Zahvaljujući nedjeljnom dogovoru petnaest zemalja eurozone o zajedničkom akcijskom planu borbe protiv financijske krize, kao i neviđenom obećanju Europske središnje banke, Bank of England i švicarske središnje banke da će uz potporu američkih saveznih rezervi na aukcijama osiguravati neograničene (!) dolarske fondove likvidnosti, europske burze danas su procvjetale, a na novčanom tržištu zabilježen je jedan od najvećih ovogodišnjih padova kamatnih stopa.

Burze u Frankfurtu, Parizu, Milanu, Madridu, Londonu... danas su blistale s rastom od 4 do 7 posto.
Treba pričekati i vidjeti kako će europska tržišta dugoročno ocijeniti zajednički europski plan akcije u kojemu nema zajedničkog europskog fonda za spas financijske industrije u Europi, ali usklađen je niz revolucionarnih mjera: dogovoreno je da banke neće morati procjenjivati vrijednost svoje imovine u knjigama prema trenutačnoj tržišnoj vrijednosti, nego prema likvidacijskoj vrijednosti, svaka zemlja imat će poseban fond za dokapitalizaciju financijskih institucija kako bi izbjegle stečaj, upotrebljavat će se britanski model nacionalizacije banaka kojima treba pomoć, a osigurat će se i jamstva za međubankovne kredite koja će vrijediti do kraja sljedeće godine kako bi se odmrznulo zakočeno kreditno tržište.

To su redom neviđene intervencionističke mjere u europskoj ekonomskoj povijesti, a prema najavama Nicolasa Sarkozyja, tek ih treba koordinirati s potezima Sjedinjenih Država. Sarkozy poziva Amerikance i na dogovor o preustroju cijelog međunarodnog financijskog sustava.

Najveće ohrabrenje
Možda najveće ohrabrenje za financijska tržišta jesu jamstva za međubankarske zajmove. Njemačka je već objavila da kreira plan pomoći svojem financijskom sektoru od 470 milijardi dolara. Sedamdeset milijardi bila bi izravna financijska injekcija, a čak 400 milijardi bila bi državna jamstva. Njemačka će osnovati i nacionalni fond za stabilizaciju financijskih tržišta koji bi, kao što planira Pulson u SAD-u, preuzimao lošu imovinu banaka.

Međutim, čini se da će Europljani, za razliku od Amerikanaca, ići čvršće na financijske kuće – limitirat će se plaće direktora kuća koje dobiju pomoć i bez pardona podržavljivat će se udjeli u problematičnim bankama. Rezanju plaća američki ministar financija Henry Paulson oštro se opirao, a za preuzimanje udjela u američkim bankama najavljuje uzimanje povlaštenih dionica, ali bez prava glasa.

Ipak, Paulson je spreman preuzeti neka europska rješenja. Tako će vjerojatno nakon pozitivne reakcije europskih tržišta i on navodno predložiti osiguravanje međubankarskih pozajmica. Iako je današnji dan bio vedar na tržištima, jasno je da je prerano za otvaranje šampanjca.

Zastrašujuće prognoze
Ozbiljni ekonomisti, poput Bradforda DeLonga s Berkleyja, upozoravaju da bi cijeli svijet mogao lako završiti u recesiji koja bi bila gora nego ona 80-ih godina. “Nadam se da se neće dogoditi najviša nezaposlenost u poslovnim ciklusima od Velike depresije”, poručio je DeLong.

“Teško je ne zamisliti da to neće biti najgora recesija u 25 godina”, izjavio je pak Bloombergu Kenneth Rogoff, profesor s Cambridgea. “Idemo prema recesiji”, poručuje bivši glavni ekonomist MMF-a Simon Johnson.

www.vecernji.hr

Autor: Gojko Drljača

13.10.2008.