kada se intenzivno raspravljalo o rizicima za živote američkih građana. Tada se spoznalo da veći rizik po glavi stanovnika u jedinici vremena dolazi od potencijalno opasnog asteroida nego od terorista.
• Jesu li i dinosauri izumrli od udara asteroida?- Većina znanstvenika se slaže da je asteroid koji je pao prije otprilike 65 milijuna godina blizu Yukatana bio oko 20 kilometara velik te da je uništio dinosaure. No, ima i znanstvenika koji se ne slažu s tom teorijom.
• Ima li koristi od otkrića opasnog asteroida kad ne raspolažemo tehnologijom da ga uništimo?
- Bio sam prošle godine na jednoj NASA-inoj konferenciji gdje su se razmatrale razne mogućnosti. Bilo je nekih ideja povezanih s razvojem nuklearnih bombi. No, problem je što bi to trebala biti velika nuklearna bomba i ako se nešto pogriješi kod lansiranja, bilo bi više štete nego koristi. Ima i drugih ideja. Ako se asteroid na vrijeme otkrije, onda bi se mogao lansirati svemirski brod normalne veličine kako bi putovao blizu njega. Iako je gravitacijska sila broda veoma mala, bila bi dovoljna da malo po malo promijeni orbitu asteroida te da on promaši Zemlju.
• LSST će tragati i za tamnom tvari i tamnom energijom. O čemu je riječ?
- Astronomska su mjerenja tijekom posljednjeg desetljeća pokazala kako je svemir drukčiji nego što smo mislili. Od 1920. godine znamo da se svemir širi, a očekivalo se da se to širenje zbog djelovanja gravitacije usporuje. Tu je zgodna analogija s kamenom koji se baci u zrak. Kamen ide u zrak, a zatim se zbog gravitacijskog privlačenja?Zemlje usporava, stane i počne padati nazad. Ako je na velikim udaljenostima jedina bitna sila gravitacija, to bi se trebalo događati sa svemirom i njegovo bi se širenje trebalo usporavati. No, suprotno očekivanjima, izmjereno je da se u zadnjih nekoliko milijardi godina svemir počeo ubrzano širiti.
• Koje je objašnjenje za to?
- To još ne znamo objasniti, jedino što zasad imamo jest fenomenološki opis pomoću misterioznog fluida nazvanog tamna energija. Naša današnja promatranja ukazuju na to da vidljiva materija čini svega pet posto mase svemira, dok ostalih 95 posto čine tamna materija i tamna energija. Pritom tamne materije ima oko 25 posto, a tajanstvene tamne energije 70 posto. Jedan od ciljeva našeg projekta je da s točnošću od jedan posto mjerimo tamnu energiju, kako bismo spoznali njezina svojstva. Budemo li znali svojstva tamne energije, mogli bismo potaknuti teoretičare da objasne o čemu je riječ.
Željko Ivezić u Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu, a zatim je na zagrebačkom sveučilištu diplomirao strojarstvo (1990.) i fiziku (1991. godine). Nakon toga je otišao u SAD gdje je 1995. godine doktorirao na Sveučilištu Kentucky.?Slijedi Princeton, a od 2003. godine profesor je na Sveučilištu Washington u Seattleu. Oženjen je i otac osmogodišnje djevojčice Vedrane, a njegova supruga Pamela operna je pjevačica.
• Tragate li za planetima izvan Sunčeva sustava?
- Indirektno, no nekoliko kolega na mome odsjeku radi na tome. NASA već dugo razmišlja o projektu Terrestrial Planet Finder, u sklopu kojega bi se tragalo za egzoplanetima, ali nije sigurno da će se taj projekt ostvariti zbog financijskih restrikcija. No, budući da je javnost fascinirana otkrićima planeta izvan Sunčeva sustava, vjerujem da će NASA pokrenuti taj projekt.
• NASA je ljetos proslavila 50-i rođendan najavljujući povratak astronauta na Mjesec te prvi let na Mars.?
- Jedan od razloga zašto se na tome inzistira je u tome što bi Kinezi uskoro mogli poslati astronauta na Mjesec. Kako bi pokazali da imaju primat, Amerikanci žele poslati čovjeka na Mars. Po meni, to su fantazije i čisto bacanje novca, pogotovo u eri krize. Stotinu puta je jeftinije poslati letjelicu s robotima na Mars nego da pošaljemo astronauta kako bi rekao ‘ja sam prvi Amerikanac na Marsu’.
• Što mislite o projektu Međunarodne svemirske stanice (ISS)?
- To je tehnološki, a ne znanstveni projekt.?Bilo je malo znanosti iz biologije i kemije, ali za toliko novaca koliko su potrošili na svemirsku stanicu, mogli su napraviti mnogo više znanstvenih projekata. Naravno, taj je projekt važan i s političke strane jer mnogo zemalja zajedno surađuje.
• Nedavno su američki predsjednički kandidati Obama i?McCain odgovarali na pitanja povezana sa znanstvenom politikom. Tko je ostavio bolji dojam?
- Obama je veoma dobro odgovorio. Ako on bude izabran, moglo bi biti odlično za znanost. Bude li izabran McCain, moglo bi biti dobro ako odustane od Busheve znanstvene politike. No, ako nastavi s Bushevom politikom da treba slati čovjeka na Mjesec i Mars, to će biti trošenje novca uludo.
• Znanstvenici, dakle, podržavaju Obamu?
- Mislim da je bolje reći da bi mladi i pametni ljudi željeli da pobijedi Obama.
• Razmišljate li o povratku u Hrvatsku?
- Sada sam potpuno fokusiran na LSST i to mi je fascinacija.?Mnogo sam razmišljao o povratku, mislim da bih mogao održati sličan tempo rada kao u SAD kada bih bio uključen u projekt kao LSST ili europski projekt Gaia. U načelu bih se vratio kada bi bilo dovoljno novaca da oformim grupu od šest ili sedam ljudi. Što se tiče znanosti, SAD je obećana zemlja. S druge strane, život u Hrvatskoj je ugodniji i sporiji, a ovdje su mi rodbina i prijatelji koji mi u SAD veoma nedostaju.
| Teleskop - prvih 400 godina Galileo je pomoću teleskopa došao do otkrića koja su uzdrmala Crkvenu sliku svijeta. Do kakvih će otkrića doći LSST kada 2015. godine počne s radom?  1608. Izumljen teleskopHans Lippershey, izumitelj teleskopa 1610. Galileo Galilei Pomoću teleskopa Galileo je otkrio da na Mjesecu postoje planine, uočio Sunčeve pjege te pronašao četiri najveća Jupiterova mjeseca. To je uzdrmalo Crkvenu sliku svijeta 1671. Teleskop reflektor Newton izumio prvi teleskop reflektor 1781. Otkriven Uran William Herschell pomoću teleskopa otkrio planet Uran i njegova četiri satelita 2015. LSST Početak rada Large Synoptic Survey Telescope |
bglavac
irida
edin.kecanovic
