 |
Fizičari sa Sveučilišta u Teksasu dizajnirali su novu vrstu sustava, koji će, kada bude dovršen, pomoću fuzije eliminirati većinu transuranskog otpada koji nastaje u nuklearnim elektranama.
Izum bi mogao postati važno oruđe u borbi protiv globalnog zagrijavanja jer bi nuklearne centrale učinio znatno čišćom i prihvatljivijom zamjenom za izvore energije koji koriste fosilna goriva.
„Otkrili smo relativno jeftinu tehniku kojom se može uništiti otpad fisije“, rekao je Mike Kotschenreuther s instituta za istraživanje fuzije (IFS) Odjela za Fiziku.
Odlaganje radioaktivnog otpada veliki je problem nuklearnih elektrana u Sjedinjenim Državama i u svijetu, a novi bi izum mogao drastično smanjiti potrebu za velikim geološkim odlagalištima.
„Većina ljudi nuklearni otpad navodi kao glavni razlog za otpor prema fisiji kao izvoru energije“, objasnio je Sadesh Mahajan, član ekipe u IFS-u.
Tim predlaže da se nuklearni otpad uništava u hibridnom fuzijsko – fisijskom reaktoru čiji bi ključni dio bio tzv. Compact Fusion Neutron Source (CFNS). CFNS bi bio snažan fuzijski izvor neutrona za okolnu fisiju u kojoj bi se transuranski otpad koristio kao gorivo. Neutroni nastali u fuziji pojačavali bi učinkovitost i stabilnost fisijskog reaktora i poboljšavali sagorijevanje otpada.
Uništavanje bi se odvijalo u dva koraka. U prvom, standardnom i jeftinom koraku u lakovodnom reaktoru (LWR) uništava se 75 posto izvornog otpada. Taj korak stvara energiju, međutim, ne uništava vrlo radioaktivan dugovječan transuranski otpad koji se obično naziva 'talogom'. U drugom koraku taj teško razgradivi talog uništavao bi se u hibridnom CFNS reaktoru.
„Za sagorijevanje tog tvrdokornog taloga potrebno je udariti pravom macolom, a nju smo ovdje izumili“, rekao je Kotschenreuther. Jedan hibridni reaktor bit će dovoljan za uništavanje otpada 10 do 15 LWR-ova. Njegovom uporabom uništit će se 99 posto nuklearnog otpada, a proizvest će se i energija. Bit će relativno malen (veličine jedne sobe), a trebat će i relativno malen broj uređaja. Temelji se na tzv. tokamaku u kojem su ruski znanstvenici još 1950-ih eksperimentirali s fuzijom. Najvažniji izum u novom hibridu je tzv. Super X Divertor koji će se moći nositi s tokovima čestica i ekstremnim temperaturama što nastaju u fuziji. One su dosad uvijek bile glavna zapreka u razvoju fuzijskih reaktora.
Znanstvenici vjeruju da će se CFNS uskoro naći u funkciji.
Izum bi mogao postati važno oruđe u borbi protiv globalnog zagrijavanja jer bi nuklearne centrale učinio znatno čišćom i prihvatljivijom zamjenom za izvore energije koji koriste fosilna goriva.
„Otkrili smo relativno jeftinu tehniku kojom se može uništiti otpad fisije“, rekao je Mike Kotschenreuther s instituta za istraživanje fuzije (IFS) Odjela za Fiziku.
Odlaganje radioaktivnog otpada veliki je problem nuklearnih elektrana u Sjedinjenim Državama i u svijetu, a novi bi izum mogao drastično smanjiti potrebu za velikim geološkim odlagalištima.
„Većina ljudi nuklearni otpad navodi kao glavni razlog za otpor prema fisiji kao izvoru energije“, objasnio je Sadesh Mahajan, član ekipe u IFS-u.
Tim predlaže da se nuklearni otpad uništava u hibridnom fuzijsko – fisijskom reaktoru čiji bi ključni dio bio tzv. Compact Fusion Neutron Source (CFNS). CFNS bi bio snažan fuzijski izvor neutrona za okolnu fisiju u kojoj bi se transuranski otpad koristio kao gorivo. Neutroni nastali u fuziji pojačavali bi učinkovitost i stabilnost fisijskog reaktora i poboljšavali sagorijevanje otpada.
Uništavanje bi se odvijalo u dva koraka. U prvom, standardnom i jeftinom koraku u lakovodnom reaktoru (LWR) uništava se 75 posto izvornog otpada. Taj korak stvara energiju, međutim, ne uništava vrlo radioaktivan dugovječan transuranski otpad koji se obično naziva 'talogom'. U drugom koraku taj teško razgradivi talog uništavao bi se u hibridnom CFNS reaktoru.
„Za sagorijevanje tog tvrdokornog taloga potrebno je udariti pravom macolom, a nju smo ovdje izumili“, rekao je Kotschenreuther. Jedan hibridni reaktor bit će dovoljan za uništavanje otpada 10 do 15 LWR-ova. Njegovom uporabom uništit će se 99 posto nuklearnog otpada, a proizvest će se i energija. Bit će relativno malen (veličine jedne sobe), a trebat će i relativno malen broj uređaja. Temelji se na tzv. tokamaku u kojem su ruski znanstvenici još 1950-ih eksperimentirali s fuzijom. Najvažniji izum u novom hibridu je tzv. Super X Divertor koji će se moći nositi s tokovima čestica i ekstremnim temperaturama što nastaju u fuziji. One su dosad uvijek bile glavna zapreka u razvoju fuzijskih reaktora.
Znanstvenici vjeruju da će se CFNS uskoro naći u funkciji.
| KOMENTARI |  |
 |
Komentiraj |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
bglavac
irida
edin.kecanovic
