| Umjesto 200 račun 300 kuna |
| Ako u skoroj budućnosti dođe do poskupljenja struje od 50 posto, trenutačni prosječni račun za struju u Hrvatskoj, koji se kreće oko 200 kuna, "skočit" će na čak 300 kuna, odnosno s godišnje potrošenih 2.400 kuna na 3.600.Najgore će proći građani iz priobalja koji se griju na struju, a čiji mjesečni računi dosežu i dosežu i do 800, 900 kuna. Ne stigne li ranije plin, njihovi će računi za struju, najblaže rečeno, postati astronomski. |
Pod pretpostavkom da se do ulaska Hrvatske u EU cijena struje uskladi s prosječnom europskom, odnosno poveća za 30 posto, dvotarifni će potrošači u Hrvatskoj struju plaćati 1,18 kuna u višoj, odnosno 0,60 kuna u nižoj tarifi, za razliku od sadašnjih 0,91, tj. 0,46 kuna. Dogodi li nam se i sve izvjesnije poskupljenje od 10 do 20 posto zbog novih ekoloških obaveza, kilovatsat bi u višoj tarifi mogao koštati ukupno i do 1,36 kuna, u nižoj, pak, i do 0,70 kuna. Osim struje, međutim, u naredne tri godine očekuje nas i drastično poskupljenje plina, čija cijena u Hrvatskoj također zaostaje za europskom.
Postojeći Sporazum iz Kyota o smanjenju emisije, koji traje do 2012. godine, Hrvatsku obavezuje na smanjenje od pet posto, i iako smo sada ispod te dozvoljene emisije, i mi ćemo, ulaskom u EU morati ispuniti zahtjev o 20-postotnom smanjenju.
Kako pojašnjava Vladimir Jelavić, član pregovaračkog tima koji će Hrvatsku zastupati u Kopenhagenu i stručnjak Instituta Ekonerg, ta će nova ekološka zadaća Hrvatsku koštati od 0,5 do čak 1,5 posto BDP-a, zbog čega će i cijena električne energije za krajnje potrošače porasti za dodatnih 10 do 20 posto.
Bez postupnog izjednačavanja cijene električne energije s europskima, neće biti novca za gradnju novih, nužnih proizvodnih kapaciteta, time i redovitu opskrbu.
Cijenu kilovatsata poskupjet će nam u budućnosti i preuzimanje struje iz obnovljivih izvora, što se već događa u Mađarskoj, koja od 1. studenog svojim građanima, upravo iz tog razloga, poskupljuje struju za oko pet posto.
Prema podacima Europskog ureda za statistiku, u Hrvatskoj cijena kilovatsata prije oporezivanja iznosi oko osam eurocenta, dok je prosjek EU-a oko 12 eurocenti. U Njemačkoj iznosi 13 eurocenti, a u Velikoj Britaniji 16 eurocenti. |
Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, kaže da manjom cijenom struje i plina, na koje se ne plaćaju trošarine kao u Europi, Hrvatska kupuje socijalni mir, što, smatraju ekonomisti i energetičari, dugoročno nije održivo.
I zapadna Europa će nakon konferencije u Kopenhagenu morati dodatno povećati svoje namete, i to dramatično. Nova, veća ograničenja emisije ugljika u atmosferu mnoge će europske proizvođače energije, naime, natjerati da se koriste fosilnim gorivima po znatno višim cijenama, a krajnji račun za to podnijet će potrošači, piše Novi list.
20.10.2009.
irida
bglavac
