Asteroid: Jedan od tisuća malih kamenih objekata koji kruže oko Sunca, većina ih se nalazi na području između Marsa i Jupitera (iako ima i nekih koji dođu bliže Suncu nego Zemlja, i nekih čije orbite koje idu iza Jupitera). Najveći asteroid nosi ime Ceres; dva puta je veći od države Texas.

Astronomska jedinica: Količina udaljenosti ekvivalentna (prosječnoj) udaljenosti između Zemlje i Sunca. Astronomska jedinica se skraćeno piše  A.U. a iznosi 150 milijuna kilometara - tu udaljenost svijetlost pređe za 8 minuta. Ova jedinica je jako praktična za izražavanje udaljenosti u Sunčevom sustavu. Primjerice promjer orbite najudaljenijeg planeta Sunčevog Sustava je otprilike 80 A.U.

Bijeli patuljak: Sabijeni ostatak zvijezde sa relativno malom masom (od mase 1 1/2 Sunčeve do nešto manje od Sunčeve), koji je istrošio gorivo iz svojih nuklearnih reaktora i sjaji samo zbog zračenja svoje pohranjene topline. Tipičan bijeli patuljak može imati masu kao i Sunce, ali je veličine Zemlje.

Binarna zvijezda: Sistem od dvije zvijezde, koje se okreću jedna oko druge. Binarne (trostruke i višestruke) zvijezde su jako česte; astronomi računaju da je gotovo pola svih zvijezda zapravo član višestrukih sustava. Nama najbliži zvjezdani sistem, Alpha Centauri je zapravo najbliži primjer višestrukog zvjezdanog sustava. Sastoji se od tri zvijezde - dvije slične Suncu i jedne jako tamne, male crvene zvijezde - okrećući se međusobno.

Crna jama: Objekt čija gravitacijska sila je toliko jaka da na određenoj udaljenosti, čak niti svjetlo ne može pobjeći. Crne jame su, pretpostavlja se, ostaci određenih vrlo masivnih zvijezda koje su pri kraju svojih života, no i druge vrste se također spominju: "mini crne jame", primjerice koje su se mogle formirati u velikim pritiscima odmah nakon samog Velikog Praska. Supermasivne crne jame - s masama milijuna Sunaca - bi mogle postojati u jezgrama velikih galaksija.

Crveni div: Veoma velika, napuhana i relativno hladna zvijezda koja je u posljednjem stadiju svoga života. Tipičan crveni div, kada bi bio stavljen na mjesto Sunca, rasprostirao bi se do orbite Marsa. Veoma hladna temperatura njegovih vanjskih slojeva (vjerojatno svega 2,000 stupnjeva Celzijusa u uspoređenju sa Sunčevih 6,000) prouzrokuje da ta zvijezda izgleda narančasta ili crvena umjesto žuto-bijele. Sunce će postati crveni div nakon 5 milijardi godina.

Crveni pomak (redshift): Izduživanje svjetlosnih valova koji dolaze iz izvora koji se udaljava od nas. Kada bi se izvor približavao nama, pojavio bi se suprotan efekt, "plavi pomak" (blueshift). Svijetlost sa svih galaksija izvan Lokalne Grupe je pomaknuta u crveno, pokazujući da se sve udaljavaju od nas (i međusobno). Ovaj fenomen je poznatiji kao širenje svemira.

Ekvinocij: Jedan od dva trenutaka tokom godine kada je Sunce točno iznad Zemljinog ekvatora. U proljeće na sjevernoj hemisferi, proljetni ekvinocij se desi oko 21-vog Ožujka, a u jesen se ekvinocij dešava oko 21-vog Rujna (iako točan datum varira malo od godine do godine). Tokom ekvinocija, dužina dana i noći je jednaka na cijelom svijetu. U Evropi, proljeće i jesen službeno počinju točno kada i proljetni i jesenji ekvinociji.

