"Za 2010. očekujemo pozitivan rast BDP-a i to od 0,7 posto, što je bolje od naših prognoza u svibnju, a za 2011. očekujemo 1,5 posto rasta u eurozoni, a 1,6 posto u Europskoj uniji. Ovi podaci su nešto iznad naših dosadašnjih prognoza rasta", rekao je povjerenik za monetarna i gospodarska pitanja Joaquin Almunia. Komisijina jesenska prognoza navodi da se ekonomija u EU-u nalazi na putu izlaska iz recesije u drugoj polovici ove godine, premda 2009. u cjelini bilježi pad BDP-a za četiri posto. Postupni oporavak BDP-a predviđa se rastom od 0,7 posto te sa oko 1,5 posto za 2011.

 

Raste zapošljavanje, ali i stopa nezaposlenosti

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Raste broj onih koji ostaju bez posla

"Zapošljavanje se nastavlja i nastavit će se smanjivati 2010. godine, a imat će pozitivne brojke i u 2011.kao i 2012. Isto možemo kazati i za stopu nezaposlenosti koja će nastaviti rasti iznad 10 posto, sve do gotovo 11 posto u prostoru Europske unije", objašnjava povjerenik Almunia. Tržište rada i dalje će ostati slabo sa stopom nezaposlenosti od 10,25 posto u EU-u. Očekuje se porast i javnog deficita i to od oko 7,5 posto BDP-a za 2010, a nešto manji bit će  godinu dana kasnije, jer će doći kraj ekonomskim mjerama koje poduzimaju zemlje članice.

 

"Kombinacija velikog deficita i manjeg potencijala rasta kao i nepovoljnih demografskih trendova izvor je glavne zabrinutosti u pogledu dugoročne održivosti javnih financija. Nedavno smo objavili dokument i izvješće o tom pitanju", tumači Almunia. Promatrajući prognoze, dodaje, potvrđeno je da su glavni izazovi ti da se mora uhvatiti u koštac s ovim problemima, a promatrajući deficit i dug te podatke svake zemlje članice i kandidata, može se vidjeti kako raste deficit u različitim članicama.

 

Privatna potražnja pridonijela oporavku ekonomije

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  I privatna potrošnja pridonijela je oporavku ekonomije

Oporavak se odvija zbog poboljšanja u vanjskom okruženju i financijskim uvjetima kao i zbog poduzetih mjera fiskalne i monetarne politike. Osim toga, nekoliko čimbenika dovelo je do oporavka privatne potražnje što je osnažilo oporavak ekonomije.

"Sve zemlje pogođene su krizom. Među velikim članicama najbolje su na krizu odgovorile Njemačka, Italija i Velika Britaniji, u manjoj mjeri Francuska, a od 27 članica Unije ove godine samo Poljska je uspjela izbjeći negativan rast BDP-a“, navodi povjerenik.

 

Prognoze za Hrvatsku

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Komisija objavila prognoze i za EU i za Hrvatsku zajedno

U svojim prognozama Europska komisija na tri stranice za Hrvatsku  navodi da se primjećuje blagi oporavak. Premda je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina bilježila u prosjeku gospodarski rast od 4,3 posto, on je bio prije svega visok zbog velikog udjela stranih ulaganja i snažnog rasta kredita. U prvoj polovici 2009. Hrvatska se našla u dubokoj recesiji. Realan BDP našao se na minus 6,5 posto. Privatna potrošnja se smanjila za 9,7 posto, a ulaganja za 12,6 posto.

 

Premda prognoze za 2010. ostaju nepouzdane, ipak Europska komisija Hrvatskoj prognozira nulti rast gospodarstva, a blagi oporavak tek 2011. Osim toga očekuje se vremenski ograničeni pad vanjskog duga, što je rezultat financijske krize. Naime, smanjeni promet u trgovini doveo je do smanjenja deficita.

 

Blagi oporavak hrvatskog gospodarstva 2010. i 2011.

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Oporavak i za hrvatsko i za europsko gospodarstvo

Pritisak inflacije u Hrvatskoj i dalje će ostati nizak. Inflacija je, za razliku od 2008. kada je iznosila 8,4 posto i kada je bila na svom vrhuncu, ipak pala. Komisija predviđa da bi tržište rada eventualno moglo biti pogođeno, no zahtjevi oko plaća dosad su u Hrvatskoj bili umjereni i ostali u skladu s rastom produktivnosti. Kao i na drugim područjima, manja ulaganja i manji rast odrazit će se i na razvoj na tržištu rada. Za 2009. doći će u konačnici do pada zapošljavanja i do rasta stope nezaposlenih. No blagi oporavak stanja u gospodarstvu 2010. i 2011. upućuje da će se smanjiti pritisak na tržište rada, ali da ipak neće doći do znatnog smanjenja nezaposlenosti u Hrvatskoj.

 

Komisija upozorava da se povećava fiskalni deficit unatoč mjerama rebalansa. Prognoze govore o porastu fiskalnog deficita sa 3,5 na 4 posto u 2009. Blagi oporavak za 2010. mogao bi smanjiti deficit na 3 posto. Opći dug vlade prema BDP-u povećava se sa 33,3 posto na 39,5 posto.

 

Hrvatskoj nedostaje srednjoročna fiskalna strategija

 

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Fiskalna strategija bila bi od pomoći i industrijskim granama u Hrvatskoj

Zaključno, Europska komisija očekuje da će javne financije u Hrvatskoj ostati pod pritiskom. Ostaje rizik oko prihoda i izdataka proračuna. Zbog toga je za Hrvatsku ključno pripremiti i provesti uvjerljivu srednjoročnu fiskalnu strategiju, koja će imati za cilj smanjiti opterećenja budžeta i poboljšati efikasnost i kvalitetu javne potrošnje. Takvu strategiju treba poduprijeti kroz nastavak i ubrzanje restrukturiranja ekonomije na širokom polju kao i dubljim reformama socijalnog sustava, zaključuje Europska komisija u svojoj jesenskoj ekonomskoj prognozi za Hrvatsku i razdoblje od 2009. do 2011.

 

 

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

04. 11. 2009.

www.dw-world.de/dw/