Prosječan ljudski mozak težak je između 1300 i 1400 grama. Većinom se sastoji od vode, a iako je sposoban promišljati veći broj ideja nego što u poznatom svemiru ima atoma,iza “običnog” razmišljanja stoji tek elektricitet i kemija. Mozak sadrži oko 100 milijardi neurona, a svaki je povezan s oko 10 tisuća sinaptičkih veza, piše prvi broj hrvatskog izdanja časopisa Forbes.
Koja je od tih neuronskih veza odgovorna za pojavu suicidalnih misli, znanstvenici nemaju pojma, no to će vjerojatno biti jedan od ključnih zadataka u budućnosti. Zašto? Moderne generacije lijekova protiv depresije, akni, pušenja, debljine, visokog tlaka, nesanice, boli,čak i bakterijskih infekcija djeluju tako da blokiraju dio mozga i promjenama u tjelesnoj kemiji snažno utječu na naše ponašanje. Mnogi od tih lijekova u posljednje vrijeme povezuju se s većim rizikom od samoubilačkih namjera.
U listopadu je tako s tržišta povučen lijek protiv debljine Acomplia, koji u mozgu blokira žudnju za hranom, jer se u dva mjeseca ubilo petero pacijenata koji su ga pili. Prije Acomplije, Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je da preispituje više slučajeva pokušaja samoubojstava kod pacijenata koji su uzimali Champix, lijek protiv pušenja. U veljači je FDA upozorila da i 11 lijekova za epilepsiju može povećati rizik od suicida.
Prve informacije o tome da neki lijekovi mogu potaknuti suicidalnost pojavile su se prije šest godina, otkriva prof. dr. Dinko Vitezić, specijalist kliničke farmakologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
“Godine 2003. pojavilo se izvješće o povezanosti antidepresiva i suicidalnosti u djece i adolescenata”, kaže. No, nisu samo djeca izložena riziku. Odrasli koji uzimaju antidepresive poput Prozaca, Paxila i Zolofta imaju više nego dvaput veće šanse da se pokušaju ubiti od onih koji su pili placebo, pokazalo je istraživanje iz 2005. Šokantno ako se zna da se antidepresivi često daju upravo zato da bi spriječili samoubojstvo.
Je li moguće da svi ti lijekovi, u nastojanju da spriječe bolesti, blokiraju određeni dio mozga? S jedne strane pomažu, ali s druge strane štete? Da, kaže prof. Vitezić, na molekularnoj razini možemo špekulirati o promjenama u neurotransmitorskim sustavima u mozgu.
Da, odgovara i znanstvenica Joanna Moncrieff, koja kaže kako se godinama pretpostavljalo da antidepresivi liječe nenormalno stanje mozga jednako kao što inzulin pomaže dijabetičarima ili antibiotici liječe infekciju. No malo je dokaza koji podupiru tu tezu. Mnogo je više dokaza za teoriju da psihotropni lijekovi kreiraju abnormalno stanje mozga koje sretnom podudarnošću olakšava i simptome bolesti. Otprilike onako kako će alkohol olakšati osjećaj tjeskobe, ali je ne može izliječiti.
Nije neka utjeha, no malo je vjerojatno da lijekovi koji ne izazivaju nuspojave uopće imaju povoljan terapijski učinak, kaže Vitezić. Ili, jednostavnije, ono što nas liječi, to nas i truje. No, daleko je veći rizik, upozorava, ne liječiti epilepsiju ili depresiju. Tanja Tolić 28.11.2008. www.jutarnji.hr/novac
Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
945
OD 14.01.2018.PUTA