Slavni entomolog Edward O. Wilson (80), međutim, na suradnju i rivalstvo u znanosti gleda drugim očima.
- Bio sam blagoslovljen briljantnim neprijateljima - rekao je jednom prilikom Wilson. Jedan od njegovih briljantnih neprijatelja jest nobelovac James Watson (81), koji je 1953. godine zajedno s Francisom Crickom otkrio strukturu DNK.
Wilson i Watson među najvećim su imenima biologije 20. stoljeće, a godinama su bili profesori na Harvardu. Nisu se podnosili. Wilson je Watsona jednom opisao kao “najneugodnije ljudsko biće koje je ikad sreo”. Watson, naravno, nije ostao dužan pa je Wilsonov posao prirodoslovca koji se bavi istraživanjem mrava usporedio sa “skupljanjem marki”.
Ta dva velika biologa u poznim su godinama zakopali ratnu sjekiru te su nedavno gostovali u Harvardskom prirodoslovnom muzeju u talk showu koji je vodio poznati radio i TV novinar Robert Krulwich. - Postao sam blizak Edu jer sam mrzio Edove neprijatelje - rekao je Watson.
No, povijest znanosti obiluje rivalstvima, sporovima, svađama i sukobima među znanstvenicima. Galileo Galilei se sukobio s Tycho Braheom, a Newton s Robertom Hookeom. Slavni kardiokiruri Michael DeBakey i Denton Cooley posvađali su se zbog presađivanja umjetnog srca i nisu govorili punih 40 godina. Pomirili su se tek koju godinu prije DeBakeyeve smrti.
Sukob Francuza Luca Montagniera i Amerikanca Roberta Galoa oko prvenstva nad otkrićem HIV-a toliko je metastazirao da su među njima naposljetku posredovali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i francuski premijer Jacques Chirac.
Richard Dawkins žestoko je polemizirao s Stephenom Jay Gouldom. No, kada je Gould 2002. godine umro od raka, Dawkins mu je posvetio dirljiv esej. - Iako se nismo slagali oko mnogo toga, također smo dijelili mnogo toga, posebice strast prema racionalnom tumačenju prirode - rekao je jednom prilikom Dawkins.
I to jest bitno. Poput vrhunskog sporta, moderna znanost obiluje žestokim ambicijama, nesmiljenom kompeticijom, utrkom za radovima, rezultutima i prvenstvom u istraživanjima. Suradnja među znanstvenicima jest važna, ali i rivalstvo, pogotovo ako su istraživači “blagoslovljeni briljantnim neprijateljima”.
Stoga tu i nema mnogo prostora za nježnost ili milosrđe. Ili, kako je to istaknuo James Watson: Isus nikada ne bi uspio u znanosti.
25.09.2009.
Tanja Rudež