SJENOVITA BIOSFERA 

Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

Dok mi tragamo za izvanzemaljskim oblicima života na Marsu, neobična stvorenja, bitno različita od svih koje poznajemo, možda žive pred našim nosovima, izjavio je profesor Paul Davies s Arizona State Universityja.

Taj 'sjenoviti život' mogao bi biti sakriven u otrovnim arsenskim jezerima ili u kipućoj vodi kraj hidrotermalnih izvora u morskim dubinama. Davies je pozvao znanstvenike da pokrenu 'misiju na Zemlju' potragom za biološkim aktivnostima u neprijateljskim okolišima. "Neobičan život mogao bi postojati i među nama, u oblicima koje ne prepoznajemo“, izjavio je Davies na konferenciji American Association for the Advancement of Science (AAAS) u Chicagu. Ne moramo ići na druge planete da bi ga pronašli, rekao je.

Profesor Davies na konferenciji je govorio o mogućnosti da je život na Zemlji nastao više od jednom. Potomci tih prijašnjih kreacija možda su preživjeli do danas u 'sjenovitoj biosferi' koju ne prepoznajemo jer ima drugačiju biokemiju od naše.

„Svi naši mikroskopi prilagođeni su životu kakav poznajemo, te ne čudi da nismo pronašli mikrobe s drugačijom biokemijom“, rekao je profesor.

Ako postoji, mogao bi se temeljiti na DNK odnosno RNK s drugačijim genetskim kodom ili drugačijim amino kiselinama. „Možda bi neki od elemenata koje život koristi – ugljik, vodik, kisik, dušik ili fosfor - mogao biti zamijenjen nečim drugim“, rekao je profesor Davies.
„Primjerice, većinu funkcija koje obavlja fosfor može obaviti i arsen. On je otrovan za ljude, međutim, njegova bi kemijska svojstva mogla biti idealna za mehanizam mikroba“, objasnio je.

„U toj potrazi postoje dvije mogućnosti. Jedna je da se traži u ekološki izoliranim područjima, van dosega ljudi – u pustinjama, slanim jezerima, područjima visokog tlaka. No, taj neobičan život mogao bi također biti izmiješan s ugljikovim. U tom slučaju potraga će biti složenija i teža. Kada ga otkrijemo trebat će utvrditi je li stvarno drugačiji ili ima svoje mjesto na postojećem stablu života. Također ne možemo znati radi li se o drugom zemaljskom stvaranju ili o stvaranju na Marsu", zaključio je Davies.

Život u laboratoriju

Alternativne oblike života također možemo pokušati razumjeti tako da ih stvorimo u laboratoriju. Ako uspijemo stvoriti nove molekule koje se ponašaju kao živa stvorenja i evoluiraju, onda ih možemo pokušati otkriti u okolišu, izjavio je profesor Steven Benner sa Sveučilišta Floride.

Njegov je tim uspio stvoriti najpribližniju ljudskom rukom dizajniranu alternativu živim organizmima.

„Predstavljamo vam prvi primjer umjetnih sintetskih kemikalija sposobnih za Darwinovu evoluciju“, rekao je Benner na istoj konferenciji. „Jesu li žive?. Mogu samo reći da nisu samoodržive. Morate imati diplomiranog studenta koji će ih hraniti s vremena na vrijeme, međutim, evoluiraju“. Objasnio je. Ta molekula je modificirana verzija naše DNK, no umjesto četiri slova ima šest. Njeni se parovi nukleotida povezuju u nizove koji se mogu replicirati, ali samo uz pomoć enzima i topline.
„Ponekad nastanu pogreške i one se prenose na sljedeću generaciju – one evoluiraju“, izjavio je Brenner. U sljedećem koraku na njih ćemo primijeniti prirodnu selekciju. Prihvaćena definicija života je – molekula sposobna za darvinovsku evoluciju, a mi pokušavamo sastaviti takve molekule“, dodao je.
www.jutarnji.hr