Galaksija: Velika nakupina zvijezda (i nakupina plina i prašine), koja se sastoji od milijuna do stotina milijardi zvijezda. Galaksija se drži na okupu uslijed međusobno gravitacijskog privlačenja zvijezda ( i drugog materijala) unutar nje. Većina galaksija su ili spljoštenog spiralnog oblika ili debljeg elipsoidnog oblika bez spiralnog oblika. Mliječni Put, galaksija čiji je sastavni dio i naše Sunce, je spiralna galaksija sa diskom veličine otprilike 100,000 svjetlosnih godina, sadržavajući otprilike 400 milijardi zvijezda. Naše Sunce je smješteno u disku na otprilike 2/3 puta od centra i kruži oko centra Mliječnog puta u periodu od 200 milijuna godina za jedan krug.

Komet: Mali komad leda, prašine i kamenog materijala (svega par kilometara u promjeru), koji kada se dovoljno približi Suncu može proizvesti "repove". Repovi kometa su napravljeni od plina i prašine koji su se oslobodili se površine kometa zbog Sunčeve energije i oni su uvijek okrenuti naspram Sunca (bez obzira u kojem se smjeru komet kreće). Kometi većinu svog vremena provode daleko od Sunca, a aktivni su svega par mjeseci kada se pomiču blizu sunca na svojim rastegnutim orbitama.

Kozmologija: Vrsta astronomije koja se bavi postankom, svojstvima velikih mjerila i evolucijom vidljivog Svemira.

Kuglasti skup: Velika nakupina zvijezda (sadrži stotine tisuća do milijuna zvijezda) i sfernog je oblika. Oko 150 kuglastih skupova su članovi naše galaksije Mliječnog Puta, raspoređeni u kružan vijenac oko galaktičkog diska. Kuglasti skupovi, koji su također pronađeni su drugim galaksijama, sastoje se od veoma starih zvijezda (otprilike dvaput starijih od Sunca).

Kutna sekunda: Veoma mali kut, koji je jednak 1/60 kutne minute (što je pak 1/60-ti dio stupnja). Linija na nebu od horizonta do horizonta iznosi 180 stupnjeva.

Kvazar: Jedna vrsta vrlo udaljenih (najčešće milijardama svjetlosnih godina), veoma svijetlih i veoma malih objekata. Izraz "kvazar" (quasar) znači kvazi stelarni (quasi stellar). To je nešto što izgleda kao zvijezda, ali nikako ne može biti zvijezda. Tipičan kvazar proizvede više svijetla svake sekunde nego što ga cijela galaksija proizvede i to sa područja prostora manjeg od našeg Sunčevog sustava. Kako točno oni proizvedu tako silnu količinu energije, nije poznato, no astronomi pretpostavljaju da njihov sjaj može biti u vezi sa silovitim efektima veoma masivnih crnih jama u centrima udaljenih galaksija na materijalu koji ih okružuje.

Lokalna grupa: Relativno mala nakupina galaksija čiji je sastavni dio i Mliječni Put. Sastoji se od dvadesetak galaksija, ali većina su "patuljaste" galaksije, mnogo manje od naše. Postoje samo dvije velike galaksije u lokalnoj grupi: Mliječni Put i Andromedina Galaksija (udaljena dva milijuna svjetlosnih godina u smjeru neba označenom po zviježđu Andromeda). Lokalna Grupa je veličine 3 milijuna svjetlosnih godina, i kao takva je dio "super clustera (skupa)", skupa galaksija koje su centrirane na velikoj gomili zvanoj Virgo Skupina.

Mageljanovi oblaci: dvije najbliže galaksije, koje su sateliti naše galaksije Mliječnog Puta. One su nepravilne u obliku i relativno male (samo 1/5 širine diska Mliječnog Puta). One su otprilike udaljene 100,000 svjetlosnih godina od naše galaksije u smjeru tako da ih se lako može vidjeti sa južne hemisfere na Zemlji. Prvi Evropljani koji su otkrili njihovo postojanje je bila skupina Ferdinanda Magellana, tokom rane 1500-te godine; njima su te dvije galaksije izgledale kao mali oblaci, odvojeni od Mliječnog Puta.

Maglica (Nebulae): Oblak plina i/ili međuzvjezdane prašine. Riječ "nebula" na Latinskom znači "oblak"; njen plural je "nebulae". Maglice nam se mogu pokazivati tako što svijetle (emisijske maglice - emmision nebulae), raspršuju svijetlo zvijezda koje su unutar maglice (refleksijske maglice - reflection nebulae) ili tako što blokiraju svijetlo od objekata iza njih (tamne maglice - dark nebulae).

