Publisher

The Russian Academy of DNA Genealogy

Anatole A. Klyosov

Boston, USA 

 

PRASLAVENI, ILI ARIJEVCI U EVROPI I IZVAN NjENIH GRANICA. PRAPOSTOJBINA SLAVENA, ARIJEVACA, „INDOEVROPLjANA“

Pa, u kojem smjeru se kretao arijevski, praslavenski tok – na zapad, u Evropu,ili obrnuto, na istok? Po regijama – prije više ili manje od 4.500 godina?

U Indiju, kako smo vidjeli – manje, od 4.500 do 3.850 godina. Znači da se tok sa teritorije sadašnje Rusije kretao na istok. A zapadno? I evo tu naša priča izlazi u sasvim neočekivani, takoreći, rakurs. Prikupio sam haplotipove od 25 markera roda R1a1 iz svih zemalja Europe, i za svaku zemlju ili regiju odredio haplotip zajedničkog pretka dotične populacije, i kada je taj predak živio. I ispostavilo se da je u gotovo čitavoj Europi, od Islanda na sjeveru pa do Grčke na jugu, zajednički predak bio isti!
Drugim riječima, potomci su svoje haplotipove kao štafetu prenosili vlastitim potomcima po pokoljenjima, razilazeći se iz jednog istog istorijskog mjesta, prapostojbine Praslavena, prapostojbine „Indoeuropljana“, prapostojbine Arijevaca – za koju se ispostavilo da je Balkan. I to ne prosto Balkan, već Srbija, Kosovo, Bosna, Makedonija. To je areal najstarijih haplotipova rodaR1a1
. I doba kada je živio prapredak, na koje ukazuju najstariji, najvišemutirani haplotipovi – to je prije 12.000 godina. Točnije, prije 12.200 godina, ali to je već pretjerano. U arheologiji i lingvistici ne znaju za takve preciznosti u tolikoj davnini.DNK-genealogija sasvim određeno ukazuje da su tokom gotovo 6.000 godina naši praslavenski balkanski preci živjeli u tim krajevima, nikuda se naročito ne krećući. Ako su se i kretali – tragovi tih aktivista u haplotipovima naših suvremenika zasad nisu pronađeni. Moguće da nisu ni ostali. Ali prije oko 6.000 godina je započela Velika seoba naroda
– izgleda, u vezi sa prelaskom na nove oblike privređivanja i potrebom za osvajanjem novih teritorija.
Prvo pomicanje je bilo na sjeverne Karpate, na teritoriju istočne Bukovine. Tamo gdje je pronađena zagonetna Tripoljska kultura, koja je po mišljenju arheologa isto tako zagonetno i nestala.A ona nije nestala. Potomci Tripoljaca isto tamo i žive. Njihov zajednički predak je, po lokalnim haplotipovima, živeo prije 6.000 godina i pripadao rodu R1a1. Praslaven. I haplotip toga pretka nam je sada poznat. On je isti kao i haplotip pretka Istočnih Slavena. Ista porodica. I dalje su krenuli da se razilaze valovi migracija roda R1a1 na sve strane, sa Balkana (arheološka kultura Vinča i njoj srodne) i iz Bukovine (tripoljska kultura). Praktično na sve strane – pre 4.000-5.000 godina, treće-četvrte tisućite prije naše ere.

Njemačka
– isti haplotip sa 25 markera kao kod Istočnih Slavena, pre 4.800 godina.13 25 16 10 11 14 12 12 10 13 11 3015 9 10 11 11 24 14 20 32 12 15 15 16. Sada onih koji ga poseduju (već s mutacijama) u Nemačkoj ima u prosjeku 18%, ali u pojedinim područjima dostiže trećinu. Većina ostalog stanovništva Njemačke ima „baltičku“ haplogrupu I1 (24%) i „zapadnoevropsku“ R1b (39%).

Norveška
– isti haplotip, predak je na teritoriji suvremene Norveške živio pre 4.300 godina. U Norveškoj sada udio R1a1 u prosjeku iznosi od 18 do 25% stanovništva. Uglavnom su baltičke I1 (41%) i zapadnoeuropske R1b (28%) haplogrupe.

Pošto je kod ostalih Europljana roda R1a1 haplotip prapretka isti, to više neću spominjati. Samo ću navoditi kada je prapredak (isti je potomak balkanskih R1a1) živio.

Švedska
– prije 4.250 godina. Izgleda da je za osvajanje sjevernih teritorija – Norveške, Švedske – bilo potrebno vrijeme, nekoliko vijekova, 500-600 godina.Ukupno među suvremenim Šveđanima ima 17% potomaka Praslavena, roda R1a1. Uglavnom su baltičke I1 (48%) i zapadnoeuropske R1b (22%) haplogrupe.

