LJUBLJANA - ‘U pogledu pozicija za rješavanje granice postoji jedinstvo ne samo u koaliciji nego praktično i među svim parlamentarnim strankama’, rekao je Janša nakon sastanka, dodajući da je jedinstvo ostvareno još prošle jeseni nakon njegova susreta na Bledu s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom te da su odluke koje je vlada donijela u zadnje vrijeme samo tehničke naravi.

Uvrštenje odnosa s Hrvatskom tražila je članica Janšine koalicije koja smatra da se na arbitražu o graničnim pitanjima s Hrvatskom može ići samo uz pretpostavku da Sloveniji pripada Piranski zaljev i da ima izlaz na otvoreno more i da je to neupitno.

Janša je ponovio da još nije odlučeno znači li posredovanje treće strane u graničnom sporu da će o tome odlučivati Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu premda je i to moguće, a naglasio je da su za Sloveniju ključna tri polazišta.

Prema Janšinim riječima najprije se mora priznati stanje koje je na granici bilo 25. lipnja 1991. godine, drugo da se odlučuje o cijeloj granici, a ne samo o morskoj, a treće da se prizna ‘načelo pravednosti’, ako bi o granici arbitrirao ICJ.

U četvrtak bi o stajalištima vlade glede skorašnjeg sastanka mješovitog slovensko-hrvatskog povjerenstva koje će pripremati pravni okvir za arbitražu članove parlamentarnog odbora za vanjsku politiku trebao izvijestiti ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.

Ne zna se hoće li u to vrijeme pred parlamentom prosvjedovati članovi Slovenske nacionalne alijanse (SNZ) Marjana Podobnika, kako je ta udruga najavila nakon nedjeljnog prosvjeda pred zgradom hrvatskog veleposlanstva, kad su njeni članovi nosili parole ‘Joško Joras nije čudak nego junak’ i slične.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u srijedu je u priopćenju - reagirajući njime na jedan novinski intervju - ponovilo poznata stajališta Ljubljane o deviznim depozitima hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci, naglašavajući da je to sukcesijsko pitanje koje je u Sloveniji za slovenske štediše Ljubljanske banke riješeno po teritorijalnom načelu i da prema hrvatskim štedišama Slovenija nema obaveze.

‘Žrtve raspada bivše SFRJ bile su na teritoriju Republike Hrvatske sve banke, bankarske podružnice i njihovi devizni štediše, uključujući i devizne štediše Ljubljanske banke’, navodi se među ostalim u priopćenju objavljenom na web-stranicama ministarstva vanjskih poslova kojim je ono reagiralo na tvrdnje slovenskog biznismena i utjecajnog lobista, te počasnog konzula RH u Kopru Bože Dimnika da su nevraćeni dugovi štedišama Ljubljanske banke poglavito pitanje u međusobnim odnosima koje nije riješeno, te tako doprinosi ponekad napetim odnosima.

Osim što ponavlja potrebu nastavka razgovora o starim deviznim dugovima preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, te tvrdi da Ljubljanska banka u Hrvatskoj ima potraživanja koja višestruko premašuju dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama priopćenje navodi da je i hrvatski ustavni sud u jednom svom pravorijeku ustvrdio da su depoziti hrvatskim deviznih štediša u toj banci nedostupni za raspolaganje zbog ‘više sile’, odnosno raspada Jugoslavije, te da bi Hrvatska trebala ispuniti svoje obveze iz sporazuma o sukcesiji iz Beča 2001. godine.

‘Razumijemo osobne teškoće štediša Ljubljanske banke, ali izražavamo čvrsto uvjerenje da se to najadekvatnije i najbrže može riješiti uz uvažavanje prihvaćenih međunarodnih obveza i dogovora iz Sporazuma o sukcesiji SFRJ’, navelo je u svojoj reakciji slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
 
 
 
Hina/tportal.hr