Magnituda: Način izražavanja svjetline astronomskih objekata, naslijeđen od starih Grka. U sistemu magnituda, manji broj znači svjetliji objekt (primjerice, zvijezda prve magnitude je svjetlija od zvijezde treće magnitude). Svaki korak u magnitudi odgovara razlici svjetline od otprilike 2.5. Zvijezde 6-te magnitude su najtamnije za promatranje prostim okom.

Meteor: Komadi čvrstog "krša" iz svemira koji gore u Zemljinoj atmosferi uslijed trenja sa zrakom. Svjetleći tragovi koje oni ostavljaju na nebu se često nazivaju "padajuće zvijezde" (iako nemaju ništa sa zvijezdama!). Prije no što uđe u Zemljinu atmosferu (sa tipičnom brzinom od 40,000 km/h) to tijelo se naziva meteorid. Ako neki od tih objekata preživi na svom vatrenom putu do Zemlje, tada se ti dijelovi na zemlji zovu meteoriti.

Mjesečeve faze: Promjena izgleda Mjeseca kako se okreće oko Zemlje. Kada je "mlađak", mjesec se nalazi na istoj strani u odnosu na Zemlju gdje se nalazi i Sunce, i mi vidimo samo dio mjeseca koji je u sjeni. Četvrt orbite kasnije (tjedan dana nakon mlađaka) možemo vidjeti Mjesec osvijetljen Suncem sa strane. Kada je jedna polovica diska Mjeseca koji je okrenut prema nama osvijetljena sa desne strane (viđeno sa sjeverne hemisfere), tada se mjesec naziva "prva četvrt". Dva tjedna nakon "mlađaka", naš satelit je došao na drugu stranu svoje orbite, i strana okrenuta nama je također okrenuta Suncu i potpuno je osvijetljena - ta faza se zove "pun mjesec". Tri četvrtine mjesečeve orbite nakon mlađaka dolazi "posljednja četvrt". Mjesec je ponovo osvijetljen sa strane (lijeva strana, viđeno sa sjeverne hemisfere). Tjedan dana nakon toga, Mjesec je opet "mlađak".

Mliječni Put: Lagani pojas magličastog svijetla koji se može vidjeti sa čiste, tamne lokacije na Zemlji i proteže se kroz cijelo nebo. Kada ga se gleda kroz dalekozor ili mali teleskop, može se vidjeti kako se sastoji od golemog broja pojedinačnih slabo vidljivih zvijezda. To je zapravo disk naše galaksije - viđen iz naše perspektive (unutar diska), ravni oblik naše Galaksije koji se čini da nas okružuje. Astronomi često koriste termin "Mliječni Put" kada se nešto odnosi na cijelu galaksiju, češće nego na sam izgled na našem nebu.

Nakupina zvijezda (star cluster): Skupina zvijezda koje se drže na okupu zbog njihove uzajamne gravitacijske privlačnosti. U Mliječnom Putu, postoje dvije različite vrste zvjezdanih skupova: Jedni se zovu "otvoreni" (ili galaktički) zvjezdani skupovi koji su uglavnom rijetko posijani i postoje uglavnom u disku galaksije, i veći, stariji "kuglasti" skupovi.

Neutronska zvijezda: Urušeni ostatak masivne zvijezde koja je eksplodirala. Sačinjena uglavnom od neutrona (sub atomskih čestica bez naboja), te zvijezde imaju masu otprilike dvostruko veću Sunčeve, no smještene u kuglu promjera oko 10 kilometara. Žličica za čaj tog materijala bi težila više od svih automobila zajedno u SAD-u. Neke neutronske zvijezde se jako brzo okreću, barem u početku, i može ih se detektirati kao pulsare. Rapidno bljeskajuće izvore radio valova ili vidljivog svijetla. Pulsevi su stvoreni okretanjem zvijezde, nešto slično okretanju zrake iz svjetionika koja nam se čini kao da se pali i gasi.