Pređimo na Atlantik, na britanske otoke.

Tu je čitava grupa teritorija na kojima odvajkada žive potomci Arijevaca, R1a1. Oni po broju nipošto ne dominiraju u odnosu na drugi rod, R1b, čiji su tipični predstavnici Kelti ikoji su tu došli pre 3.500-4.000 godina. Ali na otocima ima i dosta potomaka Arijevaca. U Engleskoj je zajednički predak suvremenih nosilaca R1a1 živio prije 4.800 godina, kao i u Njemačkoj. Ali je u Engleskoj i na britanskim otocima uopće relativno malo potomaka Slavena, od 2% do 9% za sve otoke. Tamo sasvimdominiraju zapadnoeuropska R1b (71%) i baltička I1 (16%) haplogrupa. U Irskoj– prije 5.200 godina iz nekog razloga su irski haplotipovi najstariji u Zapadnoj Europi i na Britanskim otocima. Ili je naseljavanje zaista bilo rano, ili su stari Irci sretnije no drugi opstali. Ali sada u Irskoj nema mnogo predstavnika haplogrupe R1a1, najviše 2-4% stanovništva. Tamo ima tri četvrtine zapadnoeuropske haplogrupe R1b.Za osvajanje sjeverne, hladne i planinske Škotske zatrebalo je vrijeme. Zajednički predak tamošnje podružnice roda R1a1 živeo je pre 4.300 godina. Broj potomaka Praslavena u Škotskoj opada sa sjevera na jug. Na sjeveru, na Shetlandskim otocima, ima ih 27%, i ta brojnost opada do 2-5% na jugu zemlje. U prosjeku ih je oko 6% u čitavoj zemlji. Ostali – od dvi trećine do tri četvrtine – imaju zapadnoeuropsku haplogrupu R1b. Počnimo da se krećemo na istok.

Poljska
– zajednički predak R1a1 je živio prije 4.600 godina. Kod rusko-ukrajinskog stanovništva – prije 4.500 godina, što se praktično poklapa u granicama preciznosti rezultata. Čak ni četiri pokoljenja za takve rokove ne predstavlja razliku. U suvremenoj Poljskoj ima u prosjeku 57% potomaka Praslavena, a u pojedinim oblastima do 64%. Ostali imaju uglavnom zapadnoeuropsku R1b (12%) i baltičku I1 (17%) haplogrupu. U Češkoj i Slovačkoj
je zajednički praslavenski predak živio prije 4.200 godina. Nešto kasnije nego kod Rusa i Ukrajinaca. To jest, radi se o raseljavanju na teritoriju suvremene Poljske, Češke, Slovačke, Ukrajine, Belorusije, Rusije – sve u granicama bukvalno nekolikih pokoljenja, ali prije više od četiri tisuće godina. U arheologiji je takva preciznost datiranja sasvim nezamisliva. U Češkoj i Slovačkoj ima oko 40% potomaka Praslavena roda R1a1. Ostali imaju uglavnom zapadnoeuropsku R1b (22-28%), baltičku I1 i balkansku I2 (ukupno18%) haplogrupu.

Na teritoriji suvremene Mađarske je zajednički predak R1a1 živio prije 5.000 godina. Tamo sada ima do četvrtine potomaka Praslavena-R1a1. Ostali imaju uglavnom zapadnoeuropsku R1b (20%) i ukupnu baltičku I1 i balkansku I2(zbirno 26%) haplogrupu

Sve u svemu, situacija je jasna. Dodati ću samo da je u europskim zemljama
– Islandu, Nizozemskoj, Danskoj, Švicarskoj, Belgiji, Litvi, Francuskoj, Italiji, Rumunjskoj, Albaniji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Španjolskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Moldaviji – zajednički predak živio prije 4.500 godina. Ako ćemo sasvim tačno – onda prije 4.525 godina, ali tolikom preciznošću ovdje namjerno ne operiram. To je zajednički predak roda R1a1 za sve pobrojane zemlje. Zajednički europski predak, takoreći, ne računajući gore prikazani balkansku regiju, prapostojbinu Praslavena, Arijevaca, „Indoevropljana“.
Udio potomaka Slavena-Arijevaca u tim zemljama varira od 4% u Nizozemskoji,Italiji (do 19% u Veneciji i na Kalabriji), 10% u Albaniji, 8-11% u Grčkoj (do 25% u Solunu), 12-15% u Bugarskoj i Hercegovini, 14-17% u Danskoj i Srbiji, 15-25% u Bosni, Makedoniji i Švicarskoj, 20% u Rumuniji i Mađarskoj, 23% na Islandu, 22-39% u Moldaviji, 29-34% u Hrvatskoj,  30-37% u Sloveniji(16% za Balkan u cjelini), ali istovremeno i – 32-37% u Estoniji, 34-38% u Litvaniji, 41% u Letoniji, 40% u Belorusiji, 45-54% u Ukrajini. U Rusiji, kako sam već spomenuo, Slovena-Arijevaca ima u proseku 45%, na račun visokog udjela Ugro-Finaca na sjeveru Rusije, ali na jugu i u središtu Rusije udio Istočnih Slavena-Arijevaca dostiže 60-75%.
Haplotipovi predaka su svugdje isti. A i zašto bi bili drugačiji? Pošto je to isti rod. R1a1.
Nije značajno to što je predački haplotip isti, značajno je to što iz haplotipova suvremenika ISPADA da je isti. To znači da je metodologija analize i obrade haplotipova ispravna, statistika dovoljna, podaci su ponovljivi i pouzdani. Eto šta je krajnje važno. Pređimo na Sjeverne Karpate u susjedstvu Mađarske. O njima sam već pisao. Ali vrijedi ponoviti da je zajednički predak roda R1a1 u Bukovini živio prije 6.000 godina. Kasno kameno doba, sa prijelazom u eneolit. Podsjetiću da je Bukovina – stari naziv predjela na sjeveroistoku Karpata, na dodiru Ukrajine i Rumunjske, sa strane Ukrajine – Černovicka oblast. Grad Černovci i jeste istorijsko središte Bukovine. U okviru arheologije – dio teritorije tripoljske kulture. To i jeste eneolit. Eto, pronašli smo one koji su tamo živjeli u doba eneolita. Naučni radovi izvještavaju – porijeklo tripoljske kulture nije određeno, u njenom osnovu su bilaneolitska plemena, to jest plemena epohe kasnog kamenog doba koje je trajalo doprije oko 5.000 godina. A DNK-genealogija je odredila. Praslaveni su tamo živjeli. Arijevci.„Indoevropljani“. Naši preci.
Rod R1a1 kome pripada do tri četvrtine Rusa.
U naučnim knjigama piše da su rani žitelji tripoljske kulture, koji su tamo živjeli prije najmanje 5.000 godina, bili „istisnuti odatle migracijom„Indoeuropljana“ pre oko 4.000 godina. Ali mi vidimo da to nije tako. Praslaveni i jesu ti najraniji žitelji, dvije tisuće godina prije roka koji uvaženi naučnici navode. Isti su i „Indoeuropljani“, samo što tada nije bilo ni traga ni glasa od bilo kakvih „Indoeuropljana“, potomci tih Praslavena su otišli u Indiju tek dvije i pol tisuće godina poslje opisivanog razdoblja njihovog života u tripoljskoj kulturi. I eto, pronašli smo prapostojbinu Praslavena, isti su i Arijevci. To je Balkan. Dinarski Alpiadresa internet strane koju preslovljavate.

A šta je onda sa Kavkazom, Anatolijom, Bliskim Istokom, poluotokom Arabija kao mogućim prapostojbinama Arijevaca roda R1a1, Praslovena? Da, hajde da pogledamo.
Jermenija.
Zajednički predak roda R1a1 je živio prije 4.400 godina.

Mala Azija, poluostrvo Anatolija
 Istorijska raskrsnica puteva između Bliskog Istoka, Europe i Azije. To je bio prvi ili drugi kandidat za „indoeuropsku prapostojbinu“. Međutim, zajednički predak R1a1 je tamo živio isto prije 4.500 godina. Jasno je da ta prapostojbina, sudeći po haplotipovima, ne može biti u Anatoliji. Dakle, i Istočni Slaveni, i Jermeni, i Anatolijci – svi imaju ili istog zajedničkog pretka, ili su im preci vremenski međusobno vrlo blizu, u granicama nekolikih pokoljenja. Treba istaći da se 4.500 godina do zajedničkog pretka Arijevaca u Anatoliji dobro slaže sa vremenom pojave Hetita u Maloj Aziji u poslednjoj četvrtini III. tisutljeća pre n.e., pošto ima podataka da su Hetiti podigli ustanak protiv Naramsina (2.236-2.200 g. prije n.e., to jest prije 4.244-4.208 godina).

 

http://www.scribd.com/doc/53093311/Anatolij-Kljosov-Otkud-su-se-pojavili-Sloveni

 

Nastavlja se