Nova: Zvijezda koja iznenadno promjeni svoj sjaj i privremeno poveća svoju svjetlinu faktorom sto ili tisuću. Za razliku od supernova (mnogo silnijoj eksploziji koja raznese samu zvijezdu), zvijezde koje postanu "nova" to mogu napraviti nekoliko puta. Za nove se smatra da nastaju u dvojnim sustavima zvijezda, gdje je jedan član patuljasta zvijezda (poput bijelog patuljka ili neutronske zvijezde) kružeći pored mnogo veće zvijezde. Prema ovoj teoriji, materijal sa vanjskih slojeva veće zvijezde se akumulira na površini patuljka, postajući još više vruća i još kompresiranija uslijed jake gravitacije patuljka, sve dok "ukradeni" materijal ne eksplodira.

Parsec: Veličina za udaljenost jednaka otprilike 3.26 svjetlosnih godina (ili još preciznije, točno 206,265 astronomskih jedinica). Tehnički, parsec je određen udaljenošću na kojoj bi Zemlja i Sunce izgledali udaljeni jedno od drugog 1 kutnu sekundu (otprilike isto kako bi kovani novčić izgledao sa udaljenosti od 3 km).

Planet: Glavni objekt koji kruži oko zvijezde. U našem Sunčevom Sustavu, postoje devet takvih objekata koji se tradicionalno nazivaju "planeti": Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. Ne postoje neke "službene" specifikacije koliko velik mora biti objekt da bismo ga prozvali "planet" umjesto primjerice "asteroid". Iako do sada nije viđen niti jedan planet kako kruži oko neke zvijezde, nekim drugačijim metodama otkriveno je dosta planeta kako kruže oko drugih zvijezda.

Planetarij: Svodni teatar u kojemu specijalni uređaj u centru sobe projicira simulaciju noćnog neba na svodu iznad publike. Planetariji mogu pokazati kako noćno nebo izgleda sa bilo kojeg dijela na Zemlji i u bilo koje vrijeme (tisuću godina unaprijed i unatrag).

Pomrčina: Blokiranjem cijelog ili djelomičnog dijela svjetlosti jednog objekta drugim. Primjerice, pomrčina Mjeseca se desi kada Zemljina sjena padne na Mjesec. Pomrčina Sunca se desi kada Mjesec prođe točno između nas i Sunca, blokirajući djelomice ili potpuno količinu svjetla koja dolazi do nas. Pomrčine Mjeseca se mogu dogoditi kada se Mjesec nalazi sa suprotne strane Zemlje u odnosu na Sunce (na pun Mjesec), dok se pomrčine Sunca mogu dogoditi samo na mlađak.

Promjenjiva zvijezda: Zvijezda koja mijenja svoju svjetlinu. Postoji nekoliko vrsta promjenjivih zvijezda, uključujući periodičke promjenjive (koje mijenjaju svoju svjetlinu u točnim razmacima, od par sati do par godina) i nepravilnih promjenjivih (koji nemaju pravilan razmak). Pažljiva, dugo vremenska promatranja promjenjivih zvijezda je jedan od glavnih načina na koji su amateri astronomi napravili važne doprinose u istraživanju astronomije.

Radio astronomija: Studija radio valova iz objekata u Svemiru. Radio i vidljive svjetlosne zrake su jedina vrsta zračenja koje jednostavno mogu doći do površine Zemlje iz svemira. Djelomice i zbog toga, radio astronomija je postala prva ne-vidljiva grana astronomije, sa velikim teleskopima (instrumenti koji mogu sakupiti i fokusirati radio velove iz svemira), razvijena je početkom 50-tih godina prošlog stoljeća.

Satelit: Objekt koji kruži oko drugog većeg objekta. Primjerice, manja tijela koja kruže oko planeta se zovu "sateliti" tih planeta (ili češće mjeseci, iako neki astronomi mrko gledaju na korištenje riječi "mjesec", jer kako oni smatraju, ta riječ bi se trebala odnositi samo na Zemljin prirodni satelit). Letjelice koje šaljemo u orbitu oko zemlje se zovu "umjetni sateliti".

Solsticij: Jedan od dva događaja tokom godine kad Sunce, viđeno sa Zemlje, je najdalje na sjeveru ili jugu u odnosu na ekvator. Ljetni solsticij desi se oko 21-vog Lipnja; zimski solsticij desi se oko 21-vog Prosinca. Na sjevernoj hemisferi, ljeto i zima službeno počinju na dan ljetnog i zimskog solsticija.

Spektar: pojas boja, od ljubičaste do crvene, dobiven od bijele svjetlosti koja prolazi kroz prizmu (ili drugi uređaj koji raspršuje svjetlost na komponente boja). Astronomska spektroskopija, proučavanje spektra astronomskih objekata, je veoma snažan instrument u otkrivanju mnogih karakteristika zvijezda, maglica i sl; obzirom da detalji njihovog spektra otkrivaju materijale od kojih su oni napravljeni i mnoge fizičke uvjete (temperaturu, pritisak i tako dalje) unutar njih.

Sunčev Sustav: Sunce i svi objekti koji kruže oko njega, uključujući i devet glavnih planeta, njihovih satelita, i svih asteroida i kometa.

Supernova: Eksplozija koja označava kraj veoma masivne zvijezde. Kada se desi, eksplodirajuća zvijezda može u sjaju nadjačati sve druge zvijezde u galaksiji tokom par dana i iza sebe jedino može ostaviti urušenu jezgru (vjerojatno neutronsku zvijezdu ili crnu jamu). Astronomi procjenjuju da se eksplozija supernove događa jednom u stoljeću u galaksiji poput Mliječne Staze. Iako je većina supernova u našoj galaksiji vjerojatno skrivena od našeg pogleda zbog međuzvjezdanog plina i prašine, astronomi mogu detektirati eksplozije supernova u drugim galaksijama, relativno često.

Svemir: U astronomiji, totalna količina svih stvari koje se mogu direktno promatrati ili čije fizički efekti na druge stvari se mogu opaziti.

Svjetlosna godina: Udaljenost koju svjetlost prijeđe u godinu dana u vakuumu. Svijetlost u vakuumu putuje brzinom od 300,000 kilometara u sekundi. Svjetlosna godina je velika otprilike 9 1/2 trilijuna kilometara.

Teleskop: Instrument napravljen da skuplja svijetlost (ili slične vrste zračenja) sa velikog područja i sakupi ga u fokus, gdje se zračenje može analizirati. Prvobitna svrha većine astronomskih teleskopa je da omoguće što svjetlije slike, obzirom da je većina objekata koje astronomi proučavaju, vrlo slabo vidljiva. Veličina povezana sa teleskopom (npr. 200-inch na Palomar planini) predstavlja promjer područja na kojemu se skuplja to svijetlo.

Veliki Prasak: Prvobitna eksplozija koju astronomi smatraju da je stvorila Svemir kakvim ga danas vidimo, u kojemu se nakupine galaksija udaljavaju jedna od druge. Gledanjem "filma" unatrag, projiciranjem micanja galaksija natrag u vrijeme, astronomi su proračunali da se je Veliki Prasak dogodio prije 10 - 15 milijardi godina.

Zvijezda: Velika nakupina plina koji generira energiju u svojoj jezgri uz pomoć nuklearnih reakcija. Sunce je naš bliski primjer zvijezde.

Zviježđe: Oblik složen od različitih Zvijezda, imenovan po osobi, životinji ili objektu (najčešće iz mitologije). Astronomi koriste zviježđa da označe smjerove u svemiru. Primjerice, velika Andromedina galaksija se nalazi u smjeru označenom po obliku zvijezda koji mi zovemo Andromeda (princeza Etiopije u Grčkoj mitologiji). Baš kao što oblici oblaka nisu vječni, tako ni oblici zvijezda tj. zviježđa nisu stalni, obzirom da se i zvijezde pomiču (iako jako sporo u vremenskoj skali ljudskog života). Zviježđa od prije 100,000 godina su izgledala drugačije od današnjih. Astronomi sada dijele nebo na 88 sektora i svakom od njih je dodijeljeno tradicionalno ime zviježđa u tom sektoru.

Autor teksta:
Andrew Fraknoi
Astronomical Society of the Pacific

www.astro.hr/učionica